StoryEditorOCM

baština koja se čuvaIzvješće s Dana latinskog idra: prije 25 godina na regati u Murteru zaplovilo je samo sedam tradicijskih brodova, a sada ih je bilo čak 70 na startu!

Piše Jordanka Grubač/Šibenski.hr
4. listopada 2022. - 22:05

Održana je u nedjelju, i to s čak sedamdeset brodova na startnoj crti, 25. regata Latinsko idro u Murteru.

Murter je, kao i obično, cijeli rujan posvetio manifestaciji Dani latinskog idra, no dva su događaja obilježila ovogodišnji jubilej.

Udruga Latinsko idro izdala je i javnosti predstavila knjigu o Željku Jeratu Cumu, s naslovom "More, more i opet more", urednika dr. Vladimira Skračića.

No kao što je urednik knjige prof. Vladimir Skračić idejni tvorac regate na latinsko idro, iz čega je proizišao cijeli pokret obnove i afirmacije tradicijske plovidbe i murterskoga drvenog broda, prije svega betinske gajete, tako je Željko Jerat Cum okosnica i praktična, radna i moralna vertikala, upravo zamašnjak svega što se na planu latinskog idra i tradicijske plovidbe događalo, odvijalo i razvijalo proteklih četvrt stoljeća. I što je znatno utjecalo na suvremeni društveni status cijeloga mjesta, pa i otoka.

image
Igor Turčinov Stijić

U knjizi o Željku Jeratu Cumu govore i pišu mnogi, ponajviše ljudi s kojima je na ovaj ili onaj način radio, komunicirao, ostvarivao. S jedne strane to je dokumentarno štivo u kojem glavno lice nije samo Željko Jerat, nego i mnogi, prije svega Murterini, a onda u koncentričnim krugovima svi drugi, i drugi, sve do onih iz stranih zemalja.

S druge strane, knjiga se čita kao divan biografski roman, s jasnom narativnom niti, kao tobože "muško pismo", a zapravo je na trenutke sjetna i nostalgična, svakako emotivna pa i literarna priča, i dostojanstven oproštaj od čovjeka kojega više nema.

Uz proglašenje pobjednika, odnosno prvih rezultata regate, posljednje večeri Dana latinskog idra, dogodila se još jedna ne manja značajna stvar za Murter i sve idrače na ovim stranama.

Od ove godine ustanovljena je nagrada koju kolokvijalno zovu nagradom Željka Jerata Cuma, no njezino ime glasi: Matrikula čuvara hrvatske maritimne baštine "Željko Jerat Cum". I premda u startu nije proglašena nacionalnom, ona to po svom ustroju i po svemu što ljudi iz ove priče znaju ili bi trebali znati – jest.

Nije čudno da je prvi dobitnik Matrikule čuvara hrvatske maritimne baštine upravo idejni tvorac – recimo to tako – obnove latinskog idra, prof. Vladimir Skračić. Da nije bilo Skračićeve čvrste ideje te sad već daleke 1998. godine, teško da bi bilo ovakvog latinskog idra, a u međuvremenu bi iz konoba nestali i posljedni artefakti vezani uz tradiciju murterskih plovidbi u Kornate, ili Modrave, svakako na prekomorske posjede od kojih se živjelo, i – sve bi zamrlo. Imao je sreću da se njegova ideja o regati "uhvatila" Željka Jerata Cuma, čija je osobnost i sveopća spremnost tu ideju razvila do neslućenih razmjera, ali uvijek u dosluhu s prof. Vladimirom Skračićem.

image

Laureat nagrade, dobitnik Matrikule čuvara hrvatske maritimne baštine "Željko Jerat" prof Vladimir Skračić nagradu prima iz ruke Ane Šojić rođene Jerat, kćerke pok Željka Jerata

Igor Turčinov Stijić

Tako, njih dva su kamen temeljac za cijelu ovu priču koja se od početnih sedam brodova na startu – od čega samo tri potpuno opremljena! – razlila i šibenskim otocima i zadarskim otocima, i cijelom istočnom obalom. Na svoj je način rezultirala uređenjem Muzeja betinske drvene brodogradnje u njezinoj kolijevci, Betini, i proglašenjem umijeća gradnje betinske gajete nematerijalnim kulturnim dobrom – mnogo toga velikoga i korisnoga danas se odvija i u Murteru, i u Betini, i drugdje.

Sedamdeset brodova na startu u Murteru o tome puno govori.

Uz prof. Vladimira Skračića, za nagradu koja ima i novčani iznos od 10 tisuća kuna, predloženi su bili odreda veliki pregaoci na planu zaštite baštine: prof. Velimir Salamon, prof. Joško Božanić, meštar kalafat Ante Fržop te za svoj udjel vjernog medijskog praćenja i ova novinarka, Jordanka Grubač.

O dobitniku su odluku donijeli članovi Povjerenstva: Jakov Lovrić, Nikola Bašić, Luka Mudronja, Miro Cvitković, Hrvoje Gunjača, Branko Kirigin i Robert Mohović, dakle opet ljudi s kraja na kraj istočne obale.

image
Igor Turčinov Stijić

Godine koje su pred nama sigurno će donijeti laurete duž cijele te obale jer svi koji ovu priču prate znaju koliki je doprinos pojedinaca njezinu tkanju. Inače, idejno rješenje Matrikule osmislio je arhitekt i Murterin Nikola Bašić, a izveo ga u drvu meštar Tomislav Tičić.

E... a kako se sve ovo ipak događa oko regate i uz regatu, red je za ovu priliku reći da je, ponovit ćemo, na startu bilo 70 brodova te da su u cilj ušli ovim redom:

Prva gajeta Trtuša, MU 752, s kormilarom Antom Turčinovim, da je drugi u cilju bio kormilar Robert Mohović s brodom MD 551, treći je u cilj ušao Damir Čorkalo s gajetom Sirotica MU 485...

image
Igor Turčinov Stijić

Konačni rezultati po grupama

GAJETE

1. Trtuša, MU 752, Ante Turčinov

2. Sitorica, MU 483, Damir Čorkalo

3. Tišnjanka, Ti 1, Duje Perić

GAJETE BEZ MOTORA

1. RB6 Petar Španjol

2. Marija, MU 1646, Zoran Jušić

LEUTI

1.Cicibela, ZD 998, Marino Mijat

2. Gušte, MU 85, Željko Burtina

3. Orlić, MU 84, Dieter Schellenberg

KAIĆI

1. Bruka, MU 175, Šime Lovrić

2. Marija, MU 186, Šime Šojić

3. Jurman, MU 149, Pave Vodopija

4. Tea, MU 637, Luka Vodopija

KAIĆI BEZ MOTORA

1. Marinka, MU 906, Šime Bosna Rusković

2. Marija, Nikola Burtina

3. Golubica, MU 289, Roko Rameša

image
Igor Turčinov Stijić
30. studeni 2022 13:17