U dubrovačkom hotelu Kompas održani su prvi ‘Dani hrvatskih luka‘ kojemu je domaćin Lučka uprava Dubrovnik. Dvodnevni susret predstavnika lučkih uprava, županijskih lučkih uprava, predstavnika Ministarstva mora, industrije krstarenja i logistike te sponzorski paneli hrvatskih tvrtki uz organizacije poput MED Cruisea i CLIA-e u dva dana uključio je brojne panel rasprave i prezentacije. Fokus prvih Dana hrvatskih luka je infrastruktura, suradnja s jedinicama lokalne samouprave te utjecaj kruzing i nautičkog turizma na stanovništvo i život u destinaciji, uz moderatore Jadrana Kapora, Kristijana Pavića i Alena Jugovića.
Razvoj i modernizacija hrvatskih luka su bili su u fokusu prvog dana konferencije, a ključne riječi bile su održivost, ekološka prihvatljivost i sinergija svih dionika. Modernizacija, digitalizacija, logističke inovacije te ekološki prihvatljivi i učinkoviti lučki sustav posebno je naglašavan, kao i predstavljanje Dubrovnika u projektu Respect the City kojeg su gotovo svi sudionici skupa nazvali pionirskim i naveli kao pozitivan primjer.
No izazovi su infrastrukturne prirode i gotovo u potpunosti ovise o prostornim planovima, poput, kako je naveo domaćin, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, podrške nautičkom turizmu ali i domaćem stanovništvu koje živi od operativne obale – nova i moderna pumpna stanica na Batahovini, izgradnja novog lučkog terminala te novi mjerači i filteri za poboljšanje kvalitete zraka te manje štetne emisije štetnih plinova iz dimnjaka brodova s kojima se Dubrovčani okrenuti pomorskoj luci godinama bore, a izbjeći ih je, izgleda, nemoguće.
Ispred organizacije CLIA govorila je predsjednica Teodora Riga navodeći kako je Dubrovnik, od problematičnog, pažljivim upravljanjem došao do najpoželjnijeg odredišta, no da izazovima tu nije kraj, posebno po pitanju sociološkog elementa, utjecaja turista na domaće stanovništvo te brojki po pitanju prihoda od turizma, posebno kruz turizma, koje su svake godine sve više.
Uloga lučkih uprava u održivom razvoju obale i pomorskog prometa kao paneliste je dovela Tomislava Batura iz Lučke uprave Ploče, Ivicu Pintura, ravnatelja Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), Željka Kneževića – ravnatelja Lučke uprave Zadar, dr. sc Luku Vukića – Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet te domaćina, Blaža Peza. Zaključak ovog panela jest da se danas od luke ne smije očekivati samo puko obavljanje lučkih poslova, već da je nužno povezati se sa svim segmentima života kao i sa zaleđem, gdje logistički prometni lanci moraju stvoriti povoljnu poslovnu klimu, otvorenu za ulaganja i modernizaciju.
Ravnatelj agencije za ruralni razvoj Zadarske županije Ivica Pintur naveo je zanimljivost upravo iz vlastitog primjera.
- Ulazimo u projekte luka s ekološkim otokom, za filtriranje i odlaganje otpada, to je novost. Naš core biznis jest razvoj ruralnog podneblja i poljoprivrede, ali tu stavljamo naglasak na akvakulturu, ribarstvo i zaštitu okoliša uz nove mjerne stanice bez kojih se danas ne može.”
Interesantne podatke iznijela je predstavnica CLIA-e, Julie Green po pitanju poticanja održivog turizma s naglaskom na kruz turizam. Po statistikama, najviše gostiju s kruzera koji traže i uživaju gotovo sve kopnene sadržaje kad izađu s kruzera su starije generacije tradicionalnih turista, u gotovo 80 posto slučajeva, generacije baby boomera, Gen X te Milenijalaca, dok svi ostali nisu previše zainteresirani za izlete, avanture, gastro ponudu ili manifestacije. Mlađe generacije ne doživljavaju toliko iskustvo druge zemlje i kulture, osim kad snimaju video za društvene mreže, no to je tek djelomično iskustvo koje, kad ih podijele na društvenim mrežama, odlazi u zaborav. Stariji turisti, srednje i starije dobi oni su koji traže doživljaj svim čulima i kušaju sve što im se u tom trenu nudi, pa oni i dalje čine 80 posto onih koje ubrajamo u dobre goste i dobre potrošače.
-Ključna je činjenica kako je Dubrovnik izgledao do 2017., koji je bio dnevni broj kruzera i koliko su stajali u luci, sjećate se onih rekorda, hvalili bi se sa 6 kruzera... E pa došlo je na naplatu 2017. kad smo proglašeni gradom koji umire pod naletom gostiju s kruzera. Zanimljiv podatak - 2024. godina najuspješnija je ikad po brojci ostvarenih noćenja i posjetitelja, a nijedna gužva, nijedan problem, sve štima. Istina je u očima ne nas promatrača nego brojača, on kaže kako je raspoređen broj gostiju, Sveučilište svake godine analizira sve podatke i vidi gdje je dobro i što treba još napraviti da bi se disperzirali posjetitelji. Sve što smo radili dosad bilo bi bezuspješno bez Lučke uprave Dubrovnik, jer ona je ona rva recepcija svakog turista i donosi odluke koliko će ih doći, uploviti u određenom trenu. Da Blaž Pezo nije prepoznao što radimo na održivosti i ravnoteži, situacija bi bila znatno drukčija.” - rekao je Mato Franković.
Nautički turizam jedan je od glavnih fokusa, a njegove zaista male brojke, pored ovoliko potencijala, zainteresirale su odavno sve dionike pomorskog turizma. Nedostatak marina, nedostatak infrastrukture, poput pumpnih stanica te uređenih sidrišta i vezova također ponovno ovisi o prostornom planiranju, a za to u dubrovačkom akvatoriju mjesta više nema.
Predstavnici TZ-a Grada i Županije, Ana Hrnić i Julio Srgota uz županijskog pročelnika za pomorstvo Iva Klaića, složili su se kako su nautičari daleko najkvalitetniji posjetitelji, i brojke su, obzirom na ograničeni broj marina i infrastrukture u našoj županiji, zapravo jako dobre, ali još uvijek dosta niske. Sva opterećenja su ipak na području Dubrovnika, koji više nema prostora za dodatan razvoj, a stvar će se popraviti donekle novom pumpom na Batahovini, moguće i u Cavtatu, želje su iste i za Dubrovačko primorje. Županijska turistička zajednica tiskala je najnoviji sveobuhvatan vodič za nautičare, prvi cjeloviti vodič ikad napravljen na našemu području, a kao i uvijek, dolazak celebrityja na golemim jahtama odavno je postalo pitanje prestiža, dok se takvi gosti sami odluče reklamirati Dubrovnik preko društvenih mreža, što je i dalje neprocjenjivo.
Osjetljivi ekosistem našeg dijela Jadrana neophodno je bolje zaštititi, pa divlja sidrišta i balastne vode predstavljaju najveće izazove u edukaciji posjetitelja i ekološkom osvješćivanju. Izazovi i prilike za razvoj malih i srednjih luka uvijek su isti – ograničiti ili ne, modernizirati i u kojem pravcu i zaštititi u potpunosti, a da ne ometa pomorsku djelatnost. Ravnoteža je često ključ koji se na našem području visokog pritiska turizma teško i sporo okreće, no ipak se okreće i otvara neke nove puteve, nižeg pritiska, a veće zaštite i suživota turizma s domaćim stanovništvom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....