stakloplastična plovilaHrvatska postaje groblje starih brodica: Svoj otpad ne zbrinjavamo, i još uvozimo strani

Nekad su brodovi doista bili ka‘ i ljudi. Plovili su svoj drveni životni vijek približno jednak broj desetljeća, mnogi značajno premašivali i stotu, a na kraju umirali. Rastočili bi im se madiri, oslabila rebra, sagnjila kobilica, postali bi umorni starci i partili. Nekad na morsko dno, a nekad u dim grijući ribarske kuće. Godine bi učinile svoje, a prirodni procesi dovršili kružni zeleni ciklus zbrinjavanja otpada. Čak i željezni brodovi kružno su živjeli, umirali i ponovo se rađali iz rastopljenog starog trupa.

Problem koji traje

A onda je, sredinom pošlog stoljeća, u eri izgradnje umjetnoga svijeta, čovjek izumio stakloplastiku. I prirodi stvorio problem. Jer kad se poliesterska smola poveže sa stakloplastičnim tkanjem i u kemijskom procesu stvrdne u laminat, on više ...