Širom svijeta populacija morskih pasa opada. Povećanje njihovog broja moglo bi imati učinak koji bi pomogao u smanjenju ugljika i učinio oceane otpornijim na klimatske promjene. Zašto?
Oko 37 posto, odnosno više od trećine svjetskih morskih pasa i raža u opasnosti je od istrebljenja prvenstveno zbog prekomjernog ribolova, pogoršanog gubitkom i degradacijom staništa i klimatskim promjenama, objavila je u izvještaju Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN).
Ažuriranje liste ugroženih vrsta potaknuto je novim istraživanjem objavljenim u časopisu Current Biology koje je analiziralo gotovo 1.200 vrsta Chondrichthyesa, taksonomske klase riba s kosturima izrađenim uglavnom od hrskavice, odnosno morski pas i raža.
"Rasprostranjeno istrebljenje ovih riba, osobito morskih pasa i raža, ugrožava zdravlje čitavih oceanskih ekosustava i sigurnost hrane za mnoge nacije diljem svijeta", kaže morski ekolog Nicholas Dulvy, vodeći autor studije, piše Meliha Kešmer za Radio Slobodna Evropa.
Čeljustouste ribe živjele su na Zemlji otprilike 420 milijuna godina i preživjele najmanje pet događaja masovnog izumiranja. Tri vrste nisu uočene u prirodi već nekoliko desetljeća i možda su već izumrle, a mnoge druge vrste su ugrožene, piše Smithsonian.
Pretjeran ribolov najveća prijetnja
Najveća prijetnja koju su izvješće IUCN-a i studija Current Biology identificirali morskim psima i ražama je pretjeran lov, izvještava Guardian.
Iako ih ribari obično ne traže, ove životinje često završavaju kao "prilov" u mrežama namijenjenim hvatanju drugih vrsta, prema studiji. Umjesto da se puste, tako ulovljeni morski psi obično se drže i koriste za hranu ili ishranu stoke.
"Zvona za uzbunu ne mogu biti glasnija za morske pse i raže", kaže Andy Cornish, stručnjak za morske pse u Svjetskom fondu za divlje životinje za BBC.
"Gubimo ovu drevnu skupinu stvorenja – počinju nestajati po vrstama upravo ovdje, upravo sada – prijeko nam je potrebna hitna akcija."
Morski psi, raže i himere osjetljivi su na prekomjerni ribolov jer sporo rastu i proizvode malo mladih. Procjenjuje se da ljudi svake godine ubiju 100 milijuna morskih pasa, što nadmašuje njihovu sporo reproduktivnu sposobnost. Industrijski ribolov bio je "ključna prijetnja" za ove ribe, samostalno ili u kombinaciji s drugim ribolovom, rekli su autori.
Vrsta je nerazmjerno ugrožena u tropskim i suptropskim vodama, osobito u zemljama poput Indonezije i Indije, otkrili su stručnjaci zbog vrlo velike potražnje velike obalne populacije u kombinaciji s uglavnom nereguliranim ribolovom, često uzrokovanom potražnjom za proizvodima veće vrijednosti, poput peraja, piše Guardian.
Znanstvenici su prikupili globalne podatke o morskim psima i ražama koji se nalaze u otvorenim oceanima (za razliku od grebenastih morskih pasa ili onih pronađenih blizu obale).
Od 1.200 vrsta morskih pasa i raža u svijetu, 31 je oceanska, odnosno ona koja putuje velikim udaljenostima preko vode.
"Ovo su neki od velikih, važnih, otvorenih oceanskih predatora s kojima će ljudi biti upoznati", rekao je dr. Richard Sherley, jedan od istraživača na studiji, piše Radio Slobodna Evropa.
Rekao je da je potrebna politička volja za preokretanje trendova.
"Znanost je tu, mora postojati želja da se izvrše te procjene zaliha, da se provedu mjere potrebne za smanjenje lova morskih pasa i da politička volja mora potjecati od pritiska građana", objasnio je dr. Sherley.
Unatoč ovoj "mračnoj" slici, znanstvenici su rekli da nekoliko priča o očuvanju morskih pasa daje povoda za nadu.
Sonja Fordham, predsjednica Shark Advocates International, neprofitnog projekta The Ocean Foundation, rekla je da se nekoliko vrsta, uključujući i velikoga bijeloga morskog psa, počelo oporavljati kroz znanstveno utemeljene ribolovne granice.
"Relativno jednostavne mjere zaštite mogu pomoći u spašavanju morskih pasa i raža, ali vrijeme istječe", rekla je.
"Hitno nam je potrebno očuvanje širom svijeta kako bismo spriječili bezbroj negativnih posljedica i osigurali svjetliju budućnost ovim izvanrednim, nezamjenjivim životinjama."
Morski psi su na vrhu hranidbenog lanca i ključni su za zdravlje oceana. Njihov gubitak utječe na druge morske životinje, kao i na život ljudi.
"Oceanski morski psi i raže vitalni su za zdravlje ogromnih morskih ekosustava, ali budući da su skriveni ispod površine oceana, bilo je teško procijeniti i pratiti njihov status", rekao je Nathan Pacoureau sa Sveučilišta Simon Fraser.
Ključni za ekosustav oceana
Na najzapadnijem vrhu Australije, u prikladno nazvanom zaljevu morskih pasa, najmanje 28 vrsta morskih pasa pliva kroz bistre vode i valovite livade morske trave – najveće na svijetu.
Osobito su tigrasti morski psi česti posjetitelji neravnih uvala u zaljevu morskih pasa. Ove grabežljive ribe mamuti provlače svoja tijela dugačka 4,5 metara kroz morsku travu. Iako je prisutnost tigrastih morskih pasa prijetnja plijenu, ti su grabežljivci ključni za zdravlje morskog ekosustava.
Zapravo, unatoč zloglasnom ugledu morskih pasa među ljudima, oni bi također mogli biti snažan saveznik u suzbijanju klimatskih promjena.
Ovo ima veze s nitima morske trave koja je hrana za morske krave i dugonge, ali i za morske kornjače.
Dugongi, koji mogu težiti čak 500 kg, bogat su izvor hrane za tigraste morske pse, piše Radio Slobodna Evropa.
Držeći populaciju morskih krava pod kontrolom, tigrasti morski psi u uvali pomažu napredovanju livada morske trave. Livada s morskom travom skladišti dvostruko više ugljendioksida nego što šume obično čine na kopnu.
Smanjenje tigrastih morskih pasa znači da više biljojeda pase morsku travu, što znači da se manje ugljika skladišti u morskoj vegetaciji, piše BBC.
Na Karibima i u Indoneziji gdje se smanjila populacija morskih pasa, prekomjerna ispaša biljojeda poput morskih kornjača već je duboka prijetnja staništima morske trave i dovela je do gubitka morske trave od 90 do 100 posto.
Osim što znači da se manje ugljika apsorbira, gubitak morske trave također čini stanište manje sposobnim za oporavak od ekstremnih vremenskih događaja uzrokovanih klimatskim promjenama, poput vrućina.
Ekstremne vrućine
Jedan od najgorih toplinskih valova Zapadnu Australiju pogodio je 2011. godine, pri čemu je temperatura oceana dva mjeseca rasla za 5 stupnjeva. Toplinski val bio je katastrofalan za dominantnu vrstu morske trave u uvali, koja tvori bogate, guste livade. Izgubljeno je više od 90 posto ovih livada, što je najveći gubitak poznat u cijelom zaljevu.
Ovaj gubitak morske trave bio je poslastica za morske krave u uvali, koje vole manju i rjeđu travu. Nekad do nje dolaze "iskopavanjem", što dovodi do težeg i sporijeg rasta nove morske trave.
U zaljevu morskih pasa tigrasti su morski psi donekle uspjeli uspostaviti ravnotežu smanjenjem broja morskih krava i nije se izgubila sva morska trava u uvali. No postavljalo se pitanje: Što da morski psi nisu bili prisutni u zaljevu - bi li opstao ekosustav u kojem dominira ova vrsta morske trave?
Znanstvenici su proveli eksperimente koji su pokazali da ako se ne kontrolira ispaša morskih krava, područje može biti uništeno.
Osim što smanjuju broj morskih krava i čine ekosustave morske trave otpornijim, tigrasti morski psi također igraju drugu ključnu ulogu u očuvanju zdravlja staništa. Njihov izmet djeluje kao moćno gnojivo na livadama morske trave.
"Dugovječni kralježnjaci mogu djelovati kao odvodi ugljika kada se ugljik potrošen na površini oceana prenese u duboki ocean fekalijama i/ili mrtvim trupovima koji padnu na dno oceana", kaže Selden.
'Potonuće ugljika'
Ovaj fenomen, poznat kao potonuće ugljika, najpoznatiji je kod kitova, ali postoje istraživanja koja pokazuju da iste koristi postoje i kod morskih pasa.
Istraživanje koje je vodila Jessica Williams s Imperial Collegea u Londonu otkrilo je da sivi grebeni morski psi, koji se obično nalaze u plitkim ekosustavima grebena, prenose hranjive tvari poput dušika u njihova staništa putem fekalne tvari. Procijenili su da populacija od više od 8.000 sivih morskih pasa na atolu Palmyra dnevno osigurava oko 94,5 kg dušika.
Budući da tigrasti morski psi u zaljevu morskih pasa provode dovoljno vremena u lovu i kretanju kroz korita morske trave, vjerojatno daju slične prednosti gnojidbe tim biljkama.
"Veliki morski psi mogli su najvažnije pridonijeti tom učinku, uključujući plave morske pse, makose i čekićare", kaže Selden.
Prema Nowicki i Seldenu, došlo je do pomaka prema održivijem ribolovu, ali veliki postotak ribarske industrije nije izmijenio svoje metode, što je glavni razlog zašto mnogi morski grabežljivci nastavljaju opadati.
"Budući da su mnoge grabežljive ribe također širokog raspona, one mogu pokriti jurisdikcije mnogih nacija, od kojih ih neke možda ne štite niti prakticiraju održive ribolovne prakse", kaže Nowicki.
Smanjivanje nezakonitog i neodrživog ribolova je teška bitka, smatraju. iako potrošači postaju ekološki svjesniji i odabiru održivo ribarstvo umjesto neodrživog, piše Radio Slobodna Evropa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....