Ljubitelje kamenica očekuje njihov najdraži period u godini - blagdan svetog Josipa i vrijeme kad su najpunije. Udruga Stonski školjkari najavljuje ovogodišnju manifestaciju Dani Malostonske kamenice koja će se održati od 19. do 23. ožujka u Stonu, Malom Stonu i Brijesti. Prvi put ova popularna manifestacija širi svoj program i uz gastronomske užitke uključuje kulturni, edukativni i zabavni segment.
Ono što je odlična vijest nakon svih pomalo pesimističnih predviđanja, jest da ljubitelji kamenica i mušula, ali i drugih školjaka ne moraju biti zabrinuti za opstanak ove delicije koja svake godine privlači na tisuće gostiju u poznate stonske i malostonske restorane. O uzgoju i uzgajivačima te njihovu opstanku progovorili smo s Vedranom Kunicom, članom Udruge Stonski školjkari i potomkom obitelji koja se generacijama bavi ovom tradicijom:
- Bit će kamenica dovoljno, kao i svake godine – najavljuje pred predstojeću manifestaciju.
- Kamenice su pune i u najboljem su godišnjem stađonu, a vjerujem da će kao i prijašnjih godina ljudi uživati u ovoj već poznatoj manifestaciji. Očekujemo i da će nas poslužiti lijepo vrijeme – rekao je Kunica.
Dok su centralna događanja rezervirana za tradicionalne feste uz Malostonske kamenice i pelješka vina na rivama u Malom Stonu i Brijesti, dani koji prethode glavnom događaju u subotu, ali i dan nakon, bit će ispunjeni zanimljivim događanjima i aktivnostima:
- Manifestacija je krenula na jednu novu razinu. Generalni je cilj da ovo bude prepoznatljiva, nacionalna manifestacija koju Ston i Mali Ston zaslužuju. Program počinje 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa i trajat će do nedjelje, 23. ožujka. Bit će niz aktivnosti, djelomično vezanih uz edukaciju, bit će i sadržaja za djecu, a prvi put imamo organizirane izlete po Malostonskom zaljevu. Organizirat ćemo i pub kviz u Kneževom dvoru u Stonu, zaista su ove godine aktivnosti raznolike. Glavni dan feste je u subotu u Malom Stonu i u Brijesti. Nadamo se da ćemo ići u smjeru razvoja i daljnjeg širenja aktivnosti u sljedećim godinama - istaknuo je naš sugovornik.
Navikli se na ovrate
Malostonska kamenica zaštićena je na zahtjev Udruge 2015. godine, te je 2020. godine dobila oznaku izvornosti od EU komisije.
- Realizirali smo niz EU projekata dosad, a jedan od njih je bio i oznaka izvornosti za prvi takav proizvod u Hrvatskoj, malostonsku kamenicu. Ove godine smo nositelji organizacije ove manifestacije, a Udruga je zaista aktivna, što mislim da će ostati i ubuduće. Dosta smo složni i zajednički radimo, a očekuju nas novi projekti i, ja vjerujem, svijetla budućnost. Uz sve one standardne probleme s kojima se susrećemo, rezultat na kraju ipak bude dobar.
Imate li još problema s predatorima?
- Problemi u školjkarstvu su dugogodišnji i iz godine u godinu ponavljaju se isti. Ovrata je predator s kojim teško izlazimo na kraj, a osim toga, dogodile su se i klimatske promjene i zagrijavanje mora koje je uzrokovalo mortalitete, posebno dagnji, ali i kamenice. Uza sve to školjkari ne odustaju. Tradicionalna djelatnost se nastavlja i imamo čak i mladih ljudi koji se kreću baviti uzgojem školjaka. Zato mislim da ćemo uspjeti opstati – optimističan je Vedran Kunica.
Poznato je da uzgajati školjke nije jeftino niti jednostavno, a rezultat je uvijek neizvjestan, kao i u poljoprivredi?
- Naša je djelatnost jako slična poljoprivredi jer je u potpunosti ovisna o uvjetima u okolišu, odnosno morskom ekosustavu. Inicijalna ulaganja jesu velika, i ono što je također problem jest da na prvu prodaju treba čekati najmanje dvije do dvije i pol godine. I to je jedna otegotna okolnost. Ali bez obzira na to sve, školjkari se i dalje bave ovom djelatnošću i uspijevaju održati svoje obrte i firme. Čak imamo i primjera gdje ljudi uzimaju dodatnu radnu snagu i bez obzira na sve poteškoće, ta djelatnost i dalje živi i mislim da ima lijepu budućnost.
Pomaže li itko u tom cilju?
- Definitivno imamo podršku od Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za ribarstvo, s kojima smo ostvarili dobru i kvalitetnu suradnju. Imamo i značajna sredstva koja su nam na raspolaganju iz europskih fondova za pomorstvo i ribarstvo, a ljudi imaju velike mogućnosti kod nabave opreme i repromaterijala. Osim toga, imali smo i odštete koje su neki školjkari dobivali zbog šteta koje su im nanijele ovrate.
- Nekako smo se naučili na suživot s ovratom. Uspjeli smo novim tehnikama u uzgoju i mrežama doći do jednog stupnja zaštite. Ono što nas brine jesu klimatske promjene. Mislim da će to voditi u uzgojne tehnike na većim dubinama, gdje su stabilnije temperature. Izbjegavat će se plitki zaljevi u kojima su ljeti temperature do 28 C stupnjeva, pa čak i više. I tu će biti potrebne nove investicije i prilagodbe, ali kao i dosad, iznaći će se rješenje uz potporu Ministarstva i korištenje EU fondova. Vjerujem da će ova tradicionalna djelatnost opstati - zaključio je član Upravnog odbora Udruge Stonski školjkari.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....