StoryEditor

(NE)željen plijenLov na murinu jamči obilje adrenalina, ali nužan je veliki oprez! Njezin ugriz iznimno je bolan, zbog otrova često uzrokuje i komplikacije

Piše Šime DUVANČIĆ
23. veljače 2021. - 13:35
Ova murina snimljena je u KomižiSrđan Vrančić/Cropix

Malobrojnoj skupini riba čija se populacija u Jadranu nije smanjila pripada i murina. Štoviše, na mnogim pozicijama njezina je populacija toliko brojna da, umjesto ugora, sve više postaje sinonim za rock fishing, ribolov s krševite kamenite obale. Zbog njezine lakomosti i agresivnosti lako se lovi, lovni primjerci su znatno krupniji od većine ostalog plijena u rekreativnom ribolovu, a njezino meso je vrlo ukusno.

​Kidanje strune

Unatoč svemu tome, murina nije čest ciljani ni osobito omiljeni plijen naših udičara. Štoviše, ima ih koji slučajno ulovljene murine vraćaju u more kidanjem strune daleko od udice. Razlog tome su njezina opasna čeljust i otrovna krv i sluz, te zastrašujući izgled i agresivnost, o čemu postoje brojne mračne priče.

To je posve pogrešan odnos prema murini i njezinu lovu udicom. Te ribe udičara prisiljavaju na žestoku borbu, čak i onda kad su podignute na površinu i kad se nađu na suhom.

Osobito je pogrešno ne loviti murinu tijekom ljeta. Naime, iako na udici dobro radi tijekom cijele godine, ona se najbolje lovi u njezinu najtoplijem dijelu, u vrijeme kad je malo riba raspoloženih za suradnju s udičarima, posebice uz obalu. Razlog više za lov murine u toplijem dijelu godine je i to što su noći na moru tada vrlo ugodne, a upravo noću se postižu najbolji ulovi.

​Mjesto lova

Za ciljani lov murine najvažniji je odabir mjesta lova. Naime, ta se riba može uloviti jedino na kamenitom dnu, i to samo onom bogatom procijepima i rupama. Takve pozicije naseljava na brakovima, te na obalama kopna i otoka, posebice onih okrenutih pučini. Spušta se do 120 metara, ali je najbrojnija na dubinama između pet i 50 metara.

Iako ih je moguće loviti iz plovila daleko od kopna, neusporedivo bolji rezultati postižu se uz obale, posebice u lovu odmetom noću. Naime, murina tijekom dana rijetko napušta skrovište pa se uloviti može jedino ako se dugo primamljuje ili joj se mamac ponudi u neposrednoj blizini. No, sa zalaskom sunca murina kreće u akciju pretraživanja okoliša.

Zahvaljujući istančanom čulu mirisa, murina će i u potpunom mraku brzo i nepogrešivo pronaći i pograbiti mamac. Lakoma je i ne bira mnogo, tako da joj je jelovnik prilično raznovrstan, što olakšava izbor mamca. Ipak, najsigurnije je koristiti mamce od plave ribe – cijele ili komade srdele, skuše, plavice...

Cijela srdela bit će atraktivnija ako se nekoliko puta zareže na bokovima, kako bi intenzivnije ispuštala mirisni sok. Srdelu ili manju skuša može se prethodno i filetirati tako da se uklone glava, rep i srednja kost, pa se nadjene okrenuta naopako – meso prema vani, a koža unutra. Filet se uvije oko udice dugoga vrata i pričvrsti elastičnom niti. Tako će lako podnositi trzaj pri odbacivanju, ali i odolijevati napadima sitnih riba.

Osim plave ribe, murini su poslastica i lignjice te sipice nataknute cijele na udicu, a odličan mamac su i glave većih lignji, lignjuna i sipa, te kraci muzgavaca i hobotnica, čija je prednost što i svjetlucaju.

​Jake udice

Podrazumijeva se da udice namijenjene lovu murine moraju biti dovoljno velike, jake i odgovarajućeg tipa. Najčešće se koriste one poznate kao papagajke – s vrhom okrenutim prema vratu, najbolje dugom. Osim takvih, mogu se koristiti i tradicionalne parangalke. Postoji li mogućnost izbora, treba odabrati udice s prstenastim vezištem na koje je spojena vrtilica, koja sprječava uvrtanje strune dok se murina okretanjem pokušavaju osloboditi. Što se tiče veličine udice, one trebaju biti što veće, širine luka 21, što je najveća širina dopuštena zakonom rekreativnim ribolovcima.

Murina se može loviti i preko prsta, ali je odmetom neusporedivo lakše loviti štapom i rolom. To može biti dvodijelni ili trodijelni štap dužine 3 do 3,3 metra, spore, parabolične akcije i težine bacanja 100 do 200 grama. Na njega treba postaviti što robusniju stacionarnu rolu veličine barem 6000 do 8000, te strunu od 0,60 mm.

Za lov murine najprikladniji je klasičan sistem s kliznom olovnicom na osnovnoj struni, čija težina zavisi od dubine na mjestu ribolova i potrebne daljine odbačaja. Kako često nije nužno daleko bacati mamac, nekad se olovo i ne koristi, pogotovo kad se riba očekuje u nekoj rupi ili procijepu bukvalno ispod nogu.

Sistem s kliznom olovnicom najbolje je izraditi pomoću antitang klizača, jer ta cjevčica omogućava najbolju osjetljivost sistema na ugriz. Jeftinije, ali lošije rješenje za klizač je obična vrtilica s kopčom.

Završnjak pribora, koji se postavlja posredstvom vrtilice s kopčom, čini samo jedan privez promjera 0,45 do 0,50 mm. Zbog mogućnosti ulova ugora, koji za razliku od murine zubima može prerezati i najdeblji najlon, privez je najbolje izraditi od 15-ak centimetara najlona na koji se nadovezuje 20-ak centimetara čelične sajle jačine 30 kilograma. Na tu sajlu, najbolje pomoću spoja cjevčicom, postavlja se udica.

​Vrtnja i ugrizi

Nakon polaganja mamca, strunu treba lagano zategnuti, a kočnicu na roli do kraja. Naravno, vodeći računa o jačini strune. Napad murine je munjevit. Ona ščepa plijen i polako se počne povlačiti unatrag. Kad osjeti ubod udice, murina se prestaje povlačiti, stane i do pola sata miruje ne odajući ničim svoju nazočnost. Kontra gotovo i nije potrebna, a u izvlačenju i nema nekog značajnijeg otpora – tek nešto malo bacakanja i zavlačenja.

Prava drama počinje u trenutku kad murina izroni. Izvijajući tijelo u komplicirane krivulje tvori čvorove koje zatim svlači preko glave i prenosi na strunu. Pritom neprestano grize sve što joj je na dohvatu, uključujući i vlastito tijelo. To se događa velikom brzinom, pa je murinu nemoguće obuzdati, ali je relativno lako prihvatiti mrežnom prihvatnicom.

Izvučenu murinu treba čim prije usmrtiti, jer živa predstavlja stalnu opasnost za sve u blizini. Odmah nakon izvlačenja treba je smiriti udarcem bata po bubrezima – iznad analnog otvora, pa tek tada usmrtiti. Za to je najčešće dostatan ubod nožem neposredno iza glave.

Opasan ugriz


Najvažniji savjet ribolovcima je da se dobro paze neobično snažnih čeljusti murine s oštrim zubima. Njezin ugriz je iznimno bolan, a često uzrokuje i infekciju zbog otrova koji putem sluzi dospijeva u ranu. Stoga ugrizeno mjesto, unatoč liječničkoj intervenciji, godinama ostaje modro i bolno utrnuto. Osim sluzi, otrovna je i krv murine, no taj je otrov termolabilan, pa se razlaže već na 60 Celzijevih stupnjeva. To znači da se termički obrađeno meso murine može jesti bez ikakve opasnosti.

item - id = 1079546
related id = 0 -> 1100660
26. studeni 2021 09:30