StoryEditor

Riblji migrantiNa novom Atlasu egzotičnih vrsta Mediterana radio je i dr. Jakov Dulčić: Neke od njih su iznimno opasne, mogu čak i usmrtiti čovjeka

Piše Tanja Šimundić Bendić
29. listopada 2021. - 20:36

Riblji migranti ne poznaju granice, sve više preko Sueskog kanala ulaze u Mediteran, agresivno kradući teritorij od domaćih, takozvanih autohtonih vrsta, nespremnih na ugrozu koja stiže iz drugih, toplih mora. Ništa takozvanim lesepsijskim ili eritrejskim migrantima ne može stati na put, ugnijezdili su se u našem kraju koje im nudi obilje hrane, ogromni prostor i manjak prirodnih neprijatelja.

Na listi brojnih takvih osvajača pronađenih u posljednje vrijeme nalazi se i vatrenjača ili riba paun, još znana i kao đavolja riba ili riba lav. Riječ je o ribi atraktivnog izgleda, iznimno otrovnog karaktera, snimljenoj nedavno kod Komiže, na 15 metara dubine. Primjerci ove vrste utvrđeni su još i uz albansku, te južnu talijansku obalu, kod Leccea. Sveukupno su u Jadranu dosad utvrđene četiri jedinke.

Riba paun je samo dokazala stav stručnjaka kako Mediteran kakav smo nekada poznavali, nije više ni izbliza takav. Štoviše, u ovom trenutku u odnosu na sva ostala mora i oceane, daje osjećaj drastično ubrzanih, vrtoglavih bioloških promjena.

Osvajači u ovom bazenu poput agresivne smrtonosno otrovne ribe srebrnoprugaste četverozupke ili fugu ribe, nisu novost. Stižu oni preko Sueskog kanala još od 1869. godine.

No njihova se brojnost u zadnjih 20 godina povećala, što je vrlo precizno i detaljno evidentirano u upravo izašlom drugom po redu CIESM Atlasu egzotičnih vrsta Mediterana.

Riječ je o vrlo važnom djelu skupine dominantnih mediteranskih stručnjaka za more, tima eksperata među kojima se po prvi puta pridružio i hrvatski znanstvenik, prof. dr. sc. Jakov Dulčić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

image
Oplegnathus fasciatus
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split

- Tijekom rada na Atlasu čak pet godina bilo je potrebno za analizu novih zapisa, provjeru istinitosti izvora, uklanjanje nepouzdanih unosa, reviziju brojnih karata. Kao rezultat smo dobili drugo izdanje Atlasa koji je kroz četiri kategorije vrlo precizno i detaljno sabrao doseljenike u mediteranski akvatorij. Rezultat je zapanjujući, u 20 godina od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u čitavom prethodnom stoljeću. To uključuje 43 nova 'doseljenika' što su uspjeli uspostaviti samoodrživu populaciju, plus dodatne 64 vrste koje su nedavno viđene barem jednom u svom novom potencijalnom staništu. U drugom izdanju su predstavljene i ilustrirane sve te ribe, plus 80 vrsta 'preživjelih' iz prvog. Uspjeli smo dokazati kako Mediteran već neko vrijeme prolazi kroz drastične i brze promjene svoje faune – navodi dr. Dulčić.

Prof. dr. sc. Dulčić se u drugom izdanju ovog kapitalnog djela kao član CIESM eksperata za egzotične vrste riba pridružio skupini uvaženih stručnjaka. Našli su se tu Dani Golani iz Izraela, Ernesto Azzurro i Lidia Orsi-Relini iz Italije, te Španjolac Enrico Massuti, pod vodstvom generalnog direktora CIESM-a Frederica Brianda.

image
Synanceia verrucosa
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split

Do sada su tiskana četiri sveska posvećena doseljenicima u Mediteran iz kategorija riba, rakova deseteronožaca i stomatopoda, mekušaca i algi, te morskih cvjetnica.

- Mnoge od ovih novih vrsta riba sada značajno doprinose bioraznolikosti istočnog bazena Mediteranskog mora. One koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more dobile su naziv 'lesepsijski migranti', prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 morskih organizama iz različitih kategorijskih skupina. Sa sve većom pozornošću koja se posvećuje ovom fenomenu, sve se češće prepoznaju i osvajači drugog podrijetla. Osobito iz područja tropskog Atlantika, koji u Mediteran dolaze kao posljedica prirodne invazije kroz Gibraltar. Ili unosa, slučajnog ili namjernog od strane čovjeka – veli dr. Dulčić.

image
Plavotočkasta trumpetača
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split

Zbog porasta temperature i slanosti mediteranskih voda, značajnog proširenja i produbljivanja Sueskog kanala sa svrhom zadovoljenja zahtjeva međunarodnog pomorskog prometa, invazivne vrste su krenule u pravcu novih teritorija. Neke od njih svoje će mjesto lako naći na peškarijama, kao gastronomska delikatesa.

No ono što zabrinjava struku su agresivni osvajači koji ruše dinamiku, stabilnost, ugrožavaju domicilne vrste. Neke od njih predstavljaju i opasnost za zdravlje ljudi. Takav je primjer kamena riba (Synanceia verrucosa) čiji ubod može biti fatalan.

Atlas, kaže dr. Dulčić, donosi priču o Sredozemnom moru koji se jako brzo mijenja u svakom pogledu. I u kojeg su se uselili neki novi, počesto neželjeni stanari.

- Možemo izdvojiti i nekoliko najubojitijih, primjerice plavotočkastu trumpetaču koju zbog brzopoteznog osvajanja Mediterana nazivaju još i 'lesepsijki sprinter'. Ubraja se među 100 'najgorih' invazivnih vrsta u europskim vodama. Uz nju u skupinu ugroza po Mediteran, ali i Jadranskog mora, inače zbog svog geografskog položaja jednu od regija najosjetljivijih na globalne klimatske promjene, spadaju još i srebrenoprugasta četverozupka, tamna mramornica, te vatrenjača – sabire dr. Dulčić.

image
Synanceia verrucosa
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split

Plavotočkasta trumpetača je osobito opasna, to je izraziti grabežljivac koji se hrani brojnim gospodarski važnim vrstama riba, nalik trljama blataricama, girama, bukvama… Samim tim je njen utjecaj na hranidbeni lanac vrlo visok.

Tu je i tamna mramornica, te srebrnoprugasta četverozupka koja krije naziv za iznimno opasnu, vrlo otrovnu ribu fugu. U Japanu poznate kao vrhunske i iznimno skupe delikatese. Ona zajedno s nekim drugim vrstama iz Crvenog mora, danas čini gotovo polovicu ulova u priobalnom ribolovu na Cipru i Turskoj.

- Riječ je o vrlo opasnoj ribi čija je konzumacija zabranjena u svim zemljama EU. Kod nas se već u nekoliko navrata našla u ribarskim mrežama. Tu je i vrlo invazivna tamna mramornica koja se udomaćila u cijelom Jadranu i na meti u hranidbenom lancu, u smislu kompeticije za hranu, našla autohtonu salpu. Salpa je u smrtnom strahu bila prisiljena početi živjeti na većim, hladnijim dubinama. Među posljednjim opasnim migrantima je i vatrenjača, koja se očito proširila i na naše područje došavši iz Crvenog mora preko Sueza i istočnog Mediterana. Zanimljivo je da je 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je 'pobjegla' iz akvarija na Floridi, uzrokovala izrazito visoku smrtnost bentoskih organizama uzduž američke i karipske obale. Ovaj izraziti grabežljivac je smanjio brojnost 40 vrsta koraljnih riba, te za oko 80 posto drugih pridnenih organizama u tim vodama. Prelijepo izgleda, ali treba jako voditi računa o tome da njen ubod može čak biti i smrtonosan. No u isto vrijeme može se pripremati za hranu bez ikakvog straha – veli dr. Dulčić uz dr. sc. Marcela Kovačića, višeg kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, autor znanstvene monografije 'Ihtiofauna Jadranskoga mora'.

image
Mramornica (Siganus luridus)
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split
item - id = 1138972
related id = 0 -> 1128872
related id = 1 -> 1123373
18. siječanj 2022 05:12