Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda krajem 2023. godine dovela je do nemogućnosti razmnožavanja u petini kolonija carskih pingvina na kontinentu, tvrdi institut British Antarctic Survey (BAS).
Studija je objavljena u časopisu Antarctic Science prošlog četvrtka, kad se obilježavao i Svjetski dan pingvina. Za istraživanje su korišteni satelitski podaci radi otkrivanja razmjera utjecaja ranog pucanja morskog leda na ciklus razmnožavanja pingvina. Ako se morski led na kojem se kolonija razmnožava raspadne prije nego što mladuncima naraste vodootporno perje, imaju male šanse za preživljavanje.
Pilići koji uđu u vodu prije nego im naraste perje imaju visoku ili čak totalnu stopu smrtnosti u koloniji. Čak i ako ostanu na plohi plutajućeg leda koja se odvojila, šanse su im male jer roditelji imaju poteškoća s pronalaženjem hrane za svoje potomke.
Četrnaest od 66 kolonija bilo je pogođeno 2023. godine, u usporedbi s 19 prethodne godine, prema analizi predstavljenoj u časopisu Antarctic Science.
Nemoguće razmnožavanje
Neuspjesi razmnožavanja izravna su posljedica nezapamćenog gubitka morskog leda u regiji posljednjih godina zbog klimatskih promjena. Iznimno niska ljetna zaleđenost zabilježena je i 2022. i 2023. godine. Procjenjuje se da je trenutačno u divljini preostalo nekoliko stotina tisuća carskih pingvina. Prema predviđanjima, ta bi karizmatična vrsta mogla praktički izumrijeti do kraja stoljeća nastave li emisije stakleničkih plinova rasti sadašnjim tempom.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je objavila da su razine morskog leda na Antarktici tijekom prošlogodišnjeg mjeseca lipnja, koji je bio najtopliji lipanj ikad, bile najmanje otkako su počela satelitska praćenja – 17 posto ispod prosjeka.
Teške kiše
“Navikli smo vidjeti ta velika smanjenja morskog leda na Arktiku, ali ne na Antarktici. To je golemo smanjenje”, rekao je Michael Sparrow, čelnik Istraživačkog programa za svjetsku klimu. Globalne temperature morske površine bile su u svibnju i lipnju prošle godine rekordne za to doba, po WMO-u, koji je upozorio da se zagrijavanje svjetskih oceana brzo širi u dubinu.
“Ne samo površinska temperatura, nego cijeli ocean postaje topliji i apsorbira energiju koja će ostati ondje stotinama godinama”, upozorava WMO. “Zvona za uzbunu zvone posebno glasno zbog neviđenih temperatura površine mora na Sjevernom Atlantiku”.
WMO očekuje da će i vremenski fenomen El Nino povećati temperature i na kopnu i u oceanima, što bi moglo uzrokovati više morskih toplinskih udara i ekstremnih temperatura. S druge strane, znanstvenici su utvrdili i da se ekstremne količine oborina povećavaju pod utjecajem globalnog zatopljenja te da će ekstremne kiše biti sve jače i češće i da se društvo na to mora pripremiti.
“Naša je studija potvrdila da se intenzitet i učestalost ekstremno obilnih oborina eksponencijalno povećavaju s globalnim zatopljenjem”, objasnio je Max Kotz, glavni autor studije objavljene u časopisu Journal of Climate. •