StoryEditorOCM

EUROMARINEMarko Rogošić o poslovnim prilikama za mlade Dalmatince; "Trebaju nam mladi kapetani turističkih brodova i skiperi!"

Piše Saša Ljubičić/SD
24. studenog 2022. - 09:30

Devedesete prošlog stoljeća je "pojeo" rat. Potom je dugo trajao povratak Hrvatske na turističku mapu svijeta. Nije sve išlo po špagu, kako se to danas misli. Gosti su prvo u većem broju stigli u Istru jer je rat nije ni okrznuo, pa stidljivo i na susjedni Kvarner, a onda su im godine trebale da povire u Dalmaciju, "spuste" se niže od Senja. Bio je sretnik onaj koji bi ovdje prodao bilo kakav turistički aranžman. Sve je krenulo uzlazno izgradnjom Dalmatine, da bi turizam napokon zaplovio punim jedrima primanjem Hrvatske u Europsku uniju, kad se počelo i s obnovom zračnih luka.

Prije toga, "led su probili" – nautičari. Oni su otkrili čari Dalmacije i najviše reklamirali CRO turizam: fantastičnu obalu i još ljepše otoke. Za njima su, kako smo se odmicali dalje od rata i svega lošeg što je donio, stigle i poznate face; ili kako ih danas posvuda uobičavaju nazivati – celebrityji​. Takvi obično plove na megajahtama, pa smo ubrzo postali i destinacija s naslovnih stranica i udarnih TV termina. Kako spomenuta klijentela želi luksuz i samo luksuz, tako je i ponuda u tom smislu svake godine sve bogatija: moderne marine, vrhunski restorani, trgovine s brendiranom odjećom...

image

Ljeti je vrlo živo u splitskom akvatoriju

Foto: Vojko Bašić/CROPIX

Vojko Bašić/Cropix

Ukratko, naš turizam, upravo zahvaljujući nautičarima, prolazi transformaciju od masovnog prema individualnom, od stihijskog prema održivom, od onoga u kojem je univerzalnu ponudu zamijenila priča prema kojoj se svakom gostu nastoji udovoljiti sukladno njegovim posebnim prohtjevima. U početku su Jadran preferirali turisti većinom iz zapadnih i središnjih zemalja Europe, no zahvaljujući globalizaciji, a u splitskom slučaju i činjenici da je ovdje s internacionalnim uspjehom pokrenuta jedna megapopularna Ultra, stigli su i drugi. Zato danas nije neobično da u Hrvatskoj sve više jedre Australci, Amerikanci, Brazilci i Čileanci, Novozelanđani… Jadran je malo, ali u svijetu nautike – hvaljeno more. Strane turiste prati nerijetko i strani kapital kroz investicije u nautički turizam, a takav će se trend, primanjem Hrvatske u schengenski granični režim i prelaskom s kune na euro – nastaviti.

Kadar je ključan

Koje su godine ključne za razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj?

– Sve je krenulo negdje 2005., 2006., godine. I od tada se baš radi nautičara, cijela turistička sezona produžila. Ona zahvaljujući njima starta uoči Uskrsa, a traje negdje do berbe maslina, makar nautičari dolaze u Split i tijekom cijele godine – kaže Marko Rogošić, voditelj prodaje u tvrtki "Euromarine" za splitsko područje. "Euromarine" je jedna od jedanaest čarter tvrtki u splitskoj ACI marini. Zbog njihovih aktivnosti u Uvali baluni, prije koju godinu je napravljen i montažni terminal.

Zašto najam plovila u Hrvatskoj doživljava tako streloviti uzrast? Kako to da smo u nautičkom turizmu postali velesila?

– Puno je razloga. Prvi je dobra povezanost Hrvatske s najrazvijenijim državama Europe i ljepote Jadrana. Što se samog Splita tiče, tu veliku ulogu igra blizina zrakoplovne luke. Zatim, otoci srednje Dalmacije su stvarno nešto posebno. Ovdje se nautičar uvijek osjeća sigurno. U splitskoj mu je ACI marini na raspolaganju sva infrastruktura – objašnjava Marko, pa napominje da iz godine u godinu u nautičkom turizmu uživaju sve mlađi gosti. Posebno su popularni tzv. party brodovi, izleti do poznatih jadranskih atrakcija poput Modre špilje na Biševu i tjedna krstarenja pod paskom skipera. Zato su kapetani turističkih brodova i skiperi postali danas ključnim kadrovima u nautičkom turizmu, međutim...

– Nedostaje ih. Što se tiče tvrtke u kojoj ja radim, u tom smislu nemamo problema, ali općenito nitko mlade ne priprema za ta sve više cijenjena i tražena zanimanja. Ne može se dogoditi da učenici srednje pomorske škole nikada nisu imali priliku razviti jedro, a u pravilu je, nažalost, tako. Ne samo da kaskamo u izobrazbi kadrova za nautički turizam, nego je tako i što se zakonodavstva tiče. Prepisujemo često zakone koje imaju drugi, a oni se u danim situacijama ovdje pokažu neprimjenjivima – veli Rogošić.

Turci uče od nas

Najvažnije je da državni i privatni obrazovni sustav, u grani turizma u kojoj postižemo najbolje rezultate na svijetu, osmisle teoretski i praktični program za buduće kapetane i skipere, tim više jer ta zanimanja odlično kotiraju na tržištu rada.

I dok država kaska za poduzetnicima u turizmu, drugi već uče od nas. Sjećate se kad su se jedno vrijeme ovdje uvozili jedrenjaci iz Turske leva-leva. Plovilo bi se na njima par godina, vozilo turiste duž Jadrana, pa nabavljalo novi gulet. Najam takvih brodova s kapetanom i posadom bio je pravi hit.

– Sad su se stvari okrenule. Turci su ti koji u nas dolaze nabavljati brodove. Radi se o tome da naše agencije za najam plovila u pravilu imaju jako dobre, nove brodove koje nabavljaju na leasing. Kad on istekne, brodovi se prodaju Turcima, a njihova je prosječna starost četiri godine, dok je u Turskoj – deset. Turci ovdje cijele godine dolaze po takve brodove zato što znaju da su oni jako dobro održavani, jer su standardi u nautičkom turizmu po tom pitanju u nas na najvišoj razini. Osim toga, bliži smo od Italije, a tamo su brodovi skuplji nego ovdje – kaže Rogošić.

image

NAUTIČKA KONFERENCIJA

/Slobodna Dalmacija

Treba li krenuti snažnije i s malom brodogradnjom? Da sami gradimo brodove, iznajmljujemo ih i održavamo, opskrbljujemo...

– To je sve jedan veliki lanac. On već funkcionira na svoj način. Kažem, prvo treba urediti zakonodavstvo i obrazovati potreban kadar, pa će i ostalo doći na svoje mjesto. Netko treba animirati našu mladost za ta zanimanja. Voditelj baze je jedno od takvih, doduše, njegovi su zadaci u svakoj čarter tvrtki nešto drugačiji, ali svakako bi bilo dobro da profesionalci iz te branše svoje znanje prenose mladima – uvjeren je Rogošić.

image

Mladi turisti sve više odlaze na tjedna krstarenja i izlete po Jadranu

Foto: Vojko Bašić/CROPIX

Vojko Basic/Cropix

Zahtjevno tržište

Ima li nereda na moru? Unose li ga mladi nautičari?

– To je uvijek pitanje neiskustva, neznanja, makar generalno govoreći, nautičari su vrlo zahvalni turisti. Prvo, većina ih poštuje destinaciju u koju je došla i čuva more, prirodu, a drugo, interesira ih naša kulturna baština. Konkretno, ja u posljednje vrijeme forsiram kaštelansku turu, jer je ona, prvenstveno Amerikancima, najinteresantnija zbog činjenice da je tu nastao popularni zinfandel ili kako ga mi zovemo – crljenak – veli naš sugovornik.

Rezervacije u nautičkom turizmu, uvjete i duljinu sezone, danas uvelike diktiraju internetske platforme kao što su Booking Manager, MMK, NauSYS..., a Split im je zbog činjenice da se ovdje nalazi većina svjetske čarter flote posebno zanimljiv. Je li ulaganje u najam plovila isplativa investicija s obzirom na to da nautički turizam na Jadranu ima stabilan rast?

– Generalno govoreći je, ali treba napomenuti da to nije kao nekada, jer su se standardi jako podigli. Morate imati nove i dobre brodove, i isto tako ih vrhunski održavati, kako bi vam se na kraju posao isplatio. Tržište je sve zahtjevnije, a gosti ocjenjuju kvalitetu usluge. Nikakve improvizacije više ne dolaze u obzir. Ovo je lijep, ali i odgovoran posao – zaključuje priču iz splitske ACI marine Marko Rogošić.      

       DOLASCI                           NOĆENJA

       1. Njemačka (30.808)        Njemačka (223.739)

       2. SAD (19.900)                 SAD (136.568)

       3. Hrvatska (19.630)          UK (123.658)

       4. UK (17.727)                   Hrvatska (121.088)

       5. Austrija (17.293)             Austrija (119.041)

       6. Slovenija (10.021)         Švedska (61.838)

       7. Švedska (9.216)            Poljska (60.321)

       8. Češka (8917)                Češka (59.817)

       9. Poljska (8630)               Slovenija (56.087)

       10. Francuska (7518)        Francuska (55.554)

24. studeni 2022 09:32