Kljova narvala, zbog koje ga nazivaju i morskim jednorogom ili jednorogim kitom, može izrasti i do tri metra. Iako ponekad zna izrasti i kod ženki, uglavnom je obilježje mužjaka.
Znanstvenici su se dugo sporili oko svrhe te kljove iznoseći razne teorije: od razbijanja ledenog pokrova i nabadanja drugih riba, do pretraživanja morskog tla i upotrebe za eholokaciju. U posljednje vrijeme smatra se da kljova služi kao sredstvo dominacije i privlačenja ženki ili kao osjetilni organ.
U prilog potonje opcije ide činjenica da kljova sadrži golem broj živčanih završetaka koje narvalu omogućuju skupljanje informacija o temperaturi i slanosti mora, dubinskom tlaku, količini i blizini lovine.
Budući da kljova raste desetljećima, i to slično stablu, to znanstvenicima omogućuje da po njezinim slojevima otkrivaju i datiraju promjene. Tako je utvrđeno i ubrzano povećanje količine žive u moru i morskim organizmima.
Između 60-ih godina i kraja prošlog stoljeća količina žive u narvalovim kljovama rasla je 0,3 posto godišnje, da bi se u razdoblju od 2000. do 2010. taj rast povećao na 1,9 posto godišnje.