StoryEditorOCM

skiperska avanturaRadna đita od Biskaja do Splita: vlasnici broda dosjetili su ovu rutu podijeliti u pet sekcija i ponuditi ih avanture željnim turistima. Doznali smo cijenu ulaznice

Piše Gordan Jelavić
24. siječnja 2017. - 11:58
Ulaznica za sudjelovanje u dijelu transfera je 600 do 700 eura plus troškovi hrane i prijevoza do točke ukrcaja i iskrcajaAntonio ROSSETTI i Zlatko VODANOVIĆ

Da vam netko ponudi jedriličarsku avanturu od Francuske do Hrvatske, biste li odgovorili da ili kad krećemo? Tim riječima javnosti se obratila čarterska agencija Sailing Europe, nudeći svim zainteresiranima mogućnost da sudjeluju u transferu njihova novoga dvotrupca Lagoon 42 od Biskaja do Splita. S 90 kvadrata jedara i dva dizelaša snage po 50 konja tome će plovilu dužine 12,80 metara za put od 2500 milja trebati punih 45 dana.

Da profesionalni skiperski dvojac ne bi rutu prelazio prazan, vlasnici broda su se dosjetili podijeliti put u pet sekcija od desetak dana, ponuditi ih avanture željnim turistima i umanjiti neizbježni trošak puta od desetak tisuća eura. Ulaznica za sudjelovanje u dijelu transfera je 600 do 700 eura plus troškovi hrane i prijevoza do točke ukrcaja i iskrcaja.

image
Ruta od Biskaja do Splita

Malaga, Sardinija, Palermo...

Putovanje počinje 15. veljače u gradu Les Sables d’Olonne i deset dana kasnije završava u 650 milja udaljenom Lisabonu. Potom slijedi nešto zanimljivija dionica od 360 milja preko Gibraltara do Malage. Prema Mallorci se kreće 4. ožujka i na putu zaustavlja u popularnoj Ibizi, što će mlađoj populaciji biti posebno zanimljivo. Nakon toga se ide na 530 milja dug put preko Sardinije do Palerma. Prvog dana proljeća ide se kroz Mesinski tjesnac i 570 milja udaljen Split kao krajnje odredište.

Da je u pitanju neko toplije doba godine, moglo bi se reći kako je u pitanju dobra prilika za upoznavanje atlantske strane Francuske, Španjolske, Portugala i Italije, ali ovako će sve ovisiti o vrlo varljivim vremenskim prilikama.

image
Posjet egoztičnim lokacijama je najbolji dio

Jedan od onih koji su dobro upoznati s tom rutom je Sergije Plavša, voditelj prodaje splitske tvrtke Nautika centar Nava, uvoznika Lagoona za Hrvatsku.

- Ja u ovo doba godine ne bih išao da mi daju ne znam što. Loše vrijeme i puno vjetra razlog su što brodovi znaju po nekoliko dana čekati u marini da se more smiri. Nama transfere radi profesionalna engleska tvrtka jer smo procijenili da je preskupo slati svoje skipere. Ovako oni dođu za dvadesetak dana, kad je mirno plove i 24 sata dnevno.

U ekipi su obično dvojica iskusnijih skipera i treći mornar koji tek uči posao. Kad god mogu koriste jedra, a motor uključuju tek kad im brzina padne ispod pet čvorova. I tada ih uključuju naizmjenično da ne naprave previše sati. Usput staju samo po gorivo i hranu, te servis jer su u pitanju novi motori. Bilo je pokušaja da se transfere komercijalizira, ali nije se pokazalo baš praktično. Puno je lakše kad su u pitanju veći motorni brodovi poput Monte Carla, jer se plovi brže i lakše je pobjeći od nevere - navodi Plavša, dodajući da bi za neiskusne nautičare to mogla biti dobra škola, ali da to mogu iskusiti i besplatno, jer svakome skiperu na dugim rutama dobro dođe društvo.

image
Jedra se koriste kad god je moguće

Korisni gosti

Jedna stvar je statirati, a druga aktivno sudjelovati u plovidbi, pa stoga organizatori francuske đite jamče svim sudionicima da će se upoznati s tehničkim i sigurnosnim aspektima broda, planiranjem puta, noćnom navigacijom, korištenjem radara, čitanjem prognoze, osnovama jedrenja...

Međutim, to što je netko dobar skiper ne znači i da je dobar za prenošenje znanja, pa je odabir učitelja vrlo važan. Instruktor i skiper Zlatko Vodanović, koji na skiperažama i transferima godišnje provede 35 tjedana, okupio je pedesetak svojih kolega kako bi korisnicima mogao preporučiti najbolju osobu za traženi posao, bilo da je riječ o dnevnom, tjednom ili višetjednom poslu na Jadranu, Sredozemlju ili Karibima. Koliko su aktivni najbolje govori podatak o 136 odrađenih transfera u prošloj godini.

image
Zlatko Vodanović za kormilom

- Na web stranici naše firme Vodan Yachting svim zainteresiranim nautičarima ponudit ćemo sudjelovanje u takvim transferima. Ako je za kormilom iskusni skiper, nije problem primiti kojeg gosta željnog znanja. Problem je što su čarterima transferi brodova veliki trošak, pa su prihvaćali ponude stranih nautičara koji su se nudili da će prebaciti brod iz tvornice besplatno.

Zna se dogoditi da brod ne stigne na vrijeme, niti se zna gdje je, a na kraju na njemu bude i štete, pa ispada da transfer i nije bio tako jeftin kako se činilo na prvi pogled. To nije jednostavan posao, ja sam plovio svugdje, dovozio brodove i s Kariba, ali mogu reći da je najzahtjevniji ovaj dio oko Biskaja i Mediterana - kaže Vodanović, odlučan podignuti svoju profesiju na višu razinu, poput Engleza i Francuza koji su najbolje plaćeni u svijetu.

Štancani skiperi

- Kao što znate, sad je totalni kaos na tržištu skipera i nema razloga da budemo nižega ranga u kvaliteti od drugih. Trudim se isfiltrirati ljude i prisiliti ih na ulaganje u jezike i edukaciju. Neke agencije doslovno štancaju skipere i iz godine u godinu angažiraju novu neiskusnu ekipu što nikome nije u interesu.

Nama nije cilj masovnost nego imati kvalitetnu ekipu koja će svake godine rasti za jednog, dva nova čovjeka. To je razlog što su svi s kojima smo dosad radili zadovoljni i preporučuju nas dalje, kaže Vodanović, te nastavlja:

- U Hrvatskoj svatko može raditi skiperski posao. Kod nas je licenciju iznimno lako dobiti, ispiti su prejednostavni i to je jedan od glavnih uzroka nesređenosti tržišta. Kroz sezonu prođe oko 500 skipera, od kojih je nekih 150 do 200 u poslu već duže vrijeme. Točne brojke ne postoje, ali sigurnosni tečaj ISAF-a koji držimo Šime Stipaničev i ja dosad je prošlo 150 ljudi. Naša država nažalost ne priznaje licence RYA (Royal Yachting Associationa), najpoznatije takve institucije na svijetu.

U Ministarstvu su mi rekli da dok god Englezi ne priznaju naše diplome nećemo ni mi njihove. Englezima to ne treba, oni su ti koji su jači u svijetu i oni nemaju interesa priznati našu licenciju. Mi gubimo više nego oni. Oni koji u Hrvatskoj odlučuju su obično uključeni u proces izobrazbe, pa im ovakvo stanje odgovara - objašnjava, te dodaje da bi prvi razuman korak bio da se napravi nostrifikacija ili odobrenje da se s tim papirima skiper može ukrcati na brod.

image
Brodski dnevnik i karta su odlična zabava

Vodanović je svojedobno imao problem kad je vlasnik brod na kojem je bio ukrcan odlučio prebaciti na hrvatsku zastavu. Zbog naše administracije je morao polagati hrvatski ispit (Yacht Master do 500 tona), proveo mjesec dana na tečaju, platio dvije tisuće eura i na kraju izgubio posao jer vlasnik nije mogao čekati da sve završi.

Engleski sustav

- Za trgovačku mornaricu hrvatski fakulteti imaju dobru edukaciju, ali izobrazba za male brodove je loša. Kapetani duge plovidbe nam pričaju o ukrcaju goriva, balastu i stabilitetu na velikim brodovima, što je korisno znati, ali nema puno veze s jedrilicama i manjim jahtama. Englezi i Francuzi imaju najbolju edukaciju, a Turska je prije nekoliko godina napravila odličan potez, jer je platila Englezima da samo implementiraju svoj sustav.

Kod nas se zna dogoditi da ljudi dobiju dozvolu za upravljanje jahtom do 100 tona bez da stanu nogom na brod. Kao, bura je, nećemo se danas smrzavati, i praksu odrade u kafiću. Moj ispit u Engleskoj je trajao sedam dana, dva ispitivača su nas unakrsno ispitivala i to se ne može usporediti s kriterijima naših učilišta. Edukacija me je kroz nekoliko zimskih sezona koštala između 10 i 15 tisuća eura, a naša birokracija to ne priznaje.

Odnosno, ja mogu upravljati jahtom od 200-300 tona u privatne svrhe, ali ne u komercijalne. To je apsurd naše birokracije, objašnjava naš sugovornik.

Prema njegovim riječima, jedrilice uglavnom stižu kamionima do Slovenije, dok najviše dužih transfera otpada na katamarane iz Francuske i Tunisa, ovisno o sezoni, između 10 i 30 primjeraka. Najčešće su u pitanju nova plovila, što se na prvi pogled čini dobro, ali sa sobom donosi i neke dječje bolesti.

Pravi zen

- Već smo po pojedinom modelu naučili gdje su tvorničke greške i što treba provjeriti i zategnuti prije nego što isplovimo. Kod primopredaje uvijek uzmem jedan dan više i na miru provjerim svaki dio broda. Do škvera nastojim ići autom ili kombijem jer uz protupožarne aparate, splav, prsluke, EPIRB, PLB, satelitski telefon i tracker sa sobom nosim i puno alata jer nikad ne znate što vam na moru može zatrebati. Dio hrane kupujemo tamo, a dio usput u Lisabonu, Gibraltaru i Mallorci.

image
Tržnice sa svježim voćem su obavezna stanica

Sigurno je samo da se prva tri dana ništa ne jede zbog Biskaja. Lomeći val stvara vrlo zahtjevne uvjete za plovidbu, redovite su i nevere s vjetrom od 50-60 čvorova. Na meniju su instant juhe, tjestenine i konzerve, ali ponekad znamo nešto pohati ili skuhati gulaš.

image
Obogaćena instant juha je najčešće na meniju

Iz iskustva znamo koliko je važna dobra kuhana hrana, savjetuje Vodanović, te ističe najbolji dio dugih putovanja:

- Najljepši dio je predivno okruženje prirode i fizička aktivnost na brodu. Plovidba po Mediteranu i Atlantiku zna donijeti predivne bonace. Te romantične slike mame uzdahe kad ih objavite na društvenim mrežama. Vidite razne destinacije, istražujete gradove usput i upoznajete nove ljude. Meni je vrhunac odlična ekipa, kad vidim da sve funkcionira na brodu, kad svatko gleda u svoju točku i uživa u tišini. Pravi zen.

NEVOLJE NA PUTU

Ako ne računamo samoću i odvojenost od obitelji, najgori dio plovidbe su loši vremenski uvjeti, noćne nevere i hladnoće. Ako se to poklopi s nekim kvarom onda je to najgora kombinacija.

- Jednom je na novoj Bavariji 56 na ulazu u Korintski kanal stao motor, a na jedra se tamo ne smije ući. Puhao je bočni vjetar od 55 čvorova i nije bilo ugodno. Razlog su loše složeni ventili na tankovima goriva. Na jednoj plovidbi uz obalu Portugala propelom smo zakačili parangal spušten na 150 metara dubine. Nije bilo druge nego navući odijelo i skočiti u hladno more.

Dok je drugi motor držao poziciju oslobađali smo propelu od konopa. Kolegi je usred Biskaja konop pobjegao u jarbol i pola dana je proveo na jarbolu izvlačeći ga. Vratio se cijeli u modricama - priča nam Zlatko Vodanović, naglašavajući kao najopasniju noćnu plovidbu bez radara, uz malu pomoć sve prisutnijeg AIS-a (automatskog identifikacijskog sustava).

SKIPERSKA DNEVNICA

Prema Vodanovićevim riječima, cijena usluge skipera u inozemstvu je oko 200 eura, a u Hrvatskoj je od 120 do 150 eura dnevno. To je u hrvatskim uvjetima dobar prihod, ali ako se računa na moguće radne uvjete i 24-satnu raspoloživost onda je po satu iznos nešto manje atraktivan.

Neki rade i za manje jer im to nije primaran posao pa računaju bolje išta nego ništa, a nekima pak posrednici uzimaju veliki dio kolača. Damping i isplate na crno su rezultat nesređenog tržišta i ekonomske situacije u Hrvatskoj.

Većina profesionalnih skipera ima obrt i nastoje biti unutar granice za oslobađanje obveze PDV-a koja je od ove godine podignuta sa 150 na 300 tisuća kuna. Uz mjesečni paušal od dvije tisuće kuna na kraju godine moraju platiti još porez na dohodak.

Najbolje plaćeni su skiperi na jahtama većim od dvadesetak metara. Kao članovi posade preko cijele godine imaju od dvije do četiri tisuće eura mjesečno, a koliko će se naraditi ovisi o vlasniku i tome je li brod ponuđen u čarteru.

Nekome vlasnik dođe tri tjedna godišnje i ostatak godine brod provede privezan u marini, gdje je glavna briga tekuće održavanje, a neki i po šest mjeseci provedu u plovidbi.

Za skipersku populaciju velika stvar su novootvoreni centri za megajahte u Mandalini ili Trogiru, jer na taj način mogu dobar dio godine provesti blizu kuće. I Crna Gora je našim skiperima otvorila ulaz na velike jahte, jer su njima prilagođeni i zakonski i infrastrukturno.

U SKIPERAVANJE PREKO JEDRENJA

Zagrepčanin Zlatko Vodanović (35) u skiperavanje je, kao i mnogi, ušao preko sportskog jedrenja, gdje je kao član posade Anđele X osvojio sve što se moglo osvojiti - ORC prvenstvo i Kup Hrvatske, Uskršnju i Višku regatu.

Uz sva znanja i vještine potrebne za upravljanje svim vrstama rekreacijskih plovila, ovlašteni je instruktor najpoznatije nautičke udruge RYA (Royal Yachting Association) i ISAF-ovog programa Offshore Personal Safety Course. Plovio je od Kariba, preko Engleske, Italije do Malte. Govori engleski, talijanski i francuski jezik.

29. siječanj 2023 13:09