StoryEditor

riba s marsaHoće li biti moguća izvanzemaljska akvakultura? Alen Soldo: Projekt je započeo, odabrani su lubin i hama

Piše Alen Soldo
28. travnja 2021. - 15:23
Ribe bi mogle biti prve životinje uzgojene na MjesecuLuka Gerlanc/Ilustracija/Cropix

Nedavno sam pročitao o projektu koji ima za cilj uzgajanje riba na Mjesecu pa me zanima koliko je to ozbiljno i misli li se stvarno to napraviti?

Nenad Z., Split

Uistinu, radi se o projektu Lunar Hatch koji ima za cilj upravo ono što ste naveli, tj. utvrditi mogu li astronauti uspješno uzgajati ribu na budućoj Mjesečevoj bazi. Jasno, iz same ove rečenice možete shvatiti da se radi o samim počecima ideje te se utvrđuju neke osnovne postavke s ciljem da se vidi je li takva ideja uopće izvodljiva.

Prvenstveno, baze na Mjesecu nema, a i ne zna se kada će biti, jer je trenutno ni u jednim dugoročnim planovima, bilo koje zemlje koja se bavi istraživanjem svemira, nema. Doduše, i ne može je biti jer prije same želje za postavljanjem baze bilo gdje izvan Zemlje, treba utvrditi mnoštvo ostalih stvari vezanih za održavanje baze, a među njima je jedna od glavnih mogućnost prehrana budućih stanovnika Mjesečeve baze.

Mogu se astronauti hraniti različitim hranjivim pripravcima koji su daleko od prave hrane, ali to funkcionira samo kratkoročno, te je jasno da za bilo kakav duži boravak izvan Zemlje, tim osobama treba pružiti mogućnost hranjenja zemaljskom hranom na koju su naviknuti.

Lubin i hama

Prema tome, dizajniranje samostalnih i samoodrživih sustava za proizvodnju hrane je osnova za buduće programe istraživanja svemira. Stoga je ESA – Europska svemirska agencija i zatražila razvijanje rješenja koja će omogućiti normalno hranjenje budućih stanovnika, među kojima je i rješenje o uzgoju ribe koja svojim nutritivnim, kao i gastronomskim, vrijednostima definitivno ispunjava zahtjeve koji se postavljaju.

Stoga su kolege iz IFREMER-a (Francuskog istraživačkog instituta za eksploataciju mora) prvo razmišljali s kojim ribama početi, a s obzirom na uvjete koji vladaju na Mjesecu te na putu do njega zaključili su da je najbolje istraživati one vrste koje imaju skromne potrebe za kisikom, kratko vrijeme izlijeganja i dobru otpornost na različita okolišna djelovanja s obzirom na to da su životni oblici tijekom putovanja u svemir izloženi zračenju, trešnji...

Na kraju su odabrani lubin i hama, što je bilo i za očekivati jer te vrste spadaju u najistraživanije i za njih postoji mnoštvo podataka.

image
Astronauti će morati naučiti kako uzgajati hranu
Luka Gerlanc/Ilustracija/Cropix

Jedna od prednosti, primjerice, lubina je visoka tolerantnost prema promjeni saliniteta, jer zna se da oni žive u moru, ali i u vrlo bočatim vodama. Ako se pitate u kakvom će moru oni biti uzgajani, jasno je da klasični sustavi koji su nama poznati neće moći biti korišteni, jer iako na Mjesecu ima mnoštvo mora (primjerice More tišine, More vedrine itd.) koja se samo tako nazivaju te je, razumljivo, nedostatak vode problem.

Rješenje za to već postoji odavno, jer postoje recirkulacijski sustavi, odnosno sustavi uzgoja akvatičnih organizama u recirkulacijskom protoku, koje su izmislili Izraelci radi uzgajanja ribe u njihovom okruženju gdje je nedostatak vode primarni problem. Budući da to, dakle, nije problem, znanstvenici su se posvetili prvoj nepoznanici, a to je transport prve ribe do Mjeseca.

Dagnje i škampi

Prva zamisao je da se jaja ovih riba transportiraju do Mjesečeve baze, jer se smatra da jaja mogu bolje izdržati zahtjevan put od Zemlje, nego kasniji razvojni stadiji, tj. ličinke i mladi primjerci riba. U svome istraživanju su simulirali uvjete puta od Zemlje do Mjeseca i ustanovljeno je da su se jajašca uspjela izleći, i to lubina oko 76 posto, a hame čak i 95 posto.

Zaključeno je da su jaja tih riba prirodno spremna za uvjete koji vladaju na putu u svemir, a istraživanja se nastavljaju i na drugim morskim organizmima, primjerice dagnjama i škampima koji zahtijevaju manji uzgojni prostor i daju više kalorija po težini, što im svakako daje prednost u odnosu na ribe.

Dodatna prednost svemirske akvakulture je i psihološki aspekt, jer je već s Međunarodne svemirske stanice poznato da astronauti uživaju u njegovanju biljaka koje se tamo nalaze, tako da se očekuje i da će uzgoj morskih životinjskih organizama imati još pozitivniji efekt.

Dakle, koliko god na početku nekima pitanje izgledalo smiješno, očito je da živimo u razdoblju začetka svemirske akvakulture, ali hoće li baš svi koji čitaju ovo dočekati i prve ribe na Mjesecu, to je već kompliciranije pitanje.

Svoja pitanja vezana uz morsku tematiku pošaljite na adresu:
Otvoreno more
Slobodna Dalmacija
Hrvatske mornarice 4
21000 Split

ili na e-mail adresu: otvoreno-more@slobodnadalmacija.hr

Odgovara: dr. sc. Alen Soldo, Centar za studije mora Sveučilišta u Splitu

28. travanj 2021 15:25