StoryEditorOCM

sukošanBrodogradilište Filipi proslavilo veliki jubilej, već 90 godina njeguju gradnju drvenih brodova

Piše M. I.
20. listopada 2023. - 10:27

Proteklih dana svečano je obilježeno 90 godina postojanja Brodogradilište Filipi iz Sukošana, javlja Muzej betinske drvene brodogradnje. Tom prigodom je porinuta gajeta "Palmina" vlasnika Nikole Vuletića koja je obnovljena ove godine kod Filipijevih, a u prostoru škvera postavljena je izložba o povijesti brodogradnje ove obitelji.

Evo kako MBDB opisuje obitelj Filipi:

Brodogradilište Filipi osnovao je Ante Filipi sa svoja tri sina, Šimom, Krstom i Ljubom u Sukošanu 1932. godine. Obitelj Filipi od sredine je 18. stoljeća u Betini na otoku Murteru imala više manjih brodogradilišta. Svojim radom stekli su velik ugled i postali jedni od vodećih majstora na području sjeverne Dalmacije.

Uslijed migracija karakterističnih za malu drvenu brodogradnju s početka 20. stoljeća jedna loza obitelji Filipi, zvana Tošulovi, preselila se iz Betine u Sukošan i osnovala novo brodogradilište. Prostorni smještaj brodogradilišta bio je dobro promišljen s obzirom na to da je postojala velika potreba za novim drvenim brodovima i popravcima postojećih upravo na području komunikacije između Ugljana i Pašmana, obližnjih otoka i kopna.

image
Facebook/Brodogradilište Filipi

Na novom teritoriju Filipi su nastavili graditi drvene brodove, držeći korak s vremenom i prilagođavajući ih novim potrebama. Jedan od najznačajnijih brodova koje je izgradila ova obitelj jest gajeta "Cicibela" iz 1931. godine, koja je registrirana kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske. Izgradili su 1922. godine i gajetu "Marija", koja je u vlasništvu muzeja.

Prema obiteljskoj legendi, utemeljitelj škvera, Ante Filipi, tražio je mjesto gdje će zasnovati novi škver, a kad je došao do ove lokacije bacio je kamen u more kako bi provjerio dubinu i teren. Bio je zadovoljan viđenim te je tu kupio zemlju i ispred nje odlučio sagraditi brodogradilište.

Vlastitim snagama, uz pomoću sukošanskih vrijednih težaka, ručno su motikama i škipima (drveno korito) izgradili prostor škvera. Na glavi u škipu prenosili su veće komade kamenja s kojim su gradili rive i navoz brodogradilišta. Sama zgrada brodogradilišta izgrađena je uz pomoć maone (teglenice).

Prostor škvera Filipi nikad nije bio samo brodogradilište, već ujedno i životni prostor obitelji Filipi. Postojeća zgrada brodogradilišta, dijelom korištena za stanovanje, i pripadajući okoliš s jarulom (močilište za drvene trupce korištene pri gradnji brodova), navozima i dizalicama jedinstveni je živući škver. I danas se u jednom dijelu škvera stanuje, a u drugom se obavlja gospodarska djelatnost.

image

Brodogradilište Filipi

Facebook/Brodogradilište Filipi

Od svog osnutka brodogradilište vođeno Antinim sinovima, unucima i, danas, praunucima u kontinuitetu obavlja brodograditeljski zanat. Brodogradilište Filipi danas aktivno sudjeluje u zaštiti i promociji hrvatske pomorske i brodograditeljske baštine edukacijom mladih i djece o zanatu, plovidbi u tradicijskom brodu i pomorskim vještinama. Uz servis i dizalicu za sve vrste brodova do 20 m, grade i obnavljaju tradicijske drvene brodove.

Čestitamo obitelji na prvih 90 i želimo im barem još toliko uspješnog rada - poručili su iz Muzeja.

image
Facebook/Brodogradilište Filipi
30. svibanj 2024 06:36