StoryEditor

stručna analizaSve o konopima i njihovoj primjeni (2. dio): detaljno pojašnjavamo razliku između uvijenih i pletenih

Piše Damir Višić
14. veljače 2021. - 09:04
Ronan Gladu/Vendée Globe

Prvi dio velike teme o konopima možete pročitati na ovom linku:

Donosimo veliku temu o konopima i njihovoj primjeni te savjetujemo kako odabrati najbolje za vaš brod

--------------------------------

Osim o sirovini, karakteristike konopa ovise i o njegovoj konstrukciji. Dva su načina proizvodnje konopa, uvijanjem debljih i pletenjem tanjih strukova, iz kojih se vremenom razvilo i nekoliko kombinacija. Uvijeni konopi proizvode se već tisućljećima, što je s konopima od prirodnih vlakana bilo vrlo praktično.

Naime, niti i strukovi oštećenog konopa relativno su se lako mogle zamijeniti ili nadoplesti te tako produžiti vijek konopu, dok s pletenim konopima to nije tako jednostavno. Zbog svoje elastičnosti i dobrog amortiziranja trzaja, uglavnom se koriste za privezne i sidrene konope, a isti je uputno koristiti i za tegalj.

Specijalne namjene

Više uvijenih strukova imaju samo konopi za specijalne namjene, kao što su na primjer kavomišti, konopi koji spajaju koćarsku mrežu sa širilicama. Osnovu konopa, težinu i veliku nosivost osigurava jezgra od čeličnih žičanih strukova zaštićenih gumenim plaštem, a četiri ili šest strukova oko nje, izrađeni od poliamida ili poliestera, služe kao zaštita jezgre od struganja po morskom dnu i omogućuju jednostavniju manipulaciju konopom.

Formirani od više strukova su obliji i bolje zadržavaju formu, ali su manje gipki, pa su za brodice i jahte optimalni uvijeni konopi s tri struka. Većina nautičara uvijene konope bira od poliestera ili polamida, jer oba ova materijala tonu, imaju dobru rastezljivost i približno jednaku nosivost.

Izrada upletki na uvijenim konopima je jednostavna, konop se lako slaže, ali mu je mana što se kod učestalih trzaja i pod većim naprezanjem relativno lako zavrće i može se rašvilati, naročito tanji konopi.

Pletenica, konop kvadratnog presjeka, sastoji se od četiri para tanjih strukova koji su međusobno isprepleteni - dva para u Z, a dva u S smjeru. Ima sva svojstva kao i uvijeni konop, a uz to je i otporan na torziju, gipkiji je, lakše se slaže i bolje drži vezani grop, te za isti presjek ima veću nosivost. Koristi se uglavnom na velikim brodovima, ali sve češće i na brodicama i jahtama kao privezni, sidreni ili konop za tegalj. Zbog načina izrade smatra se mostom između pletenih i uvijenih konopa.

Pleteni konopi standardno se proizvode od jezgre oko koje je ispletena košuljica, plašt, a oni za specijalne namjene mogu imati razne izvedbe. Jedni su bez košuljice, drugi šuplja pletenica bez jezgre, neki između jezgre i košuljice imaju i međukošuljicu, neki više jezgri unutar jedne košuljice, a neki u prvih nekoliko metara ili cijelom dužinom konopa jezgru s upletenim olovom.

Kod standardnih upletenih konopa odnos jezgre i košuljice mora biti tako usklađen da su jednako gipki, jednako se rastežu, te da opterećenje nose podjednako, pola–pola. Slabija košuljica se brže troši, a tanja jezgra opterećenje ne nosi ravnomjerno. U proizvodnji se ova usklađenost postiže odabirom sirovine, debljinom i brojem strukova, omjerom pleta, te korakom pletenja.

Konopi s jezgrom

Jezgra konopa može biti pletena, uvijena ili snop paralelno postavljenih vlakana. Konop s jezgrom od paralelnih vlakana, za isti materijal i promjer konopa, ima veću nosivost, jer neuvijena i nepletena vlakna ne gube na prekidnoj čvrstoći, ali se takav konop manje rasteže i manje je otporan na trzaje. Osim toga, raditi upletke na krajevima konopa s ovakvom jezgrom je nemoguće.
Upletke na uvijenom konopu i pletenici kvadratnog presjeka relativno su jednostavne i mogu se raditi i na starim konopima.

image
Isabelle Joschke/Vendée Globe

Međutim, kod njihove izrade na pletenom konopu zahtijevaju poseban alat i moguće ih je izraditi samo na novim konopima. Pleteni konop se nakon prvog rastezanja razvuče, a strukovi košuljice stisnu oko jezgre i ne ostavljaju prostor za nikakvo provlačenje. Iz istog se razloga nakon izrade upletke konop i zateže, tako da strukovi košuljice stisnu upletku i ona više ne popušta.

Pleteni konop u košuljici uvijek ima paran broj strukova. Pola ih se plete u Z, a pola u S smjeru, a odnos pleta može biti 1:1, gdje se svaki struk jednog smjera plete preko svakog struka drugog smjera, ili 2:2, kada se struk plete preko dva struka suprotnog smjera.

Pleteni konopi su gipkiji od uvijenih, teže se mrse i kada se jednom rastegnu, zadrže taj oblik, a kasnija rastezanja su minimalna. Osim kod konopa od kojih se traži naglašena tvrdoća i krutost, niti u strukovima košuljice vrlo su mekano ili uopće nisu uvijene, nego uredno posložene jedna uz drugu, čime se manjim promjerom postiže nešto veća nosivost, ali i fleksibilnost konopa.
Košuljice se najčešće rade od napregnutih vlakana poliestera, a ovisno o dimenzijama i krutosti konopa, mogu imati 8, 16, 24 ili 32 strukova.

Neki sintetički materijali izgledom podsjećaju na pamučnu pređu, mekani su na dodir i ugodni za rukovanje. Mekoća se dobila tako da su vlakna rezana na manju dužinu, drugačije raščešljana i takva ponovno upredana u niti.

Spiralno pleteni konopi također su izuzetno mekani. Dijelom je to stoga što nemaju jezgru, već su im parovi strukova košuljice međusobno uvijeni i takvi pleteni u spiralu. Ovime košuljica dobije deblji presjek i okruglu formu. Zatezani vinčem tu formu gube, pa se koriste samo na pozicijama gdje ih se zateže ručno, najčešće kao škote na manjim jedrilicama ili za rukohvate na sklopivim pasarelama.

Šuplje pletenice

Konopi od modernih vlakana, spectre i dyneeme, mekano su pleteni i bez jezgre. Malim promjerom daju veliku nosivost, pa ako se i kombiniraju s drugim materijalima tada se koriste kao jezgra konopa. Košuljica je ovdje samo kao zaštita od habanja i UV zraka, te konopu daje bolju formu za rukovanje i bolje prianjanje u štoperima. Neki konopi zbog svoje specifičnosti između jezgre i košuljice moraju imati međukošuljicu, a kako bi se izbjeglo proklizavanje površina joj mora biti hrapava.

Košuljice bez jezgre, šuplje pletenice, od 8 strukova su okruglog, a sa 24 ili 32 struka plosnatoga presjeka. Plosnati konopi nemaju veliku nosivost, ali ne zauzimaju veliki prostor, lakši su za rukovanje od tankog konopa i koriste se tamo gdje nema velikih opterećenja ni trzaja, uglavnom za bokobrane, privez jedra uz lantinu ili za vezice tende.

image
Tablica konopi

Standardno pleteni konopi s jednom jezgrom učinkoviti su do određenog promjera, iznad kojeg postaju nepraktični, a proporcionalno dimenzijama i slabiji. Veliki trgovački brodovi sve više koriste pletene konope s više konopa u jezgri. Svaki od njih je pojedinačno optimiziran, što konopu daje nevjerojatnu nosivost, a košuljica ovdje samo zadržava ravnomjerno zaobljenu formu. Sličnim pristupom, a drugačijom kombinacijom materijala danas se rade i pleteni konopi s velikim koeficijentom rastezljivosti, prilagođeni potrebama specijaliziranih tegljača.

Postoje i pleteni konopi koji u jezgri imaju upleteno olovo. Nekima je ono ugrađeno samo kroz prvih nekoliko metara i donekle simulira lanac na sidrenom konopu, a drugima je olovo u jezgri upleteno cijelom dužinom i koristi se kod pletenja ribarskih mreža. Ti konopi brzo tonu, ali je dobro znati i da za 40-ak posto gube na nosivosti.

Nekada su naručitelji velikih količina brodskih konopa, još dok su bili od prirodnih vlakana, tražili od proizvođača da se njihovi konopi posebno označe. Isto se prakticiralo i kod nas sredinom prošlog stoljeća za konope državnih službi i poduzeća, vjerojatno zbog sprečavanja otuđenja društvenog vlasništva. Jedna nit konopa bojala bi se u crveno ili se ne bi impregnirala, tako da su se takvi konopi razlikovali od drugih i bili prepoznatljivi već na prvi pogled.

Različite boje i uzorci na konopu vrlo su praktični, a naročito na jedrilicama gdje je više konopa usmjereno na jedan vinč i grupu štopera. Danas se konopi proizvode u svim bojama i sve je više vlasnika jedrilica koji osim po karakteristikama, biraju i konope određenog dizajna, jer tolikom količinom i oni utječu na izgled i ukupan dojam o brodu.

Odabir nosivosti

Kod odabira nosivosti konopa za neku svrhu treba znati da normalna radna opterećenost konopa mora biti 20-30 posto, a maksimalna 50 posto njegove prekidne čvrstoće. Dijelom je to iz razloga što su naznačene prekidne čvrstoće izmjerene na novim konopima i u laboratorijskim uvjetima, a korištenjem se konop troši i ta se vrijednost smanjuje. U praksi su gotovo uvijek svi konopi predimenzionirani, a slabiji konopi brzo se deformiraju i potroše. Isto tako, konop promjerom i površinom treba biti ugodan u ruci, prilagođen štoperima, kaštanjolama ili heriklemama.

Kvaliteta konopa ne može se procijeniti rukom. Rukom se mogu procijeniti njegova gipkost i mekoća, a te su karakteristike za procjenu kvalitete novog konopa dosta relativne. Dužim korakom pletenja mekanijim nitima svaki je konop ugodan pod rukom i to je lako podvaliti. Karakteristike konopa jasne su tek nakon nekog vremena, kada ga se dobro rastegne i sve mu se niti stisnu.

Dobar pleteni konop se kod prvog natezanja rastegne ravnomjerno i više se ne vraća, a kod kasnijih većih opterećenja do izražaja dolazi samo njegova elastičnost. Slabiji konopi vrlo brzo dobiju plastičnu deformaciju, gube ravnomjeran presjek, a nekima i popucaju pojedine niti, pa se istezanjem i kupljenjem na konopu pojave brojne kvržice.

Podatke o sastavu, prekidnoj čvrstoći, nosivosti, rastezanju, otpornosti na habanje i UV zaštiti daje proizvođač u svojim katalozima, a kod poznatijih proizvođača oni su provjereni. Nadalje, za tegalj, vez i sidro koriste se elastični konopi, uvijeni ili pletenica, a za trimanje jedara pleteni konopi kojima kvaliteta i osobine odgovaraju namjeni i tipu jedrilice.

Za sidro i vez tražiti nerastezljive konope potpuno je besmisleno i skupo. Kako bi se izbjegli nagli trzaji ti konopi moraju imati umjerenu rastezljivost. Isto tako, podigači i konopi za trimanje jedara ne moraju biti skupi konopi s nerastezljivom jezgrom od polimera visoke gustoće, jer su takvi potrebni samo na regatnim jedrilicama. Optimalno je i višestruko jeftinije koristiti kvalitetne pletene konope univerzalnije primjene.

image
Ronan Gladu/Vendée Globe

Slinavi konopi

Neki konopi su izuzetno čvrsti, ali zbog njihove krutosti i klizave površine kod vezivanja čine široke vojeve i kližu, pa se u gropu nikada ne mogu čvrsto stisnuti. Ovakav slinavi konop morao bi na kraju imati upletku, a ako je nema tada je prije vezivanja gropa dobro napraviti dodatni voj ili dva, kako bi oni ponijeli glavninu opterećenja, a kraj konopa je samo osiguran od izvlačenja.

Često se nameće pitanje kada je neki konop neophodno zamijeniti. Uvijeni konop od tri struka u normalnim okolnostima ima svoju funkciju dok god su mu dva lumbula neoštećena. Ukoliko je jedan lumbul prekinut ili će to uskoro biti, te ukoliko su sva tri lumbula vidno oštećena, taj konop više nije siguran. Kada je na pletenom konopu košuljica u nekom dijelu spljoštena to je znak da je jezgra tu znatno oštećena ili je pukla. Daljnje korištenje takvog konopa je riskantno, jednako kao i onog konopa kojem su dominantna oštećenja na košuljici.

Kvalitetnom brigom vijek trajanja sintetičkih konopa može se dosta produžiti. U prvom redu, krajevi konopa moraju se uplitanjem, podvezivanjem, taljenjem ili specijalnom obujmicom osigurati od rasukavanja. Konopi se najviše troše učestalim trljanjem o metalnu opremu i na oštrim rubovima, naročito kada je na tom mjestu i oštro presavijen. Zaštita od kože, gumenog crijeva, pa čak i stare krpe, spriječit će deformacije i kidanja niti.

Konop oštećen od sunca požmari, ukruti se, površina mu postane gruba na dodir i mrvi se. Bez obzira na to koliko je pojedini konop otporan na UV zrake, uvijek ga je dobro zaštititi od nepotrebnog izlaganja suncu, barem tijekom zime. Nekad se to čini kompliciranim, kao kod podigača jedara, ali svi što koriste skupe konope nakon sezone to redovno čine. Za kraj podigača privežu tanki konop i podigač izvuku, a na njegovom mjestu ostane ovaj tanki. Dolaskom nove sezone obrnutim ih postupkom ponovno zamijene.

Konope kontaminirane kemikalijama ili njihovim parama potrebno je odmah dobro ražentati, a na kraju sezone isto učiniti sa svim konopima na brodu. Sintetički konopi nikada se ne suše toplinom i grijanjem, nego ih se samo ostavi da se iscijede. Odlažu se u čistom, suhom i dobro prozračnom prostoru, stoga i brodski gavun u kojem stoje konopi mora biti takav.

Konop od 100 karata


Kao i kod zlata, karat je jedinica kojom se označavala kvaliteta konopa od prirodnih vlakana. Prema toj klasifikaciji, konop od 100 karata je novi i neupotrebljavani konop, ne stariji od godinu dana. Upotrebljavani konop bez oštećenja i nekorišteni konop, ali stariji od godinu dana nosio je 66 – 99 karata. Od 40 – 60 karata vrednovan je konop sa manjim oštećenjima, koji nije deformiran, a s manje od 40 karata oštećeni konopi koji više nisu sigurni za vez i teža opterećenja.

Den, tex i decitex


Den (denier) je jedinica mjere za masu linearne gustoće vlakna koja se koristi u Velikoj Britaniji i SAD-u, a definira se kao masa u gramima po 9000 metara. Temelji se na prirodnom standardu niti svile, naime, nit svile duga je 9000 metara i teži 1 gram.

Tex je jedinica mjere koja se koristi u Međunarodnom sustavu jedinica, a označava masu u gramima na 1000 metara vlakna. Radi prihvatljivih brojčanih vrijednosti u praksi se koristi decitex (dtex), što je masa u gramima na 10.000 metara niti. 1den=1,11 dtex

18. travanj 2021 21:19