Pri prvim odbačajima varalica mora dodirnuti dno
detaljan vodič

Kako odabrati idealnu varalicu za lov liganja s obale? Jedan faktor čini razliku. Prenosimo i savjet iskusnih lignjolovaca

Piše Šime Duvančić
17. prosinca 2020. - 07:45

Što se more više hladi, to lignje više prilaze obali pa ih sve bolje i lakše love s nje. Najčešće varalicama, konstrukcijom i oblikom posve prilagođenim takvom lignjolovu. Te varalice više ili manje vjerno oponašaju oblik kozice, a i najučinkovitije su kad se kreću poput nje. Osmišljene su u Japanu pa ih svi nazivaju egi, tamošnjim imenom za kozicu, a taj je naziv prerastao u eging i širom svijeta postao sinonim za lignjolov s obale, ali i na isti način s plovila.

Precizno balansiranje

Egi varalica mora biti lakša od peškafonda, ali i teža od plivajućeg lignarića, a sve zbog toga kako bi se mogla dovoljno daleko odbaciti, te da bi nakon pada u more tonula toliko sporo da bi bila dovoljno dugo izložena pogledu liganja. Ta dva suprotstavljena zahtjeva udovoljena su povećanjem težine i obujma varalice. Zbog oblika i konstrukcije varalice te njezine veličine, uteg mora biti izvan varalice - ispod prednjeg djela kako bi joj dao stabilnost i prirodni položaj kozice pri tonjenju.

image
Lignjarić mora dovoljno dugo biti vidljiv lignji

Da bi egi varalica dospjela na lovnu dubinu te lignji dala dovoljno, ali ne i previše, vremena za vizualnu procjenu njezina položaja, dekora i akcije, važna je brzina tonjenja varalice. Ona u egingu, više nego u ostalim načinima lignjolova, čini razliku između uspjeha i neuspjeha.

Brzinu tonjenja određuje uzgon, plovnost varalice. Egi koji previše brzo, ali i okomito tone ne izgleda prirodno, a onaj koji predugo pluta možda neće dosegnuti dno iznad kojeg je lignja i biti izložen njezinu pogledu. Vrlo je važno i da tone u što prirodnijem položaju u kojem se kreće kozica, pod kutom od oko 45 stupnjeva.

Kvalitetna, dobro uravnotežena varalica ima taj kut i kad legne na dno, te tako sprječava krunicu da se za dno zakači. Osim toga, u tom položaju nastavlja loviti, što je vrlo važno jer se dobar dio napada, posebice danju, događa baš kad je egi na dnu. To se postiže dobrim uravnoteženjem.

Tanka struna

No, osim uzgona postoje i drugi čimbenici koji utječu na brzinu tonjenja i položaj egija. To je ponajprije kurenat, ali i vjetar. Oni povlače strunu i prisiljavaju egi da pluta vodoravnije, ponekad i sprječavaju da tone. Što je najgore, stvaraju trbuh koji onemogućava prenošenje signala dodira egija od lignje.

U takvim slučajevima, kad ima kurenta, treba koristiti teže i egije koji brže tonu, koji uspijevaju ostati u najpovoljnijem položaju i držati strunu dovoljno zategnutom da prenese potezanje varalice od strane lignje. No, zbog brzog tonjenja, manje su izloženi pogledu liganja pa ih treba koristiti samo kad se mora.

Drugi način smanjenja utjecaja kurenta i vjetra je što veće smanjenje debljine strune te spuštanje vrha štapa prema površini mora. Ne treba se bojati smanjenja nosivosti strune jer lignja ne čini nagle pokrete i udarce glavom lijevo-desno kao riba, a što je najopasnije za strunu.

Osim toga, ne traži ni zaklon iza kamenja i u rupama, što obično dovodi do prekida strune. S druge strane, tanjom strunom postiže se dalji odbačaj, osobito po vjetru. Zato se za eging može koristiti višenitka PE 0,4 ili čak 0,3, ali tada za prihvat ulova treba koristiti špurtil.

Brzina potonuća egi varalica izražava se u sekundama po metru (s/m) i predstavlja vrijeme potrebno da varalica potone 1 m. Važno je znati brzinu tonjenja kako bismo na vrijeme reagirali i spriječili pad varalice i kačenje za dno. Postoji nekoliko skupina egija po brzini tonjenja, ali na to utječe i veličina varalice.

image
Utezi različitih težina za različite brzine tonjenja

Normalno je da varalica veličine 2,5 tone brže od one veličine 3,5 istoga oblika. Također, varalice iste veličine, a različitih proizvođača najčešće tonu različitim brzinama i zato je važno znati točan broj s/m za svaku varalicu.

Iskusni lignjolovci ističu kako je važno da barem pri prvih nekoliko odbačaja varalica dodirne dno. Na taj se način pretraži cijeli vodeni stupac i najlakše spozna na kojoj su dubini trenutačno lignje. Osim toga, lignje su u pravilu bliže dnu, posebno po danu, gdje je smanjena vidljivost.

Brze i spore

Egi lignjarići po brzini tonjenja mogu se svrstati u nekoliko skupina. Najveću skupinu, srednje brzo tonućih, čine varalice koje jedan metar potonu za 3 do 5 sekundi. Teško je točno kazati na kojoj dubini s njima treba loviti, jer to ovisi o marki, jačini kurenta, vjetra, itd., ali može se reći da su dobre za lov na 5 do 10 m dubine u normalnim uvjetima. To su najsvestranije egi varalice koje se koriste u većini situacija.

One koji su bliže broju 5 s/m prilično su spore za lov u normalnim uvjetima. Čim malo zapuše bolje je koristiti one koje tonu brzinom 2-4 s/m. Tijekom lova s njima pri odbačaju treba ostaviti otvoren preklopnik role, a kad egi udari o dno, treba zatvoriti preklopnik i animirati varalicu.

Varalice koje tonu sporo, brzinom od 5,5 do 10, čak do 16 s/m, najprikladnije su za lov nad dnom do 5 metara ispod površine, te kad su lignje u gornjem sloju mora, blizu površine. To se obično događa u trenucima kad je vrlo malo svjetla, na terenima na kojima se ribe i lignje okupljaju kako bi se odmorile, primjerice u lukama i uz šetnice s mjestimičnom obalnom rasvjetom. Takve varalice imaju vrlo prirodne pokrete, koji ih čine vrlo učinkovitima.

Nedostatak im je što na njih jako utječu kurenat i vjetar, zbog čega se ne mogu koristiti u nepovoljnim uvjetima, jer zbog opuštenosti strune neće biti u mogućnosti otkriti sitne dodire. Preporučljivo ih je animirati manje snažno i horizontalno, a ne okomito, jer ih ne treba dizati.

Kad vjetar puše

Brzotonuće varalice, koje tonu brzinom 2 do 3 sekunde po metru, najprikladnije su za lov s obale u dubokom moru ili po jakom vjetru i kurentu. One bolje održavaju napetost strune, pa je s njima lakše osjetiti dodir s dnom, kao i napad lignje. Ovi se lignjarići vode slično kao i srednje brzi, samo malo brže i okomitije, a treba koristiti i za broj veće kako bi im se povećala plovnost.

Za lignjolov s obale u vrlo dubokom području ili po vjetrovitom vremenu, kad manje i lakše egije nije moguće odbaciti, koriste se vrlo brzo tonući egiji. Osim toga, posebno su dobri za lov iz plovila, do dubina od 25-30 metara. Taj se lov obavlja u brzom driftingu, odnosno plutanju plovila, tako da egi zapravo ima pravocrtnu vodoravnu putanju u tonjenju, pretražujući veliko područje. Taj je eging vrlo sličan onom s obale. Lignjarići ove skupine su vrlo teški. Primjerice, oni veličine 3,5 imaju 30-ak grama pa mogu dobro poslužiti i umjesto peškafonda u klasičnom lignjolovu skosavanjem iz plovila.

U egingu ovim varalicama mora se prilagoditi način lova da bi se što više usporila brzina njihova tonjenja. To se postiže zatvaranjem hvatača - preklopnika motalice role čim varalica dotakne površinu. Tako se struna zategne, pa podigne glavu i drži varalicu u vodoravnom položaj i tako usporava njezino tonjenje. Rezultat toga je mogućnost lova i kad je on nemoguć s ostalim vrstama lignjarića.

Zato uvijek treba sa sobom nositi nekoliko varalica ovoga tipa. U nedostatku ovakvih varalica mogu se koristiti tonuće, na koje se dodaju utezi. No, to najčešće poremeti ravnotežu varalice i ometa joj kretanje i trzanje, što nije slučaj s vrlo teškom varalicom.

Korisno brojanje

Dobro je u egi lignjolovu brojati dok varalica tone. Tako se dobiva puno informacija o tome što se događa pod površinom. Prvo, može se dosta precizno znati kolika je dubina na mjestu lova, a drugo, na kojoj se dubini nalaze lignje kad napadnu. Brojati je dobro čak i na dobro poznatom mjestu - može se shvatiti koliko je jak kurenat u trenutku lova, jer će zbog njega varalici trebati više vremena da dosegne dno nego kad nema kurenta. Tako se varalica može zamijeniti drugom, koja tone brže ili sporije.

Umjesto brzine tonjenja, neki proizvođači varalice označavaju slovima. Slovom D varalice koje tonu brzinom 2 do 2,8 s/m. Slovom B obilježavaju varalice koje tonu brzinom 2,5 do 5 s/m, a slovom S one koje imaju brzinu 8,5 do 16,5 s/m. Da bi ih se lakše prepoznavalo, oznaka im je na vanjskoj olovnici. Kada varalica nema ta slova, niti brojčanu oznaku na pakiranju, najbolje je ne kupovati, jer je mahom upitne kvalitete.

VARALICE S POMIČNIM UTEGOM


Mana tradicionalne egi varalice oblika kozice s vanjskom olovnicom je što često krunicama zapinje za strunu priveza tijekom leta kroz zrak ili nakon pada u more. Kada zapne, varalica zauzima neprirodan položaj i ne može se potezati tako da privlači lignje, a ako i napadnu, teško se mogu zakačiti.

Kao rješenje tog problema konstruktori su ponudili egi varalicu s pokretnim utegom. Tijekom leta uteg je u zadnjem dijelu pa su krunice najviše moguće udaljene od strune. Kad padne u more, uteg se premješta u prednji dio varalice i postavlja je u prirodni najlovniji položaj. Pokazalo se da je pokretni uteg puno bolje nego izvana smjestiti unutar lignjarića.

No, još nije pronađeno dovoljno dobro rješenje kako ga postaviti u varalicu oblika kozice, odnosno slova S, pa svi egi lignjarići na tržištu s pokretnim utegom imaju oblik poznat pod engleskim imenom BAVC, a kod nas kao ribica, bukva i mrkva. Radi se o vretenastom, stiliziranom obliku ribice koji je sličan klasičnom lignjariću za lov skosavanjem.

Zbog zahtjevne tehnologije malo tvrtki izrađuje ovakve egi lignjariće. Među njima je i naša DTD, koja ima i vlastito rješenje za postupanje s ovim varalicama, nazvanim Ballistic DTD.

Kao što je prikazano gornjim crtežom, varalicu treba prihvatiti za prednji kraj tako da njezin trbuh bude okrenut prema dlanu šake čijim se kažiprstom i palcem varalica drži. Drži li se obrnuto, postupak neće uspjeti.

Nakon toga (1) okomitim trzajem ruke 15 do 20 cm prema dolje treba premjestiti uteg iz prednjeg u zadnji dio varalice. Uspjeh postupka signalizirat će zvuk klika. Potom varalicu treba odbaciti (2). Kad padne u more, varalica će tonuti s krunicama naprijed (3). Nekoliko sekundi kasnije kratkim trzajem vrha štapa uteg treba prebaciti u prednji dio varalice kako bi se ona dovela u vodoravni položaj (4) i pustila da tone.

Tekst je preuzet iz magazina Otvoreno more kojeg možete čitati i u digitalnom izdanju. VIŠE DOZNAJTE NA OVOM LINKU

16. siječanj 2021 21:10