StoryEditorOCM

SEZONA 2015.Kako su se turistički rekordi odrazili na nautički sektor: nove flote, sve skuplje marine i borbe s popustima dovele su čarteraški biznis na granicu rentabilnosti

Piše Gordan Jelavić
25. rujna 2015. - 11:33

Hvalospjevi Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i raznih lokalnih čelnika o nikad uspješnijoj sezoni daju naslutiti da je ovoga ljeta slična situacija bila i u nautičkom turizmu. Činjenica je da je gužva oko svih nautičkih centara bila velika, što od jedrilica, što od brojnih taksi-brodica i neumornih jet-skijeva.

No, iznajmljivači plovila s kojima smo razgovarali ne dijele oduševljenje političara koji sebi pripisuju sve zasluge za uspjeh kao da su upravo oni pokrenuli revolucije na jugu Sredozemlja ili osigurali dugo toplo ljeto.

Da ne bi bilo zabune, sezona jest bila dobra, no daleko je to od razloga za slavlje, pogotovo uzevši u obzir specifičnost čarteraškog tržišta i sve veću konkurenciju među iznajmljivačima.

Direktor tvrtke Croatia Yachting Domagoj Milišić upravlja flotom od 55 plovila, većinom novijih jedrilica Hanse koje zastupa na našem tržištu. Za njegovu tvrtku sezona je bila malo lošija nego lanjska.

Lipanjska rupa

– Srpanj, kolovoz i rujan uvijek su dobri, ali svibanj i lipanj bili su lošiji za 15 posto zbog nekoliko razloga. Cijena najma ovisi o ponudi plovila na nekom području, a oko Splita se proteklih godina otvorilo nekoliko marina (Kaštela, Trogir, Seget), što je povećalo broj plovila u čarteru barem za 500. Ne računajući brodove koji se povremeno iznajmljuju, ukupan broj aktivnih čarterskih plovila u Jadranu je oko 3000, pa je splitska regija sada najnapučenija, kao što je nekoć bio Sukošan. Jedan je od razloga slabijeg bukinga to što su neke tvrtke, poput Angeline i Navigare , kupile mnogo novih brodova i htjele su ih napuniti pod svaku cijenu. Tako niska cijena bila je neodrživa i stvorila je dodatne probleme, ali tržište se samoregulira i očekujemo stabilizaciju već iduće godine – navodi Milišić.

Od flote Croatia Yachtinga najviše su se tražili brodovi dužine od 40 do 45 stopa s tri ili četiri kabine, a neki od najnovijih modela ove su sezone ostvarili čak 25 tjedana najma. Jedina je zamjerka gostiju loša opremljenost komunalnih luka.

– Cijene priveza u javnim lukama su na razini marina, a nemaju ni tuševa ni toaletnih prostora. Nautičari su poznati kao zahtjevni gosti, ali i kao najbolji potrošači u restoranima i trgovinama. Slobodno mogu reći da država ne doživljava ozbiljno nautički biznis, jedino što zna je uvoditi nove parafiskalne namete i ubirati boravišnu naknadu. U našoj bi regiji pomoglo kad bi se Split rasteretio otvaranjem novih marina pokraj Omiša i Makarske – tvrdi Milišić.

Hrvoje Kalafatović Milić iz tvrtke Euromarine iznajmljuje 75 jedrilica, većinom u bazama u Dubrovniku, Splitu i Puli.

Manji su popularniji

– Naša je ocjena sezone 4 jer je lipanj bio malo lošiji. Tražili smo razlog i agenti su nam rekli da su jednostavno imali manje upita nego lani. Ove sezone bolje idu manje i srednje jedrilice do 45 stopa, a kako stvari stoje sve naše brodove s dvije kabine bukirat ćemo do Nove godine. Očito je postalo sve teže uskladiti obaveze i skupiti 10 ljudi za veliki brod. Zadnjih smo godina dosta ulagali u veće brodove, a za iduću sezonu naručili smo nekoliko srednjih modela, kao što su Jeanneau 349, 389 i 449. Najbolji gosti su nam Nijemci, a nakon njih Francuzi, kojima je bitan faktor to što imamo brodove iz njihove zemlje. Ove su godine i motorni brodovi išli dobro jer se uzimaju na manje dana i u zadnji tren, kad ljudi vide prognozu – kaže Kalafatović Milić.

Alenka Alujević iz Nautika centra Nava tvrdi da je sezona bila puno lošija nego lani.

– Svi pišu kako je turizam oborio sve rekorde, ali ovog je ljeta bilo nemoguće iznajmiti brod po uobičajenoj cijeni. Velika je borba na tržištu i mi smo s prosječnih 14-15 tjedana najma na granici rentabilnosti. Neke su tvrtke počele s velikim popustima već na sajmu u Düsseldorfu i klijenti danas ne žele razgovarati ako im ne ponudite barem 40 posto popusta. Neki su počeli iznajmljivati brodove i bez uobičajenog depozita za štete.

Zadnji put kad se počelo s velikim popustima, 2009. godine, trebale su nam četiri godine da se vratimo na normalnu razinu. I to se sve nudi za nove brodove, tako da agencije sa starijim flotama nemaju šanse. Ako se ovako nastavi, tržište će se urušiti, a ionako svi znaju da čarter više nije profitabilan biznis. Od naših 26 brodova najbolje idu katamarani, a najlošiji je bio motornjak iz 2003. godine sa samo četiri tjedna najma. To je, doduše, vlasnički brod i on se ovoga ljeta koristio i u privatne svrhe – navela je voditeljica bukinga Nave, dodajući da je luksuzni privatni smještaj na kopnu s bazenima postao konkurencija čarteru.

Živnula prodaja

S druge strane, prema riječima njezina kolege Sergija Plavše, prodaja brodova nešto je živnula. Hrvati uglavnom kupuju Beneteau Antarese i Flyere s izvanbrodskim motorima dužine od sedam do devet metara vrijedne od 100 tisuća eura, dok katamarane kupuju čarterske kompanije.

Bolji vjetrovi osjete se i u čarteru pratećim djelatnostima poput servisa. To tvrdi Ivan Katičin, voditelj servisa biogradske tvrtke Pitter, koji uz stotinu plovila u čarteru brine i o tridesetak brodova u vlasništvu Austrijanaca i Nijemaca.

– Sezona u čarteru bila je slična kao lani, vrlo radna, sa sve više last minute upita za popustima. Velika je borba za tržište i za manje novca daje se sve više usluge. Iz pozicije servisa i održavanja možemo reći kako smo sada na razini 2010. i 2011. godine, kad stranci nisu puno štedjeli. Krenulo se s većim investicijama u opremu i najviše se traže ekrani osjetljivi na dodir, grijanje, nova jedra, baterije, snažniji bowthrusteri...

Sat rada naših meštara i dalje je 250 kuna, a distributeri su u posljednje vrijeme cijenu opreme uskladili s europskima pa je sada sve povoljnije za ugradnju. Najgore su godine bile 2012. i 2013., kad su vlasnici radili samo ono nužno, preskakali su servise motora, a neki čak nisu ni vadili brodove iz mora. Dugotrajno je stajanje u moru ostavilo posljedice na trupovima starima dvadesetak godina pa smo već imali nekoliko slučajeva osmoze – navodi Katičin, očekujući da će se trend ulaganja nastaviti i idućeg proljeća.

VARLJIVA STATISTIKA


Službena statistika traganja i spašavanja za prvih osam mjeseci ove godine pokazuje lagani pad broja intervencija sa 251 u istom razdoblju prošle godine na 243, dok je broj ugroženih jahti i brodica sa 167 pao na 130. Manji je i broj spašenih osoba (443 prema 521), no zabrinjavajući je porast broja poginulih s 20 na 26.

Prema udjelu u broju akcija, zadarska je regija preuzela vodeću ulogu od Rijeke, dok je drugo mjesto zadržalo područje u nadležnosti Lučke kapetanije Split. Za komentar smo upitali Đeka Šuriju, direktora tvrtke Yacht Pool Hrvatska, upućenog u sve detalje osiguravateljskog biznisa.

– Statistika obuhvaća samo događaje koji su prijavljeni Ministarstvu mora i prema njima su komercijalni spasioci u ovoj godini imali samo 38 intervencija. Stvarnost je puno drugačija jer u Hrvatskoj imamo najbolje organiziranu i najaktivniju službu komercijalne pomoći na moru.

Emergensea i SeaHelp s tridesetak plovila odrade brojne intervencije za čarterske tvrtke, a da nikoga o tome ne obavijeste jer je birokracija skupa i oduzima vrijeme. Često se zna dogoditi da nakon nesreće kapetanija zabrani isplovljenje dok netko iz Hrvatskog registra brodova ne pregleda trup, što može potrajati i nekoliko dana.

Čarterašima je važno da se brod što prije popravi i da nastavi zarađivati novac – kaže Šurija, uz komentar kako mu nije poznato da je netko od nautičara ove i prošle godine izgubio život.

U Yacht Poolovu registru ove sezone je zabilježeno uobičajenih 300 šteta, od kojih se desetak posto odnosi na značajnija oštećenja poput nasukavanja ili loma jarbola, koje su u pravilu posljedica ljudskog nemara.

– Prošle godine imali smo puno kiše, a ove je bilo više neverina, koji češće izazivaju sudare kod pristajanja. Takve stvari se brzo saniraju i plaćaju iz sigurnosnog depozita kod unajmljivanja broda. Imali smo lom jarbola u prolazu ispod Ždrelca, a novi je jarbol stigao iz Seldenove tvornice za samo 15 dana, što je rekord. Zabilježili smo i tri slučaja zapetljavanja vlastitih konopa oko propele, što je prouzročilo dva nasukavanja.

Ako se neki problem i ne riješi odmah, čarteraši uvijek imaju spremne zamjenske brodove pa gosti mogu nastaviti ljetovanje – navodi Šurija, potvrđujući navode da posade s profesionalnim skiperom ipak rjeđe dospijevaju u crnu kroniku.

image
Đek Šurija s tracking uređajem koji daruje članovima svog kluba
Cropix
03. svibanj 2024 07:43