StoryEditorOCM

u francuskojAjme šta su djeca guštala! ‘Hrvatsko selo‘ teški je hit, gradili su komišku gundulu, vezali čvorove, radili šurlice...

Piše Ljubica Vuko/SD
2. travnja 2024. - 09:30

Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, ponajviše naletima vjetra s mora, najveći pomorski festival na Mediteranu “Escale a Sete” u francuskom gradu Seteu, i ove je godine, u svom sedmom izdanju, privukao velik broj posjetitelja.

Samo u subotu, kad je bio i veliki defile svih sudionika, kroz luku i gradske ulice prošlo je oko 70 tisuća ljudi, koji su došli uživati u razgledavanju velikih jedrenjaka i drugih tradicijskih brodova, stjecati nova znanja o pomorskoj baštini i vještinama vezanim uz more i brodove, te uživati u tradicionalnoj kuhinji, kao i pjesmi i plesu na svakom koraku.

Oni koji su se željeli ukrcati na velike jedrenjake otvorene za posjet čekali su u prosjeku sat vremena, na štandovima su predstavnici pojedinih zemalja i regija pokazivali svoje tradicionalne vještine povezane s morem i životom uz more, prodavali su se razni proizvodi, na više mjesta u velikim loncima kuhale su se morske delicije, čula se pjesma, plesalo se na ulicama. Isto tako bilo je živo u dućanima i restoranima, a zanimljivo je i da je na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, inače neradne dane, većina trgovina bila otvorena.

Hrvatski štand posjećen

Festival je zbog nevremena počeo dan kasnije, 27. umjesto 26. ožujka. Svi su složni da bi doživljaj bio potpuniji da je bilo više sunca, a manje oblaka i vjetra, ali sve u svemu zadovoljni su organizatori, sudionici i posjetitelji. Ovaj festival organizira se svake dvije godine u uskrsnom tjednu, posjeti ga oko 400.000 ljudi iz cijele Europe, a ovih dana vidjet će se i brojke o ovogodišnjoj posjećenosti.

– Nastup na “Escale a Sete” protekao je očekivano i vrlo smo zadovoljni posjećenošću hrvatskog štanda. Ove godine udruga “Cronaves” obilježava desetu obljetnicu od osnutka i ovo je bio naš deseti inozemni projekt promocije maritimne kulture Hrvatske. Sukladno mogućnostima i financijskoj podršci lokalne zajednice i državnih struktura, i dalje ćemo nastaviti u istom smjeru – kazao nam je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge za očuvanje hrvatske maritimne baštine “Cronaves” iz Splita.

Zajedno s tajnikom “Cronavesa” Sašom Lukićem, Bavčević ističe kako su posebno zadovoljni što je rad “Cronavesa” još jednom potvrđen na međunarodnoj razini, o čemu svjedoče i brojni pozivi za sudjelovanje koje su tijekom boravka u Seteu dobili od organizatora nekoliko europskih pomorskih manifestacija.

– Među njima se posebno ističe svjetski festival mora i mornara u Brestu, s čijim predstavnicima smo ovih dana dogovarali promociju Hrvatske već ovog ljeta – kazuje Bavčević.

Uz “Cronaves”, Hrvatsku su ove godine predstavljali: Udruga “Palagruza” iz Komiže u suradnji s UNESCO-ovim Geoparkom Viški arhipelag, putničkom agencijom “Alternatura” i klapom Gabine iz Kaštela, te Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak iz Malinske na otoku Krku. Ukupno je bilo gotovo 50 hrvatskih predstavnika i četiri povijesna broda.

– Predstavili smo Malinsku u najboljem svjetlu što smo mogli. Drago nam je što smo uspjeli sudjelovati. Došli smo s dvije pasare i gastronomskom ponudom koju smo bogato prezentirali. Predstavili smo se s tradicionalnim nošnjama i radionicama koje su bile jako dobro popraćene. Dvije djevojčice iz naše grupe su nas fantastično predstavljale – istaknula je Katica Cvelić iz Interpretacijskog centra DUBoak.

Imali su radionice čvorologije i izrade šurlica, tjestenine s tog otoka. Prvog dana festivala, kad je bio “Hrvatski dan” i svečano otvoreno “Hrvatsko selo”, publici su podijelili 200 obroka, a drugog dana su djeci dali priliku da sama izrađuju šurlice. Poslije se sve to skuhalo i podijelilo.

Izrada šurlica

– Šurlice su posebne po tome što je to naše autohtono jelo, jednostavno je za napraviti, jeftino, ukusno. Obično se jede s gulašom, danas postoje i modernije verzije sa škampima, šparogama, postoje različite varijante. Mi smo poslužili tradicionalno jelo koje mi zovemo žgvacet, to je gulaš od divljači – kazala nam je Nataša Cvelić Badurina, koja s Katicom Cvelić čini prvu žensku posadu na tradicionalnim barkama na sjevernom Jadranu.

– I tu moramo zahvaliti hotelu “Malin”, koji je taj gulaš pripremio, i Lovačkom društvu “Zec” iz Malinske koje nam je doniralo divljač – dodaje Toni Kraljić, direktor Komunalnog društva.

Ovogodišnji “Escale a Sete” bio je u znaku djece, koja su bila u pratnji svojih nastavnika. Osim što su u “Hrvatskom selu” učili kako se vežu čvorovi ili rade šurlice, brojni su sa zanimanjem gradili komišku gundulu, učili kako se izrađuje dječja igračka, metalni brodić “Kalanko” i ribolovni alati.

– Ove godine je oko 300 djece sudjelovalo na našim radionicama. Djecu smo podijelili u grupe: tradicionalna brodogradnja, ribarska radionica i “Kalanko”, koji je jako popularan. Ove godine smo imali prvi put i promociju “Ofalkono gajeta – falkuša od kolumbe do idra”, što mi od milja zovemo “Učilo”. Iskustvo gajete falkuše, umijeće života, ribolova i gradnje, proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom. Da bismo to sačuvali, moramo uključiti mladi naraštaj, upravo na ovaj način – kazao nam je Miro Cvitković, predsjednik udruge “Palagruza”.

Dodaje kako djeca već od šest-sedam godina mogu raditi na “Učilu” i vidjeti kako s malo ljubavi može nastati brod. Udruga “Palagruza” 12 godina održava i radionice za izgradnju komiške gundule, osmišljene kroz tri kategorije, ovisno o uzrastu djece. Koliko je to zanimljivo djeci, vidjelo se i u Seteu.

Falkuša atrakcija

– Kroz radionicu “Kalanko” pokazujemo kako treba sačuvati more tako da prazne konzerve ne bacamo, već od njih napravimo igračku brod, što su prije više od 100 godina osmislila djeca u Komiži. Imamo i ribarsku radionicu vrša za jastoge. Naši ribari koriste selektivne alate, rade vrše od razgradivih materijala; ako vrša i ostane u moru, neće ga zagaditi.

Tako smo osmislili radionicu izrade alata za ribolov jastoga koji su selektivni, koji ne love male jastoge, već samo velike, te radionicu izrade suvenira, vrše za jastoge kako bismo mladima pokazali da to može biti zanimljivo, da ne moraju biti ribari a da mogu naučiti nešto o nekom ribarskom alatu i brodu – ističe Cvitković.

Udruga “Palagruza” suradnji s Geoparkom Viški arhipelag, čija je direktorica Lana Schmidt također sudjelovala na festivalu, provode projekt UNESCO Geofood, te su zahvaljujući potpori otočnih proizvođača prezentirali lokalne proizvode. Hrvatski predstavnici na festivalu, kao i njihovi prijatelji, mogli su uživati i u tradicionalnoj kuhinji i jelima koja su pripremili ribari i kuhari Damir Karuza Kalambera i Mate Stanojević.

– Naši partneri su i klapa Gabine iz Kaštela, voditelj klape Ivan Cinotti i Pero Vitaljić s nama već godinama navigaju. Njih smo uključili u ovu priču jer Sete ne može bez događanja na ulici, u šatoru, u baraci. Morate imati sva osjetila, na moru jedrenje falkušom, u baraci radionice s djecom; tu su okusi naše kuhinje, tu je naša klapa. Kad se sve spoji, Hrvatska ima krasan nastup – ističe Cvitković.

Zadovoljan nastupom na ovom festivalu je i Pino Vojković, direktor i suvlasnik agencije “Alternatura” iz Komiže, koja je predstavila ulogu i značenje falkuše u povijesti.

Gajeta falkuša bila je jedna od atrakcija festivala, “Mikula” je bila izložena na obali i privukla je mnoštvo djece, a “Palagruža” je bila u moru. Riječ je o jednoj od najstarijih konstrukcija ribarskoga broda na otvorenome moru, a prva regata je dokumentirana još 1593. godine s imenima i prezimenima posada 73 gajete falkuše.

– Plijenili smo pažnju i kad smo išli jedriti. Napravili smo lijepe fotografije s prekrasnim jedrenjacima u vali, a u jednom trenutku iza nas je bilo deset brodova; svi nas slikavaju, čujemo aplauze. Koliko su oni guštali, guštali smo i mi duplo – kaže Pino uz smijeh i dodaje kako je bio ogroman interes i u “Hrvatskom selu”, ljudi su se raspitivali, prospekti su razgrabljeni.

– Unatoč digitalizaciji, papir je papir, i kad čovjek dobije papir u ruku, drukčije je, jednostavno nije isto. To je dokaz i ovdje, ljudi vole vidjeti sliku, dotaknuti nešto. Baš zbog toga sam inzistirao da nam jedna falkuša bude na obali, i to poznavajući projekt koji su promovirali prof. Joško Božanić i Velimir Salamon, a koji znači: “dotakni”. Svako dijete koje prođe mora dotaknuti brod. Malo nas je poremetilo jugo jer nismo mogli biti ni u šatoru cijelo vrijeme, a kamoli na moru. Mislim čak i cijeli festival jer svi bi imali bolji doživljaj da je bilo sunčano i da se moglo jedriti. Mislim da je sve drugo uspjelo i da je promocija naše maritimne baštine na nivou – zaključio je Pino Vojković.

“Escale a Sete” idealna je prilika i za turističku promociju. Na štandovima hrvatskih sudionika posjetitelji su bili upoznati s turističkom ponudom Dalmacije, posebno Splita i Splitsko-dalmatinske županije, kao i Kvarnera i sjevernog Jadrana. Imali su priliku vidjeti i izložbu fotografija “Hrvatska domovina mora”, čiji su autori članovi udruge “Cronaves” Boško Lučev, Andrina Luić i Vislav Torre. Najavljeni su i “Dani u vali” u rujnu u Starom Gradu na Hvaru.

Kako je kazala Daniela Mihalić Đurica, direktorica ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Parizu, Francuzi poznaju Hrvatsku, a putem ovakvih manifestacija upoznaju je još i više. Prošle godine je u Hrvatsku došlo gotovo 600.000 francuskih gostiju, što je nekih osam posto više nego godinu prije. Ostvareno je oko dva milijuna noćenja, a ove godine očekuje se još više gostiju iz Francuske. 

image

’Escale a Sete’ pamti se i po defileu sudionika

Ljubica Vuko
image

Radionica izrade šurlica

Ljubica Vuko
image

Na početku radionice Interpretacijskog centra DUBoak iz Malinske

Ljubica Vuko
image

Atrakcija od školjki

Ljubica Vuko
image

Radionice udruge ‘Palagruza’

Ljubica Vuko
image

Pino Vojković, kapetan falkuše i direktor agencije ‘Alternatura‘

 

Ljubica Vuko
image

Gajeta falkuša plijenila je pažnju na festivalu

 

Ljubica Vuko
image

Radionica izrade čvorova

Ljubica Vuko
image

Radionica izrade čvorova

Ljubica Vuko
image

Radionica ‘Kalanko’. Na slici (u sredini): Miro Cvitković, predsjednik udruge ‘Palagruza’

Ljubica Vuko
image

Radionica brodogradnje

Ljubica Vuko
image

Radionica ‘Kalanko’

Ljubica Vuko
image

Prezentirani su i ribarski alat. Na slici:Damir Karuza Kalambera

Ljubica Vuko
image

Prezentirani su i ribarski alati

Ljubica Vuko
image

Radionica brodogradnje

Ljubica Vuko
image

Prvi put promocija ‘Ofalkono gajeta – falkuša od kolumbe
do idra’

Ljubica Vuko
image

U rujnu će se održati Dani u vali u Starom Gradu na Hvaru

Ljubica Vuko
image

Priprema jela

Ljubica Vuko
image

Kreacija od školjki na festivalu ‘Escale a Sete‘

Ljubica Vuko
image

Kuhar Mate Stanojević

Ljubica Vuko
image

Radionica čvorologije na štandu Interpretacijskog centra DUBoak

Ljubica Vuko
16. travanj 2024 12:50