Naše ribare neće pogoditi talijansko proglašenje, osim što će ih biti sram zbog ponašanja naše države prema svome moru
ribarima sve isto

Dr. Alen Soldo podsjeća na kronologiju događaja i naglašava: Talijanski gospodarski pojas zrcali našu nesposobnost

Piše Prof. dr. Alen Soldo, Odjel za studije mora splitskog Sveučilišta
Foto ilustracija/Cropix
14. prosinca 2020. - 11:57

Objavljivanjem informacije da Italija namjerava proglasiti isključivi gospodarski pojas, pokrenula se lavina komentara koje su uglavnom davali naši stručnjaci opće prakse, vrlo limitiranog znanja o temi. Neki od njih čak i s dozom naknadne pameti, pokušavajući možda uvjeriti svekoliku javnost u ispravnost njihovih sadašnjih izjava, iako su njihove prethodne i suprotne izjave još uvijek dostupne na internetu.

Simptomatično je i da se većina istinskih prvoboraca borbe za hrvatski gospodarski pojas uopće ne javlja, jer vjerojatno više nemaju, kao uostalom i ja osobno, volje za dokazivanjem potrebe proglašenja hrvatskog gospodarskog pojasa.

Osjećaj srama

Kad god se u zadnjih 20-ak godina zagovaralo proglašenje GP-a, javljali su se različiti stručnjaci opće prakse koji su objašnjavali zašto mi ne možemo proglasiti puni GP, pa sad očekujem od tih istih samoproglašenih stručnjaka da odu do Talijana i objasne njima zašto ne mogu proglasiti svoj GP, isto kao i što mi nismo mogli.

Hrvatskim ribarima ništa se neće dogoditi proglašenjem talijanskog GP-a, osim dodatnog osjećaja srama što ga mi nismo već odavno proglasili. Naime, pripadamo zemljama EU-a i njihovo proglašenje nema utjecaja na naše ribarstvo s obzirom da Italija ne može zabraniti našim brodovima da ribare u njihovom GP-u, ako uopće tko i ribari.

Za neupućene kratka kronologija GP-a na Jadranu nas vraća u 1982., kada je potpisana Konvencija UN-a o pravu mora, kojom je proglašenje GP-a jednostrana i diskrecijska odluka svake države, te ona sama odlučuje hoće li ga proglasiti i u kojem trenutku. Proglašenjem GP-a država u tom prostoru ima suverena prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskoga dna i njegova podzemlja.

Hrvatska je još 1994. godine donijela Pomorski zakonik u kojem je cijeli jedan dio bio posvećen režimu GP-a, ali on sam nije bio proglašen. Godine 2003. RH proglašava ZERP ili Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, koji je zapravo jedinstvena pravna konstrukcija, nepoznata u svijetu.

Osobni probitci

Nekoliko se puta donosila odluka o odgađanju njegove primjene, posebice prema zemljama članicama EU-a, iako je to bio i pravi razlog njegova donošenja.

Zadnji put se nešto pokušalo proglasiti 1. siječnja 2008., kada se ZERP trebao početi primjenjivati i na članice EU-a, ali je to propalo, ne samo radi hrvatskog političkog nejedinstva i pritisaka Slovenije i Italije, već prema svjedocima tadašnjih saborskih događanja i zbog skrivenog djelovanja nekih ribarskih predstavnika koji su očito tu situaciju iskoristili za neke osobne probitke.

image
ilustracija/Cropix

Treba napomenuti da ZERP ima dosta sadržaja GP-a, ali primjerice dio iskorištavanja, posebice neživih bogatstava, nije sastavni dio ZERP-a. Neki danas to tumače kao da je to sve isto i da je razlika samo u jurisdikciji glede podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava, ali to RH, kao sljedbenica epikontinentalnog pojasa SFRJ (potpisanog još 1968. između Italije i SFRJ) ionako već ima.

Osnovni problem ZERP-a je u tome što je on proglašen na papiru, a ništa od toga nije konzumirano u praksi. Vjerojatno je razlog u tome što se proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, koji je za razliku od ZERP-a posve jasan termin, očekuje od države da počne o njemu i brinuti, a to, kao što znamo, zasigurno nije ono čime bi se naša administracija htjela baviti.

Prema tome, isključivi GP je zapravo simbol odnosa naše administracije prema suverenim pravima RH, posebice morskom području. Jer ako bolje pogledate gdje RH i danas ima graničnih problema, to je uglavnom na moru, od Savudrije, preko Neuma do Prevlake.

Suvišno more

Naša administracija se oduvijek odnosila prema moru kao nečem suvišnom i nebitnom, iako je površina teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa otprilike ista kao i površina kopnenog dijela. Primjerice, da imamo proglašen isključivi GP, tada se o zaštiti Jabučke kotline, najvećeg jadranskog mrijestilišta riba i ostalih morskih organizama, ne bi trebali previše dogovarati s Talijanima i strahovati svako malo hoće li oni pristati na neki oblik zaštite, već bi se sa svojim prijedlogom kompletne zaštite mogli direktno obratiti EU komisiji. Jer, ne zaboravite, prirodni smjer kretanja većine izmriještenih riba i drugih organizama iz Jabučke kotline je ionako prema hrvatskoj obali.

Smiješno je i to da je EU 2013. donijela dokument kojim se mediteranskim članicama EU-a preporučuje da proglase isključivi gospodarski pojas i izričito se navodi da bi Hrvatska od toga imala veliku korist. Ipak, ni takvo mišljenje tada nije pokolebalo našu administraciju.

Vlada danas usvaja odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu


Danas se održava sjednica Vlade na kojoj će se, kako je u subotu najavio premijer Andrej Plenković, usvojiti prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu.

Premijer je na Twitteru objavio da je "obavio konzultacije sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom u vezi s proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Hrvatske u Jadranu" te da će "Vlada RH izvješće o procesu konzultacija i prijedlog Odluke o proglašenju IGP usvojiti u ponedjeljak".

Početkom mjeseca je saborski Klub zastupnika HDZ-a najavio da će Sabor do kraja jesenskog zasjedanja proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu.

Jutarnji list

25. siječanj 2021 00:35