StoryEditor

studen u kostimaKako se na moru i u moru boriti protiv hladnoće? Medicinski stručnjak pojašnjava kako reagira ljudsko tijelo i što činiti u kritičnim trenucima

Piše Prof. dr. sc. Nadan M. PETRI, dr. med., Hrvatsko društvo za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu Split
19. veljače 2021. - 15:44
Božidar Vukičević/Cropix, Arhiv OM

Zimi su naše marine pune, ali ne ljudi. Barčice miruju stisnute jedna uz drugu, škripe konopi, a vjetar pleše sa zastavama neki ludi rock. Galebovi uživaju u ulozi vladara svih jarbola, prečki, paluba... Sve utihne. Čak je i u čuvarevoj kućici nekako tiho. Putničke luke rade, ali se brodovima voze samo oni koji baš moraju putovati. Hladnoća se uvlači u lamarine, u konope, u rukavice posade, pod kapute putnika, štipa lice i uši.

More je nekako drugačije, olovnije, valovi teži, okovani, zore smrznute, a noći hladne kao grob. No, i u tim uvjetima neki ne odustaju od plovidbe: zimske regate, ribolova, hladne đite na pustoj pučini koju jednom treba isprobati, lude hrabrosti... Ili, jednostavno, zbog posla.

Pomazani pjat

- Bili smo nigdi na po' Mediterana, put Malte ili tamo nigdi doli. Zima, a noć mračna ka' ponoć u guzici. Vitar i valovi. Valovi baš i ne nešto posebno, ali vitar, mila moja draga majko, kakav je to vitar bija. Užas. Izaša san iz kužine vanka s pijaton punin spize za poć u kabinu, tamo san tija to izist uz radio, a vitar mi je obrisa pjat, ne moš' to ni zamislit, obrisa pjat ka da si ga kruvon pomaza! Takav ti je to vitar bija, nisan virova.

A ladno, ladno na uši, nos otpada. Ruke ka drvo, rukavice ne pomažu, kapa pušta ki da je mriža, a triba na provu, triba u štivu, triba uvik nešto, triba ovo, triba ono. A noštromo je bija ljudina, moran reć' kad je bija, i njega smrzlo, razumili smo se... Zato ti je bolje da učiš, griješ katrigu, ona će tebe, pa nećeš morat' na more ki ja, jadna mi majka...

Tako mi je jednu od epizoda iz svojeg burnog pomoračkog života prepričao rođak kojem sam se uvijek divio zbog svijeta što ga je vidio i proputovao, zbog svega što je kao pomorac stekao i naučio. Nisam ni znao kroz što je sve prolazio...

Hladnoća na moru nemilosrdno pogađa sve. Jedino su članovi posade stroja i brodski kuhari pošteđeni okrutnih ugriza ledene kraljice, ali samo dok traje smjena, dok su u toplom i pretoplom. Ostali ne mogu pobjeći. Zamislite samo ribare na nekom ribarskom brodu, pa bilo to i na pola puta do Brača! Vjetar i valovi u kostima, a ploviti se mora!

Dva su temeljna načina putem kojih se čovjek čuva od hladnoće - razumnim ponašanjem i fiziološkim promjenama. Za ovo prvo smo zaslužni, ali i odgovorni, a za ono drugo se pobrinuo Stvoritelj.

U razumno ponašanje spadaju, među inim: promišljanje i primjena spoznaja o potrebi drukčijeg oblačenja i prehrane, grijanje, preventivne mjere, korištenje adekvatne opreme, edukacija i uvježbavanje, te mnoge druge mjere.

Fiziološke promjene su sve one koje se događaju u tijelu koje se susreće s hladnoćom kao čimbenikom stresa, a to su mjere koje naše tijelo poduzima kako bi održalo konstantnu tjelesnu temperaturu. U trenutku u kojem tijelo to više ne može, nastupa raspad sistema i počinje utrka s vremenom, koja je u nekim situacijama unaprijed izgubljena.

Tijelo reagira

Vjerovali ili ne, naš je organizam puno bolje prilagođen borbi protiv pothlađivanja nego li borbi protiv pregrijavanja. Pri tome, dame imaju prednost jer im deblji sloj potkožnoga masnog tkiva omogućuje bolju zaštitu. Mehanizmi kojima barata naš biokemijski kompjutor, naše tijelo, puno su učinkovitiji pri izloženosti hladnoći nego pri izloženosti povišenoj temperaturi okoliša.

Za početak, tijelo na hladnoću reagira stiskanjem krvnih žila. Mudro! Tijelo zna da je krv topla, da je pri hladnoći grijanje kože toplom krvlju rasipništvo, te da je krv potrebnija negdje drugdje. Prsti postaju blijedi, tvrdi, drveni, ukočeni. Takvim prstima nije moguće izvoditi fine pokrete, primjerice one kakve koristite pri ugađanju nekog instrumenta, možda instrumenta za navigaciju. A i mobitel je teško koristiti, zar ne?

Zimi, na valovima, tijekom plovidbe u hladno, vaše mobitele uvijek i bez iznimke vežite za to predviđenim trakama tako da vam budu na dohvat ruke kad su vam najpotrebniji. Baš zbog toga na mobitelima postoje one male prečkice ispod kojih se provuče traka.

Nemojte dopustiti da vam mobitel padne u more, u lokvu ispod ili iznad pajole, baš onda kad vam je najpotrebniji, kad vam je radio slomljen ili je ostao bez napajanja, a pomoć vam treba kao zrak. A na brodu vaša rođena djeca u pogibelji! Zapamtite da zlo nikad ne spava i da će scenarij uvijek krenuti po najgoroj mogućoj varijanti.

Pripremite se za sve neizvjesnosti kako bi iz njih izašli kao pobjednik. Za to je potrebno puno manje mišića nego što se obično misli, ali puno više soli u glavi od one količine koju obično ponesemo na put.

Problematični čip

Tijelo želi osigurati dodatne količine topline tako da mišići počnu spontano drhtati. Naime, takvi se radom mišića proizvodi dodatna količina topline. No, u našoj konstrukciji je tu ugrađen jedan pomalo problematičan čip. Drhtanjem mišića će se zaista proizvesti dodatna količina topline, ali će se potom ta dodatna količina izgubiti i to u ništa, kao promašaj na Alci.

Drhtanje je, kako bilo, prvi znak upozorenja da nam je zaista ozbiljno hladno, ako već drugi znaci nisu bili dovoljno jasni i glasni. Isto se odnosi i na drhtanje pri kupanju uslijed najtoplijeg ljeta.

Sasvim podsvjesno, iskustveno, zimi mijenjamo način prehrane. Nekako je prirodno da se zimi jede nešto drugo. Na jelovniku se češće nalaze ona malo jača jela, ona koja nam inače brane jer nisu baš prezdrava ni predijetalna. Priznajte da se zimi lakše i slađe popije i koja čaša crnog. Popij malo crnoga, crno stvara krv!, govorili su mi moji stari. Nažalost, niti stvara krv, niti se bilo kakav alkohol preporuča u borbi protiv hladnoće.

Priča o krupnim, čupavim bernardincima, koji nesretnim alpinistima zatrpanim pod snježnom lavinom nose spas u bačvici ruma, je ipak samo priča. Alkohol će vas zaista ugrijati, ali samo stoga što će proširiti krvne žile i tako ugrijati kožu na račun topline koja je potrebnija negdje drugdje, u toplinskom središtu tijela, u termičkoj jezgri.

Nažalost, uzimanje alkohola od strane pothlađenih izaziva više štete nego koristi. Puno bolje ćete se ugrijati uz šalicu toploga čaja, uz pomoć tople deke ili u toploj sobi. Nemojte nikad zaboraviti da se pothlađivanje može dogoditi i kao naknadni učinak izloženosti hladnoći te da su mehanizmi nastanka, ali i borbe protiv hladnoće, vrlo, vrlo složeni.

Opasne improvizacije

Ako baš morate, a mislite da možete, ako ste dovoljno iskusni, barem malo hrabri i ako ste se dobro pripremili, ni plovidba zimi vašom omiljenom brodicom neće biti prevelika opasnost. Kratki izlet do pola kanala, možda do neke pošte tu negdje blizu, najvjerojatnije neće nikoga ugroziti ni pri najvećoj zimi.

Kako bilo, ako idete na duže đite, vodite računa da će vas od hladnoće zaštiti samo sasvim prikladna odjeća i obuća. Nemojte improvizirati. To zaista mora biti sasvim prikladna odjeća i obuća, velike zaštitne moći protiv hladnoće.

Vodite računa da je more zimi hladno, jezivo hladno, te da pri toj hladnoći jedva da ima spasa za one koji padnu s broda. Pri temperaturi mora od 10 stupnjeva, nesvjestica će nastupiti za najduže 60 minuta, a pri temperaturi od oko nula stupnjeva za najduže 15 minuta. Onima koji na sebi nemaju prsluke za spašavanje, nesvjestica na moru uvijek znači potonuće i najčešće smrt.

Osoba čak može biti i izvrstan plivač, u izvrsnoj tjelesnoj kondiciji, ali to joj na hladnoj pučini ne može spasiti glavu. Prsluk može. Naime, za razliku od običnih kolutova za spašavanje, kakvi danas s ispisanim imenom broda i matične luke uglavnom služe kao ukras, prsluci za spašavanje omogućuju čak i onesviještenoj osobi održavanje položaja polukosog plutanja, s glavom uvijek iznad mora.

Osoba koja padne u nesvijest, a na sebi ima obični kolut, rotira se u moru glavom prema naprijed pa disanje postaje nemoguće. Takva se osoba utapa, a da pri tome čak niti nije potonula! Dobar prsluk nije jeftin, ali to ne znači da su skuplji modeli bolji. Mudro je kupiti kvalitetni prsluk provjerenog proizvođača, koji ne smeta pri radu i boravku na brodu, jedrilici, daskanju...

Prsluk zlata vrijedi

Dobar prsluk ispunjava uvjete međunarodnih propisa, a u to spadaju i reflektirajuće pločice, zviždaljka, boja koja se raširi po površini i ukazuje položaj posadi helikoptera koji traga za brodolomcima, lampu koja se automatski pali kad se tijelo nađe u moru te kapuljaču koja omogućuje disanje čak i onda kad je nad površinom morska prašina. Sjetite se Senja i bure!

Bolje je da prsluk ima što više reflektirajućih pločica sa svih strana, jer će vas tako lakše uočiti. Brodolomac, promatran na moru iz helikoptera ili aviona, je mala točka. Koristiti zviždaljku je bolje nego vikati u pomoć. Frekvencije koje proizvodi zviždaljka se čuju na većoj udaljenosti, a vikanjem gubite snagu i toplinu.

Vrećicu boje sačuvajte za dan, nemojte dopustiti da se boja po površini razlije noću, kad vas nitko niti vidi niti vas najvjerojatnije neće tražiti. Izdržite do jutra, jutro će doći sasvim sigurno i to će biti vaš spas. Kapuljača je iznimno mudar dio opreme prsluka, odlučite se stoga baš za takav model. Posebna odijela kakva koriste obalne straže, ratne mornarice i neke pametne brodske kompanije su ipak skupa.

No, sami morate procijeniti koji je cilj i svrha vaše investicije. Kako bilo, prsluke uvijek i u svakoj prilici na moru stavite djeci, koliko god se ona opirala takvoj ideji. Pri tome odaberite model odgovarajuće veličine. Znam roditelje koji bi dali sve na svijetu da su me poslušali.

Zašto umiru brodolomci?

Brodolomci u hladnom moru ne umiru zbog pothlađivanja, jer za tako nešto u hladnom moru jednostavno ima premalo vremena. Oni umiru zbog utapanja, najčešće unutar nekoliko minuta, rijetko unutar pola sata. Pri tome uopće nije važno je li netko dobar plivač ili ne.

Utapanje se u oko polovine svih slučajeva događa unutar samo tri metra, a gotovo 90 posto svih utapanja samo 10 metara od zone spasa, što predstavlja nekoliko zaveslaja rukama. Postoji nekoliko fizioloških odgovora tijela koji onesposobe osobe u hladnom moru...

Prvi odgovor ili tzv. inicijalni odgovor (početni) traje do 3 minute. Šok kojeg tijelo doživljava zbog naglog izlaganja hladnoći i hlađenja kože, uključuje refleksne i opasne promjene rada srca, krvnog tlaka i disanja, pri čemu je rizik od utapanja jako naglašen. Broj otkucaja srca u minuti i krvni tlak naglo skoče, a pojačano se izlučuje hormon adrenalin koji može izazvati infarkt srca i posljedično utapanje. Učestalost i dubina disanja višestruko se povećaju, što dovodi do složenih poremećaja našeg biokemijskog kompjutora i ugroze života.

Naime, prekomjerno disanje izaziva nesvjesticu, nakon čega slijedi potonuće i smrt zbog utapanja. Pri tako provociranom brzom disanju nije moguće sinkronizirati pokrete ruku radi održavanja na površini, udah uslijedi u krivo vrijeme, pa je moguće udisanje mora i smrt. U takvim je slučajevima teško biti pametan, ali dobro pripremljena osoba može ipak nešto učiniti.

Lako je davati savjete, ali se čini da se pojačanom koncentracijom, pojačanim naporima svijesti, ipak može dovoljno učinkovito kontrolirati disanje, što je osobito važno baš u prvim minutama. Treba ostati miran i ne paničariti, kažu svi priručnici za pomorce.
No, najvažnije je učiniti sve kako bi se predvidio najgori mogući scenarij i svim mjerama spriječio pad u more.

Poželjni slojevi odjeće

Jedriličari znaju da za to postoji posebno remenje od čvrsto pletenog i čvrsto šivanog materijala velike nosivosti. Vežite se za brod uvijek kad se krećete po palubi po nemirnom hladnom moru. Eto, i tome služe pašamani, a ne za ukras! Ako je tako, onda neka budu što čvršći!

Ako prijeti potonuće, onda je jasno da morate napustiti vašu brodicu. Bogu hvala ako je to najveće zlo, ali znajte da vas Bog nije napustio. Prije napuštanja broda, stavite što više slojeva odjeće, ne skidajte ništa sa sebe. Stavite vunenu kapicu i šal, čak i ljeti. Više slojeva odjeće zadržava više zraka, što povećava plovnost.

Između tijela i slojeva odjeće se zadržava toplija voda, ona voda koju tijelo ugrije svojom toplinom, pa sloj odjeće ima zaštitnu ulogu tzv. mokrog odijela, što dobro znaju ronioci i daskaši. Više slojeva odjeće će brodolomca bolje zaštititi od učinka hlađenja kojeg dodatno proizvodi vjetar. Nemojte misliti da to mora biti neki jaki vjetar. Već će i lagani povjetarac nad hladnim morem dramatično povećati brzinu hlađenja.

Ne skidajte cipele, patike ili čizme. Samo kauboji umiru u čizmama, pomorci ne! Obavezno stavite prsluk za spašavanje i uđite u more što sporije možete. Nažalost, to nekad neće biti moguće, jer ćete morati skočiti.

Nemojte plivati

Drugi je na redu tzv. kratkotrajni odgovor, koji traje do 30 minuta. Nemojte plivati! Plivanje je mišićni rad, što povećava gubitak topline za 50 posto, a izglede za preživljavanje smanjuje za isto toliko. U ovoj su fazi borbe za život pogođeni mišići, živci i zglobovi. Brodolomac osjeća gubitak koordinacije pokreta, a slijedi i prava paraliza. Čak i najsnažniji plivači koji prežive ovu fazu imaju tek 50 posto izgleda da će do obale stići živi.

Treći ili dugotrajni odgovor na hladno more, nastupa nakon 30 minuta i traje do nekoliko sati nakon pada u hladno more. Tijelo ubrzano gubi toplinu, jer je toplinski kapacitet vode 25 puta veći od toplinskog kapacitet zraka. Ovo je faza strpljive, mukotrpne i uporne borbe za život i u njoj se manifestiraju i fiziološki i psihološki momenti.

Postoji i četvrti odgovor tijela, tzv. zakašnjeli odgovor. On nastupa u vrijeme kad je brodolomac možda već izvučen iz mora, no još nije izvan opasnosti. U slučajevima blage do umjerene pothlađenosti dobro je brodolomce zaštiti od vjetra, skinuti im mokru odjeću i ugrijati ih suhom odjećom, toplim napitkom te im dati neki mali obrok s brzim kalorijama, kalorijama koje brzo postaju toplinskom energijom.

Ako se u toj fazi brodolomac trese od zime, to ne treba biti zabrinjavajući pokazatelj, ali sve spašene iz hladnog mora treba stalno nadzirati i omogućiti im odmor. Žrtvama pothlađivanja ne preporučuje se topli tuš, jer prijeti opasnost od naglog gubitka svijesti, pada i ozljede. Može se pokušati aktivno ugrijavanje u toplim kadama, ali uvijek uz oprez i uvijek s nogama i rukama izvan tople vode.

HELP položaj

Osobama koje se zimi nađu u moru iz bilo kojeg razloga, preporučuje se zauzeti takozvani HELP položaj. Na engleskom to zvuči jako zgodno i ne zaboravlja se, jer HELP znači pomoć. U ovom slučaju HELP je skraćenica za Heat Escape Lessening Position (položaj pri kojem se smanjuje gubitak topline), što jako dobro znaju svi pomorci.

Korisni naputci o tome kako se ponašati pri slučajnom padu u more, čak i onda kada to more i nije na prvi dodir neugodno hladno ili prehladno, nalaze se u mnogim priručnicima za pomorce. HELP položaj može zauzeti osoba koja je u moru sama, kada noge savinute u koljenu privlači uz tijelo. Kako bilo, taj je položaj skoro nemoguće održati kroz duže vrijeme ako na sebi nemate prsuk za spašavanje.

U dvoje, troje ili u skupini, HELP položaj se zauzima tako da se osobe zagrle poput plesača u kolu. On će omogućiti da temperatura mora između njih bude možda za pola stupnja viša, ali ta mala razlika može predstavljati razliku između svijesti i nesvjestice, što na moru predstavlja razliku između života i smrti.

Jasno, psihička stabilnost u jednoj tako strašnoj i krajnje neizvjesnoj situaciji vrlo je važna, pa i na to treba unaprijed misliti. U skupini će se najvjerojatnije izdvojiti netko tko će preuzeti ulogu vođe, tko će bodriti sve ostale i donositi odluke. U takvim se situacijama slabiji brzo prepoznaju. Hladnoću ipak pobjeđujemo znanjem!

04. ožujak 2021 06:27