StoryEditorOCM

poštujte more!U Središnjici za traganje i spašavanje na moru saznali smo koje potencijalno pogubne greške ljudi najčešće ponavljaju, donosimo savjete za kupače i nautičare

Piše Ivica Mikuličić
19. lipnja 2018. - 14:30

Iako potpuno izvan glavne sezone, na moru je u prvih pet mjeseci ove godine već izgubljeno četrnaest života, a još četiri osobe su ozbiljnije ozlijeđene, pokazuju podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iako sva ta stradanja nisu izravna posljedica pomorskih nesreća, već njih sedam, to je ipak velik broj.

U tom je razdoblju već poduzeto 148 akcija traganja i spašavanja, pomoć je pružena za šest brodova, 20 brodica i šest jahti na kojima je bilo ukupno 130 ljudi. Zabilježena su tri potonuća, dva sudara i dva udara. U 13 slučajeva akcije su se odnosile na spašavanje čovjeka iz mora.

Lani su preko Nacionalne središnjice za spašavanje i traganje (MRCC) pokrenute 474 akcije spašavanja i pomoći, s tim da je smrtno stradala 41 osoba, a 6 se vode kao nestale. Kad se uračunaju druge tvrtke koje se profesionalno bave spašavanjem i pomoći na moru, računa se da je lani pomoć zatražilo više od tisuću osoba i brodica.

Ljetna opsada

Statistike ujedno potvrđuju da sada treba biti posebno oprezan, jer se daleko najveći broj nesreća događa u ljetnim mjesecima, kad na Jadran pohrli ogroman broj ljudi i brodica. Prva velika nesreća zabilježena je u Rijeci već prvog jutra ove godine. Na plaži ispred hotela Jadran život su izgubila dva odlična plivača, koja su podcijenila snagu mora.

Upravo ta nesreća pokazuje koliko se na moru mora biti oprezan i poštovati vremenske uvjete ili lako dođe od tragedije. Naime, grupa Riječana koji se cijelu godinu kupaju, prvoga dana svake nove godine upriliči malu svečanost kojom službeno otvaraju sezonu. Ovoga je puta, nažalost, puhalo jako jugo s velikim valovima, pa su odlučili da neće ulaziti u more, nego se samo uhvatiti za ruke i pustiti da ih zapljuskuju valovi, da ih mogu snimiti brojni fotoreporteri.

No, nekoliko ih promijenilo mišljenje i skočilo u more iz kojeg poslije zbog valova nisu mogli izići. Neke su uspjeli spasiti kolege i ronioci koji su pozvani u pomoć, no za dvojicu je bilo prekasno.

Opasno glisiranje

Ovaj primjer navodimo da bismo upozorili koliko more može biti opasno, čak i za one koji ga poznaju, ako ga se i na trenutak podcijeni. O spašavanjima, opasnostima, uzrocima, crnim točkama i preporukama za nautičare i kupače razgovarali smo u Središnjici za spašavanje i traganje na moru u Rijeci s Edom Šarunićem, voditeljem toga centra, i jednim od njegovih operativaca Borisom Madunom.

Među brojnim važnim sigurnosnim pravilima posebno upozoravaju na glisiranje, koje je dopušteno najmanje 300 metara od kopna, što vrijedi i za plovila na mlazni pogon (jet-ski). Nije dozvoljeno kupanje ni plivanje na udaljenosti većoj od 100 metara od prirodne plaže ni izvan ograđenih prostora uređenih plaža. Zabranjeno je kupanje u lukama i uskim vodenim prolazima, gdje se obavlja plovidba.

Brodovi koji obavljaju javni promet moraju ploviti najmanje 300 metara od obale, a 200 metara brodice za sport i zabavu. Najmanje 50 metara trebale bi biti udaljene motorne brodice i jedrilice od obale, a 50 metara od ograde uređene plaže.
Posebno upozoravaju na to da ronioci moraju imati žutu ili narančastu plutaču koja na površini označava njihov položaj, te da vlasnici plovila, posebno glisera, na to moraju obratiti veliku pažnju.

U MRCC-u spominju i mnoge nesreće zbog krajnje nepromišljenih plovidbi u neprimjerenim uvjetima i uz pomoć automatskih pilota bez nadzora koje su završile nasukavanjima, pa i tragedijama. Naša je obala puna otočića i hridi, predivna za uživanje i plovidbu, ali i opasna ako nema dovoljno pažnje, naročito noću i za one koji je ne poznaju.

Važni mobiteli

Noć je sama po sebi velika opasnost, jer ljudi zaboravljaju da je, posebice za lošega vremena, na moru kao u najdubljoj šumi. Mrkli mrak gdje prepreku nećete vidjeti dok na nju ne naletite. Bezbroj je suludih stradavanja, pa i onih koji poznaju ćudi mora, kad u nekom trenutku pomisle da su iznad tih opasnosti i da ih svojim iskustvom mogu savladati.

Prisjećamo se tako dvojice domaćih mladića na Krku, koji su se usred mrkle noći odlučili vraćati ski jetom, pa u punoj brzini naletjeli na obalu i poginuli...

– Oprema na brodu je iznimno važna i uvijek treba biti pripravan na sve. Mnoge se tragedije tako mogu izbjeći. Prije svega, uvijek je dobro reći nekom kamo se plovi i kad se otprilike vraća. To nekad može mnogo pomoći. Danas svi imamo mobitele i oni mogu biti spasonosni, ali treba provjeriti je li baterija puna. Najbolje bi bilo imati i dva, ako je moguće, jer nerijetko se događalo da jedan otkaže ili padne u more, a onda je sve mnogo teže, pričaju naši sugovornici i dodaju:

– Mobiteli se danas pokazuju jako važnima, pomoću njih se nekad može pronaći nestaloga čak i kad ni on sam ne zna opisati gdje se točno nalazi. Koordinatori MRCC-a tada u pomoć pozovu i kolege iz Centra 112 DUZS Državne uprave za zaštitu i spašavanje, koji imaju državno odobrenje da u slučaju pogibije mogu od mobilnih operatera tražiti određivanje koordinate mobitela, odnosno gdje bi se mogao nalaziti nestali.

​Signali za spas

Na brodu bi čovjek uvijek trebao imati i signalnu raketu, spasilačku baklju, ili barem neku jaku bateriju da se olakša spašavanje. Ljudi u pogibelji često ne mogu točno opisati mjesto gdje se nalaze. Ako ima signalnu raketu, koordinatori spašavanja mu jave kad da je ispali i to umnogome pomogne onima koji tragaju.

Vrlo značajna može biti i baklja, pa čak i jaka baterija. Na barci bi uvijek trebalo imati i vesla, jer ona mogu nekad također pomoći ako je čovjek blizu kraja.

Oni koji vode brige o iznenadnim slučajevima znaju na brodu držati vodu, čak i komad kakva kruha, pa makar i starog, kao što su nekad obavezno nosili naši preci. Također i nešto za utopliti se... Sve to je od iznimne važnosti u nezgodi, napominju spašavatelji.

Lani spašeno 765 osoba i 174 plovila

U akcijama koje je koordinirala Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru lani je spašeno 765 osoba i 174 plovila. Analiza uzroka smrtno stradalih osoba pokazala je da ih je pet stradalo u sudaru brodica, pet ih je preminulo u medicinskom transportu, 15 je stradalo nakon pada s plovila, a sedmero preminulih su kupači.

Na brodici su preminule tri osobe, jedna je stradala pri padu s jet-skija, a jedna je preminula je prilikom prevrtanja brodice. Među roniocima zabilježena su dva smrtna slučaja, od čega jedan na dah.

Uzroci nesreća

Neiskustvo, nemar, neodgovornost i neoprez važni su faktori koji dovode do nesreća. Zatim nepraćenje vremenskih prognoza i podcjenjivanje uvjeta na moru. Nedovoljno poznavanje akvatorija u kojem se plovi.

Veliki problem je nepoštivanje propisa o kupanju i plovidbi, i to plovila koja glisiraju unutar zabranjene zone od 300 metara od obale, ali i neodgovornih kupača koji se često jako udaljavaju izvan ograđenih plaža.

Veliki problem je i autopilot, odnosno njegovo nekontroliranje. Ronioci i daskaši su među najrizičnijim skupinama ako ne paze sami na sebe i drugi sudionici na njih. Nedovoljno poznavanje akvatorija česti je uzrok nasukavanja.

Preporuke nautičarima

Planirati putovanja i upoznati se s akvatorijem i njegovim specifičnostima. Nikada ne srljati i podcijeniti more. Pratiti vremenske prognoze i ponašati se prema tome.

Pri najavi lošeg vremena ranije pronaći sigurno sidrište i pripremiti se za loše vrijeme. Poštivati propise o opremljenosti broda (sigurnosno i navigacijski).

Pratiti svoju poziciju u polovidbi i kretanje okolnih plovila. Noću i po lošim uvjetima posebno je važna osvijetljenost i uočljivost za sve (sjetimo se samo prošlogodišnje strašne nesreće kod Dubrovnika). Uz sve navedeno, opreza nikad nije previše, posebno za novopečene nautičare.

Crne točke na Jadranu

Statistike pokazuju da se na nekim područjima, zbog vremenskih uvjeta ali i zbog pojačanog prometa, češće događaju problemi i nesreće. U posljednje vrijeme najviše akcija spašavanja i traganja ima na splitskom području. I to posebno u Bračkom, Hvarskom i Viškom kanalu, gdje se bilježi i vrlo veliki promet.

U crne točke spadaju i lošinjsko područje, Velebitski kanal, Murtersko more, sjeverni dio Dugog otoka, te područje rta Kamenjak u Istri.

21. lipanj 2024 20:45