Budući da je u redakciju Otvorenog mora pristiglo više upita čitatelja, većinom vlasnika brodica, o promjenama što će ih donijeti novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama koji se intenzivno dovršava, napravio sam kraću usporednu analizu dosadašnjih i novih odredbi. Osobito onih koje donose značajnije promjene, pa su stoga i posebno zanimljive vlasnicima plovila. I onim što ih koriste za gospodarske svrhe, i brojnim vlasnicima brodica za osobne potrebe i rekreaciju.
Prvo treba kazati kako je lani više puta bilo spomenuto da će novi Pravilnik stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine. Međutim, to se ipak nije dogodilo, već je on u trenutku pisanja ovoga teksta prema dostupnim informacijama u završnoj fazi izrade, a njegovo donošenje i stupanje na snagu očekuju se uskoro.
Premda je na dosta najavljenih izmjena u novom pravilniku bilo i dosta negodovanja ljudi iz struke, a i veliki broj vlasnika brodica za osobne potrebe njima neće biti zadovoljan, javno savjetovanje je prošlo sa samo dvije manje primjedbe, obje vezane za definiciju brodice.
Je li razlog tome bio relativno kratak rok, nezgodno odabran termin ili slaba informiranost javnosti, ne znam, ali sama činjenica da su na prijedlog Pravilnika stigla samo ta dva manja komentara ukazuje da je očito malo ljudi s tim promjenama bilo upoznato.
Jahte, brodice i čamci
Ovim su pravilnikom sada objedinjena dva ranija, Pravilnik o brodicama i jahtama, te Pravilnik o čamcima. Pojam brodice i čamca mnogi poistovjećuju, premda je dovoljno jasan i prema ranijoj definiciji – brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je dužina veća od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kW. Čamac je otprilike to isto, samo na unutarnjim vodama, dakle, za plovidbu rijekama, jezerima i kanalima te obalnim vodama i unutarnjim plovnim putevima općenito uz rijeke.
Gornja granica dužine brodice novim se pravilnikom podiže s 12 na 15 metara, ali se mijenja i način mjerenja te dužine. Dosadašnja baždarska dužina, možda malo kompliciranija, ali jasno i s razlogom definirana, sada vrijedi samo za jahte duže od 24 metra, a za one kraće mjeri se od krajnje krmene do krajnje pramčane točke integralnog dijela trupa.
U praksi to znači, ako se šperun, baštun, spojler ili krmena platforma ugrade tako da su pričvršćeni vijcima, tada se dužina brodice ne mijenja, a ako su zavareni, lijepljeni ili plastificirani, onda se ubrajaju u ukupnu dužinu trupa. Dakle, ovisno o njihovu načinu spajanja dvije iste brodice mogu imati različitu dužinu trupa.
Osim toga, kod propisivanja najmanjeg broja članova posade mijenjaju se granične jedinice, pa ono što se do sada odnosilo na 30 BT, sada se odnosi na dužinu jahte do 18 metara, a za 100 BT na dužinu do 24 metra.
Sigurnosna narukvica
Neke su izmjene unesene i u uvjetima za plovidbu. Gliseri koji su vukli skijaše, padobrance i slično, do sada su morali imati dodatnog člana posade koji je na njih pazio, a prema novom pravilniku sada je dovoljno da je gliser opremljen konveksnim retrovizorom.
Uvedena je i obveza korištenja sigurnosne narukvice kod upravljanja svim gliserima, skuterima i brodicama bez palube, a čija brzina prelazi 20 čvorova. Mogućnost pada u more jednako je opasna i na sporijim plovilima, naročito manjim brodicama upravljanim ručicom na motoru, pa je malo čudno zašto se ova obveza ne odnosi i na njih. Osim toga, termin sigurnosna narukvica i nije baš najsretnije odabran naziv, možda je bolji sigurnosna uzica.
Premda se u praksi ova uzica često i stavlja oko ruke kao narukvica, to je dosta nepraktično i nikako nije preporučljivo. Naime, kod manevriranja uzica na ruci smeta i često zapinje za komande ili timun, a ako kormilar padne u more, lako sklizne i izgubi se zajedno sa sigurnosnim ključem. Pravilno bi se trebala zakačiti za pojas.
Referentna brzina od 20 čvorova navedena je i kao gornja granica iznad koje sve osobe na plovilu, ako nisu smještene u zatvorenim prostorima, moraju na sebi nositi prsluk za spašavanje tijekom cijelog trajanja plovidbe. Prsluk za spašavanje, ali i sigurnosne kacige, moraju nositi i sve osobe ukrcane na skuter bez obzira na brzine kojima skuter plovi.
Uz to, a sada je to uvedeno i u Pravilnik, skuteri namijenjeni za gospodarske svrhe moraju imati i mogućnost daljinskog zaustavljanja s obale.
Pomorsku nesreću ili nezgodu do sada je lučkoj kapetaniji ili ispostavi trebalo prijaviti u roku 3 dana, a novim pravilnikom to je podijeljeno. O pomorskoj nesreći treba ih obavijestiti bez odgađanja, a pomorske nezgode prijaviti u roku ne duljem od 12 sati od trenutka nastanka nezgode. Kod pomorskih nesreća to nije upitno i nepotrebno se ne gubi na vremenu.
Međutim, kod prijave pomorske nezgode potrebno je popuniti obrazac i fizički biti prisutan u lučkoj kapetaniji ili ispostavi, a kako Pravilnik ne navodi nikakve iznimke, nameće se pitanje je li to u praksi uvijek izvedivo, te kako će u situacijama realno opravdanog prekoračenja ovog roka reagirati osiguravajuće kuće kod zahtjeva za odštetu.
Područja plovidbe
Bitne promjene odnose se i na područja plovidbe. Područje plovidbe I a povećano je s 20 na 60 NM od najbliže obale kopna ili otoka. Područje plovidbe II više nije ograničeno samo na plovidbu Jadranskim morem, već obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima uz ograničenje udaljenosti od 20 NM od najbliže obale kopna i otoka, a ograničenje za II a je ukinuto.
Ni područje plovidbe III više nije ograničeno samo na teritorijalno more RH, već obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima uz ograničenje udaljavanja od 12 NM od najbliže obale kopna i otoka. Područje plovidbe IV sada je prošireno i na plovidbu svim hrvatskim jezerima.
Čamac za negospodarstvene namjene snage porivnog stroja veće od 15 kW, koji je do sada mogao plovili područjem plovidbe III, više to ne može. Novi pravilnik navodi kako čamac ne može ploviti gore navedenim područjima plovidbe, već samo u granicama unutarnjih voda Republike Hrvatske, uz napomenu kako lučka kapetanija, odnosno ispostava, može ograničiti područje plovidbe na točno određene zatvorene vode (jezera, šljunčare, bare i sl.) ili manje rijeke i kanale na kojima nema intenzivne plovidbe. Međutim, nigdje nije jasno navedeno može li voditelj čamca upravljati i brodicom, a što se do sada moglo u području plovidbe III.
Inače, i sve ostale dosadašnje odredbe o posadi i najmanjem broju članova posade brodica i jahti ostaju na snazi do donošenja posebnog propisa kojim će se to utvrditi.
Najveću novost donosi Dodatak 12 koji se odnosi na preglede brodica i čamaca, za oba tipa plovila jednak, a novina je što ih se sada dijeli na one starije i one mlađe od 20 godina. Ovisno o dimenzijama i namjeni, intervali pregleda su im jednaki, ali s razlikom da se onim starijim od 20 godina svi redovni pregledi obavljaju isključivo na suhom.
Druga je velika novost činjenica da više nema ni brodica ni čamaca koji ne podliježu obvezi obavljanja redovnih tehničkih pregleda, odnosno više nema plovila ovog tipa koja su trajno registrirana.
Redovni pregled brodice za prijevoz putnika obavlja se svake godine, kao i do sada, a pregled na suhom je sa svake treće podignut na svaku drugu godinu. Pregled rekreacijskih plovila za iznajmljivanje, ostalih brodica za gospodarske namjene i javnih brodica ostao je isti, svake dvije godine, te svake četiri na suhom.
Pregled brodice za osobne potrebe dužine veće od 7 metara i snage porivnog uređaja manje od 15 kW, te neovisno o dužini sa snagom porivnog stroja većom od 15 kW je svakih 5 godina, a dužine trupa između 2,5 i 7 metara i snage porivnog stroja manje od 15 kW svakih 10 godina. Pregled ovih brodica mlađih od 20 godina je u moru, a onih starijih na suhom.
Predviđeni rok za prvu prijavu pregleda brodica koje su do sada bile trajno registrirane nije jasno naveden, osim za brodice dužine trupa veće od 7 metara i snage porivnog stroja veće od 15 kW. Njihovi vlasnici dužni su najkasnije do 1. lipnja 2020. godine podnijeti zahtjev za obavljanje redovnog pregleda.
Nova obveza i trošak
Navedeni podaci samo su jedan dio promjena koje donosi novi pravilnik, uočeni na prvo čitanje, a za koje mislim da su najzanimljiviji vlasnicima plovila. Međutim, lako se dade uočiti i još nešto što ovaj pravilnik donosi.
Podizanjem granice dužine brodice s 12 na 15 metara, veliki broj plovila iz chartera će iz jahti preći u brodice, a time će im se izravno smanjiti obveze i dažbine, što je za njihovo poslovanje svakako dobro. Po slobodnoj procjeni, kod nas je oko 2500 takvih plovila.
S druge strane, prema upisniku RH trenutačno je registrirano 109.629 vlasnika brodica za osobne potrebe, uglavnom domaćeg stanovništva i velikim dijelom iz priobalnog pojasa, s tim da je njih 97.000 imalo trajnu registraciju. Novim pravilnikom i oni podliježu obvezi obavljanja redovitih tehničkih pregleda.
S tim u vezi kažimo da se cijena naknade za osnovni i redoviti pregled brodice, ovisno o dimenzijama i snazi motora, za sada kreće između 100 i 400 kuna. Samo usporedbe radi, u susjednoj Italiji plovila dužine do 12 metara nije potrebno niti registrirati.