StoryEditor

mišljenje strukeNakon što je u Italiji izvučeno tijelo golemog kita, naš znanstvenik otkriva može li se tolike sisavce vidjeti u Jadranskom moru

Piše OM
21. siječnja 2021. - 15:44
AFP/Guardia Costiera

Nakon što je talijanska Obalna straža iz mora izvukla tijelo jednog od najvećih kitova ikad pronađenih u Mediteranu, izgleda da se u ovom slučaju najvjerojatnije radi o velikom kitu (kitu perajaru), latinskog naziva Balaenoptera physalus.

Veliki kitovi nisu rijetki gosti ni u Jadranu. Prošle godine redakciji Otvorenog mora obratio se čitatelj koji je na pučini između Šolte i Visa susreo kitove perajare.

Dr. sc. Alen Soldo iz Centra za studije mora Sveučilišta u Splitu tom je prigodom opisao specifičnosti te vrste sisavaca. Objavljujemo dio teksta o toj vrsti kitova koji je prošle godine izišao u tiskanom izdanju Otvorenog mora:

-----------------------------------

Veliki kit je druga najveća životinja na našem planetu, nakon svoga bliskog rođaka – plavetnog kita. Naraste do 25 metara, a odrasli primjerci teže od 40 do 80 tona. Mužjacima treba šest godina da dosegnu spolnu zrelost, dok ženkama godinu više. To je inače dosta rano, posebice u usporedbi s njihovim životnim vijekom, za kojega većina podataka govori da traje oko 100 godina.

Ženka nakon spolne zrelosti rađa svako dvije godine, uglavnom po jedno mladunče, teško oko četiri tone i dugačko više od šest metara. Mladunčad, bez obzira na tu veličinu, stradava od orka ubojica koje ih posebice vrebaju.

Veliki kit je kozmopolitska vrsta koja se nalazi u svim umjerenim i subpolarnim morima, dok su danas vrlo rijetki u tropskim područjima, iako postoje podaci da su se tijekom 20. stoljeća i tamo često kretali.

image
Talijanska Obalna straža iz mora je izvukla tijelo jednog od najvećih kitova ikad pronađenih u Mediteranu

U Mediteranu se uglavnom zadržavaju u zapadnom i centralnom dijelu, i to tijekom jesensko-zimskog razdoblja, tako da je dosta rijetka pojava kad se nađu u Jadranu, koji je za ovakve morske životinje zapravo usko i maleno more bez dovoljno hrane, te je stoga posljednji poznati podatak o posjetu ovog kita Jadranu iz 2017. godine.

Početkom ljeta, zagrijavanjem Mediterana, izlaze kroz Gibraltar i taj dio godine uglavnom borave u dubljim područjima istočnog Atlantika.

U ustima ima 500 do 900 ploča gusto poredanih kojima filtrira more jer su im glavna hrana račići koji čine zooplankton, ali u nekim područjima, ako im je dostupno, hrane se i malom plavom ribom te glavonošcima.

Od svih velikih kitova ova vrsta je najbrža i može razviti brzine i do 20 čvorova. Najvjerojatnije ta sposobnost nije razvijena radi lova, nego bijega od njihovih najljućih neprijatelja – orka.

Svakako treba napomenuti da su svi morski sisavci u Jadranu strogo zaštićene životinje te je i samo njihovo uznemiravanje kazneno djelo, za koje su određene zatvorske kazne.

03. ožujak 2021 08:35