StoryEditor

dani male brodogradnjeKaštelanski sajam za dišpet koroni: ‘Željeli smo posjetiteljima i proizvođačima plovila ponuditi optimizam umjesto apatije, uspjeli smo unatoč svim problemima‘

Piše Miomir Štrbac i Gordan Jelavić
19. lipnja 2020. - 09:11

Parafraza poznate izreke ploviti se mora, živjeti se ne mora, ovoga puta s nautičkim sajmom u glavnoj ulozi, zbivala se od 13. do 16. lipnja u Marini Kaštela gdje su održani 12. Hrvatski dani male brodogradnje kao prvi takav sajam u Europi nakon izbijanja pandemije.

Iako u nešto smanjenom izdanju, jer je za stornirani redoviti termin u travnju bilo prijavljeno više od 100 izlagača, a na kraju ih je došlo 67 - sajam je ipak okupio dovoljan broj sudionika i plovila da ograničenjima iz doba korone suprotstavi želju ljudi za kretanjem i ljubav prema moru. Ukupno su bila izložena 32 broda, od čega ih je 27 došlo iz hrvatskih malih škverova. Nije puno, ali čovjeka veseli.

Već odavno su organizatori shvatili da nautika nije dovoljna pa su službeno dodali i Sajam turističkih atrakcija tako da se moglo vidjeti svega i svačega, od kamina i jacuzzija, preko automobila i električnih skutera do kajaka i plutača. Uz proizvod domaćih brodograditelja ravnopravno su izložene i uvozne brodice tako da su posjetitelji mogli usporediti što im se više isplati.

Dvomjesečna odgoda

- Sajam smo umnogome organizirali iz dišpeta koroni jer nismo htjeli izgubiti kontinuitet. Željeli smo ljudima i proizvođačima plovila ponuditi optimizam umjesto apatije koja je put u propast. Sretan sam što smo unatoč svim problemima u tome uspjeli, a i svi izlagači koji su došli na sajam iznimno su zadovoljni što smo zajedno probili led.

I još nešto, kada je epidemija u veljači započela i blokirala održavanje sajma u travnju, ni u jednom trenutku nismo htjeli potpuno odustati. Kazali smo izlagačima da odgađamo sajam do trenutka kada će ga biti moguće održati, s time da ćemo im 40 dana prije najaviti taj novi termin. I, evo, dočekali smo ga. Naravno, kao i svi pratili smo presice Nacionalnog stožera i kad je epidemija počela jenjavati donijeli smo odluku - priča nam Damir Skelin, predsjednik Udruge Dani hrvatske male brodogradnje i jedan od glavnih pokretača sajma.

image
Organizatori Damir Skelin i Branimir Matijaca
Božidar Vukičević/Cropix

Dodaje kako su veliku potporu imali u Josipu Berketu, vlasniku Marine Kaštela, koji im je kazao da im daje slobodne ruke po pitanju termina, a jednaku podršku dali su im Grad Kaštela i njegova turistička zajednica. Svi su željeli da se život konačno pokrene i da sajam bude podstrek vraćanju nekoj normali. Makar ovoj novoj kako je zovemo.

Sve u svemu, karte su se na kraju ipak uspješno posložile i Dani male brodogradnje nisu uknjižili preskočenu godinu, a izlagači su prvi put od početka pandemije dobili priliku za izlazak iz svojih proizvodnih hala i neposredan kontakt s potencijalnim kupcima.

Jahta za vikendicu

- Nije sve tako loše, ja sam ovdje imao čak imao i isporuku broda kupcu - smije se Stipe Nevistić, vlasnik zagrebačke tvrtke Pearlsea Yachts koja proizvodi najveća motorna plovila u Hrvatskoj. - Na sajam sam doveo 17-metarsku jahtu Pearlsea 56 Coupe, našu najsjajniju zvijezdu u floti i najveću jahtu što se proizvodi u našoj zemlji, te njezinu manju sestru Pearlsea 40 koju će nakon sajma preuzeti kupac. Inače je naš čovjek iz Lumbarde na Korčuli koji godinama radi u Švicarskoj i voli brodove iz naše game. Dosad je, naime, imao malu jahtu Pearlsea 31.

image
Stipe Nevistić: Svega ima, motora nema
Božidar Vukičević/Cropix

Na upit o reakciji posjetitelja i mogućih kupaca tijekom sajma, Nevistić kaže kako nije očekivao ništa posebno, već se jednostavno želio vratiti u život, ali:

- Imao sam vrlo zanimljiv razgovor s Česima koji imaju kuću na Čiovu, a sada žele kupiti i brod. I to baš hrvatske proizvodnje. Jako im se svidjela naša gama i čini mi se da postoje dobri izgledi za sklapanje posla.

Nevistić inače navodi kako njegova tvrtka dosad nije trpjela preveliku štete zbog koronavirusa, jer još uvijek grade ili dovršavaju brodove koji su ugovoreni prije početka epidemije, a i država je priskočila upomoć. No, ako bi se kriza nastavila u jesen, veći problemi bili bi neizbježni, budući da se novi ugovori neće sklapati ili će biti vrlo rijetki. Ispričao nam je i kako ima velikih problema prilikom dovršetka ugovorenih brodova, jer je na tržištu sada gotovo nemoguće nabaviti brodske motore.

- Proizvodnja je dugo bila zaustavljena, pa motora jednostavno nema. Isporuka onih davno naručenih kasni mjesecima, a proizvođači se pravdaju da ne dobivaju dijelove od dobavljača i ne mogu dovršiti motore. Kad bih sad i ugovorio brod s isporukom do kraja godine, mislim da motore ne bih uspio nabaviti - opisuje nam Nevistić neveselo postkorona tržište, ali ipak vjeruje da će stvari ići nabolje, pa zaključuje:

- Upravo zbog tog optimizma sam i došao ovdje.

Gumene premijere

I Igor Meštrović, vlasnik zagrebačke tvrtke Bura brodovi koja se bavi proizvodnjom gumenjaka, odmah će nam kazati da je na sajam došao prvenstveno zbog potrebe za optimizmom i zbog želje da podrži organizatore u njegovu širenju.

image
Igor Meštrović: Organizatori su mađioničari
Božidar Vukičević/Cropix

- Malo tko od nas je vjerovao da će sajma biti, no Damir Skelin i njegova ekipa bili su toliko uporni i tvrdoglavi da su uspjeli ostvariti gotovo nemoguće. Zato smo (smije se) Damira sinoć na zajedničkoj večeri i prozvali mađioničar. A posebno mi je drago što nisam došao tek reda radi ili prijateljstva, već sam na sajam dovezao dvije premijere - Buru 8.0 i Buru 6.7 Step Diving.

Dok je korona harala i držala sve u pasivi, mi smo odlučili iskoristiti višak vremena za kreaciju i u svome pogonu razvili smo ta dva modela. Buru 8.0 opisao bih kao luksuzni tender za velike jahte. Može primiti 12 ljudi, a krmenom zrcalu ponijeti dvije pente od po 300 KS. Ova na sajmu ima jedan motor od 225 KS i s njim postiže 44 čvora, dok sa spomenutim najjačim motorima može premašiti i 60 čvorova. Cijena izloženog modela bez motora je 275.000 kuna plus PDV.

Drugi model ciljano smo projektirali za škole ronjenja i ronilačke izlete. Ima ravnu i slobodnu palubu na kojoj je konzola za smještaj ronilačkih boca, dok je upravljačka konzola gotovo na samoj krmi. Može primiti 10 ljudi, a maksimalni pogon je penta od 200 KS. Izloženi model ima motor od 115 KS koji je posve dovoljan, a cijena toga broda je 125.000 kuna plus PDV.

Unatoč nevelikim očekivanjima, i Meštrović je imao par razgovora s potencijalnim kupcima, osobito za ronilački model gumenjaka s obzirom na rastuću popularnost takvih izleta među turistima. Njih će, valjda, nešto biti u srpnju i kolovozu, a dogodine se treba nadati povratničkom valu. Ne korone - već turizma!

Bajbot za Francuze

Vlasnik Agene marin Mladen Peharda zadovoljan je sajmom, jer je kaže u polušali, sa svojim Taxi-catom odmah dobio par minuta na televiziji. Posao mu inače ide solidno, ovoga proljeća polupodmornice su isporučene u Grčku, Makedoniju (na Ohrid) i Italiju, i to već deseti primjerak. S izloženim Taxi-catom na sajam je stigao iz Biograda ploveći brzinom od 18 čvorova s ukupnom potrošnjom od 20 litara na sat.

To se možda ne čini malo, ali kad se uzme u obzir da su na krmi dva motora snage po 100 konja za brzi prijevoz do 12 putnika onda je računica puno jasnija. Brod je nakon sajma otišao starom kupcu na Korčulu za dobro uhodanu međuotočnu liniju.

Idući Pehardin projekt je također katamaran i to pogonjen strujom naziva 7.5 E-TenderCat. Zasad je još u fazi projektiranja, ali s obzirom na nove trendove u nautici i štedljivost trupa novozelandske filozofije širokog 2,5 metara može se očekivati vrlo atraktivan proizvod. Iako ima dva trupa predviđen je jedan centralni motor snage dvadesetak kilovata, s maksimalnom brzinom preko 10 čvorova i osam sati autonomije pri brzini od 6 čvorova.

Struja dolazi iz 300 kilograma teških Li-ion baterija koje bi se u idealnom scenariju trebale moći vaditi kako bi se eliminiralo vrijeme punjenja kao najveća mana električnih brodova. Zasad je cijena baterijsko-pogonskog sklopa 75 tisuća eura, no s razvojem automobilske industrije i to će s vremenom postati znatno jeftinije.

Realno je očekivati da će se domaći kupci ipak odlučiti za klasični benzinski vanbrodski motor snage do 100 konja s kojim bi brod imao cijenu oko 50 tisuća eura. Praktični gumeni prsten uokolo broda i težina od 1200 kilograma smješta ga u kategoriju lako prenosivih bajbota za jahte i minikruzere iako će moći poslužiti za prijevoz do 12 putnika kao i za osobne potrebe. Prvi električni primjerak bit će isporučen krajem godine naručitelju u Francusku.

Spas u banani

Priliku za dobar nastup dobio je i Luka Colnago jer su njegovi brodovi u ovo doba godine obično zauzeti prijevozom turista. Posjetitelji sajma mogli su razgledati ušminkane modele Colnago 35 i 45, najbolje primjere kako se aluminij može uklopiti u maloj brodogradnji.

- Dobro je da se sajam održao, da smo se napokon vidjeli uživo nakon s dobavljačima i kupcima nakon mjeseci preko interneta. Brodovi su taman bili spremni za isporuku pa ih se moglo vidjeti u najboljem svjetlu. Inače, mi smo ove godine planirali rast od 40 posto i zaposlili smo 5-6 novih ljudi.

Dobili smo od države poticaje od 4 tisuće kuna, ali kao proizvođači nemamo drugog rješenja nego hibernirati ovu zimu jer turističkih narudžbi sigurno neće biti. Leasing kuće su prestale financirati brodove u proizvodnji i sad su nam na lageru pa ćemo ih ove zime polako opremati za iduću godinu, navodi Colnago koji je svoje svjetlo pronašao u zemlji banana - Ekvadoru.

Od svih kompanija na svijetu dobio je izravnu narudžbu za dva profesionalna broda Pilot 45, jedan će biti isporučen u srpnju, a drugi u kolovozu. Pomalo vojnog izgleda i potpuno ravne palube služit će tamošnjim pilotima i inspektorima u intervencijama uz obalu i na otvorenom moru. Stoga je brod težak 12 tona napravljen s dodatnim ojačanjima za oceansku klasu A, te opremljen s većim spremnicima goriva za domet od 350 milja za dva Cumminsa snage po 480 konja.

Dobivanje takvoga posla velika je stvar za malog splitskog brodograditelja, ali i hrvatsku brodogradnju uopće jer otvara jednu novu, neturističku perspektivu.

Pripreme za Biograd Boat Show

Uz sajam u Rijeci najavljen za 25. rujna, pravi pokazatelj budućeg smjera hrvatske nautike doznat će se 21. listopada na otvaranju 22. Biograd Boat Showa. Direktor sajma Milan Šangulin najavio je niz mjera da se unatoč svim okolnostima održi smotra najboljega što ta gospodarska grana može ponuditi.

Produljenjem manifestacije na pet dana želi se smanjiti gužva i osigurati najviša moguća razina socijalne distance.

- Sigurnost posjetitelja je primarna, a drugi dio je smanjenje troškova svih naših dobavljača kako bismo izlagačima smanjenih prihoda omogućili nastup na sajmu.

U posljednjoj krizi 2009. godine izašli smo u susret izlagačima i to nam se u idućim godinama vratilo. Više nego ikad je potrebno da ostanemo zajedno i da na stručnim sastancima raspravljamo o nautičkom biznisu.

Turizam se polako vraća, prošli tjedan (sredina lipnja) iz naše marine je isplovilo 50 od 350 brodova i najave za ostatak sezone su sve bolje. Naše najveće bogatstvo je 100 milijuna europskih kontinentalaca koji s autom mogu doći do Hrvatske.

22. svibanj 2022 01:59