StoryEditorOCM

morski mišNaš poznati podvodni ribolovac o neobičnom otkriću u ustima komarče: ‘Nemojte ga dirati!‘

Piše Boris Bulić/MAX FISHING
2. studenog 2023. - 09:22

Iz Splita nam se još jednom javio Teo Maksimović, podvodni ribolovac kojem su posebna strast komarče.

U jednom od svojih posljednjih ribolova je uspio nastrijeliti još jednu kraljicu koja itekako zaslužuje pažnju na ovim stranicama no ne toliko zbog gabarita koliko zbog neobičnog otkrića koje je Teu zaokupilo pažnju.

Evo što nam je Teo ispričao o tom neobičnom otkriću:

- Lovio sam toga dan kao i inače što lovim, bez osobitih pretenzija i očekivanja.

I kao i uvijek do tada, u relativno kratkom vremenu sam uspio uloviti nešto ribe što je trebalo biti sasvim dovoljno za okupljanje oko gradela.

image

Komarča je izgledala savim obično

No kad je na red došlo čišćenje ribe ugledao sam nešto što do tada nisam imao prilike vidjeti – priča nam Teo.

- Kad sam krenuo čistiti jednu od ulovljenih komarči primijetio sam da su joj usta puna smeđih dlakavih bodlji, kao da je dikobraza jela.

image

Izgledalo je kao da je jela dikobraza

Odmah sam znao da nije vatreni crv jer vatreni crv ima bijele bodlje.

Ali koji crv je onda u pitanju?

Pitanje me mučilo toliko da sam se odlučio za opciju ‘joker zovi‘ i kontaktirao Peru Ugarkovića.

Kao što sam i očekivao, Pero je odmah odgovorio i javio da je riječ o crvu Aphrodita aculeata.

Istoga nikad ranije nisam vidio, a navodno ih ima svugdje.

Pa eto, samo da znate što je u pitanju, ako i vi to možda primijetite.

Usput, crva nisam našao u probavnom sustavu ribe, a što znači da se bodljikava zaštita u ovom slučaju pokazala vrlo djelotvornom – ispričao nam je Teo Maksimović

A crv kojeg je Teo ugledao je uistinu redovni stanovnik našeg mora no zbog njegovog načina života ga je malo ronioca imalo priliku vidjeti.

image

Na prvi pogled morski miš ne nalikuje na crva

Poznat je i kao morski miš, a prema jednom opisu, riječ je o psihodeličnoj nakupini oštrih dlačica, bodlji i igala koje je najpametnije uopće ne dirati.

Morski miš u principu nije u skladu s onim što biste očekivali da je crv.

Nije nimalo nalik na tanku cjevčicu već je prilično zdepaste građe.

Naraste do 20 centimetara u dužinu i 5 u širinu.

Tijelo je prekriveno baršunastim čekinjama, a po obod je obrubljen širokim rubom dugih staklastih ‘četina‘ među kojima se nalaze mnogo deblje i čvršće bodlje.

A kad se okrene tada se može vidjeti i njegova segmentirana građa.

image

Veliko uvećanje otkriva impresivan arsenal

Svaki segment ima postrance par mesnatih ‘stopala‘ koji se nazivaju parapodije koje uključuju snopove bodlji na vrhu.

Morski miš ih koristi dok kopa kroz sedimente morskog dna, do dubine od čak 3000 metara gdje lovi druge crve, mekušce i rakove.

Većina morskih miševa koje more naplavi su ili uginuli ili u najboljem slučaju letargični.

No dovoljno ga je staviti u staklenu posudu ispunjenu morem da bi se mogla vidjeti prava čarolija, kaleidoskopsko prelijevanje duginih boja.

To impresivno kromatsko svjetlucanje plavih, crvenih, zelenih i žutih boja izvire iz finijih niti, dok deblje bodlje svijetle poput žara, stvarajući drečavu raskoš boja, inače rijetku za stvorenja iz dubine.

Dugo se raspravljalo o svrsi ovih boja, ali nedavna istraživanja nano-strukture čekinja i dlačica otkrila su prvi poznati primjer prirodnog fotoničkog inženjeringa.

image

Spektar boja fascinira

Pod elektronskim mikroskopom, svaki filament je prikazan kao šuplja cijev čije se stijenke pak sastoje od 88 slojeva šupljih šesterokutnih cijevi, koje idu paralelno s duljinom čekinje zbog čega poprečni presjek nalikuje na saće.

Kada svjetlost pogodi ovu preciznu matricu cijevi, ona se cijepa i reflektira te dijelove u određenom dijelu svjetlosnog spektra. Nevjerojatno, ova je struktura vrlo slična umjetnim strukturama koje razvijaju fizičari u uzbudljivom području fotonskih komunikacija, koje koriste svjetlost umjesto električne energije u telekomunikacijama i računalstvu. Za ovo moramo moći pojačati i kontrolirati fotone. Morski miš je to cijelo vrijeme radio.

Ovaj zanimljivi crv je uspio ostvariti gotovo stopostotnu refleksivnost, daleko uspješnije od svega što je naša tehnologija otkrila.

Naravno, postavlja se pitanje kakvu korist od svega toga ima taj crv?

Jedna je najjačih teorija je da takva svjetlosna predstava odvraća druge grabežljivce u nejasnoj tami koja vlada u dubinama podvodnog svijeta.

Kad bi koristio normalne pigmentirane boje, većina svjetlosti koja pada na njegovo ‘krzno‘ jednostavno bi se apsorbirala i on bi bio nevidljiv, ili u najboljem slučaju siv.

Uvođenjem ove napredne fotonike morski miš je nadišao ta fizikalna ograničenja i sebi osigurao zaštitu još prije napada.

image

Tek kad se okrene na leđa vide se segmenti

20. srpanj 2024 13:58