StoryEditor

zaokret u karijeriOd dugogodišnje plovidbe morem do navigavanja u IT-u: kapetan s 30 godina iskustva donosi revolucionaran uređaj u pomorstvu

Piše OM
24. lipnja 2021. - 14:42
Hrvoje Mihovilović svoje je snove i ambicije odlučio predočiti u realnost unatoč tome što je okolina u početku bila skeptičnaICT Županija

Hrvoje Mihovilović, kapetan duge plovidbe s 30 godina iskustva u navigavanju, odlučio je napraviti zaokret u karijeri i kroz tehnologiju pronaći rješenje dokumentiranog problema u pomorstvu koji se tiče nadzora kormilara pri izvršenju naredbe za kormilarenje. Da bi razumjeli što to revolucionarni Helm Order Monitor radi, potrebno je detaljnije ući u samu problematiku.

- Brodovi na otvorenom moru većinom plove s uključenim automatskim pilotom, međutim za ulazak u luke i prolazak kroz uske kanale brod mora ići na ručno kormilarenje. Tada se na brod ukrcava pomorski peljar, odnosno pilot, a kormilo preuzima kormilar kojem pilot izdaje naredbe za kormilarenje. Pravila nalažu da se sve naredbe u vezi sa sigurnim radom plovila moraju izvršiti pomoću komunikacije u zatvorenoj petlji. To je tehnika koja se koristi za izbjegavanje nesporazuma i uključuje ponavljanje naloga i pozitivnu potvrdu da je poruka shvaćena. Najočitiji problem je da komunikacija u zatvorenoj petlji ne sprječava kormilara da kormilo postavi na krivu stranu. Stoga je nadzor izvršenja naloga i dalje od najveće važnosti. Ovo je izvadak iz Bridge Resource Management pravilnika, ujedno i začetak ideje o tehnološkom rješenju problema – objašnjava Mihovilović kojemu je ideja o projektu Helm Order Monitor sinula upravo zbog dugogodišnjeg iskustva.

- Naredbe za kormilarenje su po pravilima uvijek na engleskom jeziku što dosta pomaže u cijeloj ovoj izvedbi. Rješenje za spomenuti problem krije se u Helm Order Monitoru (prijavljen patent) ili u prijevodu Monitoru naredbi za kormilarenje. To je elektronički uređaj predviđen za upotrebu na zapovjedničkim mostovima brodova koji koristi funkciju prepoznavanja govora te prema za to predviđenim pravilima i primljenim podacima s brodskih senzora kontrolira da li su izdane naredbe za kormilarenje razumljive, potvrđene i pravilno izvršene – ističe i navodi kako postoji zaista more benefita u ovom proizvodu.

- Nećemo ih sve ni nabrajati. Osim što rješava probleme vezane uz komunikaciju, svijest o situaciji i pad koncentracije uređaj služi i kao indikator zadnje izdane naredbe. Kupcima će biti interesantna i mogućnost analitike registriranih upozorenja. Putem NMEA 0813 protokola, standarda u povezivanju elektronike na brodu, uređaj bi se spojio na pet senzora, datum i vrijeme, brzinu, kurs, kut kormila i brzinu okreta broda – govori Mihovilović.

Kako uređaj zapravo funkcionira?

- Na primjer, izdana je naredba za kormilarenje. Osim u izvanrednim slučajevima, uređaj se aktivira tek nakon ponavljanja naredbe za kormilarenje kako bi se minimalizirala mogućnost pogrešne interpretacije te navođenje kormilara. Sljedeći korak je kontrola primjene komunikacije u zatvorenoj petlji, odnosno potvrda pilota da je poruka shvaćena. Za sve korake komunikacije postoje vizualna i zvučna upozorenja u slučaju da je nešto preskočeno ili krivo protumačeno. Ako bi kormilar nakon naredbe postavio kormilo u krivu stranu uređaj upozorava vizualno i jednim dugim zvučnim signalom. Nakon izvršene naredbe brod je na ustaljenom kursu što kormilar mora izvijestiti a pilot i potvrditi. Ako bi nakon toga došlo do odstupanja za dva ili više stupnjeva, uređaj upozorava vizualno i s tri kratka zvučna signala – kaže Mihovilović i ističe kako bi osim osnovnog uređaja u ponudi bili i ponavljači te daljinska kontrola za uređaj.

S obzirom da je na zapovjedničkim mostovima već oko 30 uređaja obveznih za ugradnju, uređaj je minimalnih dimenzija kako bi se lakše uklopio među postojeće navigacijske uređaje.

- Testiranje se provodi u tri faze. Prvo se razvija softver s adapterom za simulaciju NMEA 0813 signala. U početku bih koristio već gotova Automatic Speech Recognition rješenja trenirana na različite akcente engleskog jezika korištenog u pomorstvu. Druga faza podrazumijeva testiranje u nautičkom stimulatoru i treća faza se odnosi na instaliranje na brodu i testiranje u suradnji s pomorskim peljarima – rekao je Mihovilović koji predviđa bruto zaradu od 100 milijuna dolara za osam do deset godina.

Od upoznavanja u ICT Županiji do partnerstva

Kako je Hrvoje član startup community-ja Digitalna Dalmacija upitali smo ga koliko je njemu u svemu pomogla startIT akademija koju organizira ICT županija.

- Za startIT@PICS Akademiju sam saznao u novinama. Kako plovim na kruzerima, ostao sam na „suhom“ neko vrijeme zbog aktualne situacije. Imao sam dosta vremena kući i vidio sam da se otvara startIT pa sam se odlučio prijaviti i vidjeti kako će to ispasti. StartIT mi je stvarno pomogla u mojim prvim koracima, puno toga sam naučio i već sam je preporučio brojnim mladim ljudima koji imaju slične ambicije.Ne treba puno hrabrosti za krenuti na startIT@PICS Akademiju. To je izvrsna prilika jer se i povežeš s brojnim istomišljenicima - započinje Mihovilović.

Zahvaljujući startup community-ju Digitalna Dalmacija koji razvija ICT Županija uspješno je formirao svoj tim koji radi na hvalevrijednom i jedinstvenom projektu.

- Ekipu sam upoznao upravo na startIT-u i eventima koje organizira ICT županija. Najlakše je tako pronaći nekoga kada vidiš njegovu želju i interes za uključivanje u posao. Antu Đonlića, Nikolu Tandaru i Tomislava Sesera upoznao sam tu, a sada zajedno radimo na projektu s Mislavom Biondićem koji u Zagrebu ima svoju marketinšku agenciju – priča dugogodišnji pomorac, ujedno i dobitnik nagrade od 50 000 kuna na GrowIT natječaju.

- U prvoj fazi ocjenjivanja projekta, u kojoj jedan žiri ocjenjuje napisane prijave, bio sam na prvom mjestu. U drugoj fazi ocjenjivanja, prezentacije projekta uživo pred drugim žirijem, pao sam na drugo mjesto jer je potrebno dosta vremena za objašnjavanje ovog projekta. On je specifičan i nužno je ljude uputiti u problematiku – ističe Mihovilović koji se i dalje prijavljuje na brojne domaće i strane natječaje.

Iako su troškovi projekta veliki, ne odustaje od njegove realizacije i patentiranja. Konkurencije nema, a tržište vapi za ovakvim uređajem. Premda u Hrvatskoj nije uobičajeno mijenjati posao nakon 30 godina rada, ovom kapetanu to nije predstavljalo prepreku. Svoje je snove i ambicije odlučio predočiti u realnost unatoč tome što je okolina u početku bila skeptična.

27. rujan 2021 15:06