StoryEditorOCM

SCUBA SKENERU utrobi kraljevskog Kaisera: zaronili smo do olupine slavne torpedne krstarice kod rta Oštro

Piše Ivana Nobilo/JL
28. kolovoza 2023. - 10:35

Naš ronilački put doveo nas je i do krajnjeg juga Hrvatske, do Prevlake, točnije Rta Oštra, u čijoj se blizini nalazi vrlo popularna lokacija za ronjenje, pogotovo za ljubitelje povijesti i olupina brodova. SMS (Seiner Majestät Schiff) Kaiser Franz Josef I, oklopna torpedna krstarica austrougarske vojske, nekada dobro naoružani stometarski brod, leži na četrdesetak metara dubine, na muljevitom dnu između hrvatskog poluotoka Prevlaka i kopna Crne Gore, unutar Bokokotorskih vrata, gotovo na samom ulazu u Boku.

Zbog svog specifičnog položaja na granici između dviju država, trenutno se, po dogovoru, na ovom brodu neograničeno roni s obje strane, ali ga to čini i nezaštićenim od različitih devastacija od strane nesavjesnih ronioca ili ribara koji nad mjestima olupina rado love u nadi da će velika količina ribe koja se nalazi na ovakvim mjestima zapasti i u njihovu mrežu.

Prema prikupljenim podacima Franje Zeljaka, umirovljenog ronilačkog inspektora, pomorskog strojara I klase, ovaj je brod izgrađen u Trstu, u brodogradilištu Stabilimento Tecnico Triestino u pogonu San Rocco dok je strojeve isporučila tvornica u St. Andrei. Gradnja je započela 1888. da bi gotovo dvije godine kasnije bila održana prva probna vožnja, a nekoliko mjeseci nakon toga, 1890. godine, ova je krstarica ušla u flotni sastav. Još jedan sličan, sestrinski brod imena Kaiserin Elisabeth izgrađen je gotovo u isto vrijeme u mornaričkom arsenalu u Puli.

image

Porinuce Kaisera u Trstu 1889.

Privatna Arhiva Franjo Zeljak/Cropix

Naoružanje broda činila su dva topa na pramcu i krmi, prvobitno kalibra 240mm a kasnije zamijenjena većim, te po tri bočna topa sa svake strane na balkonskim platformama, zatim 16 lakih topova Škoda raspoređenih po topničkoj palubi, te još 4 torpedna aparata kalibra 400mm.

Kaiser je svojom dužinom od preko stotinu metara, širinom od 14 i pol i gazom od gotovo šest metara, kapacitetom spremnika ugljena i kotlovne vode od 660 t, ali i brzinom koja je mogla dostići i do 19,6 čvora, te uz svoje jako naoružanje zasigurno ulijevao strahopoštovanje u tadašnje vrijeme, a mi smo jedva čekali vidjeti kako ta čelična grdosija izgleda danas na morskom dnu.

Ubacili smo svoju ronilačku opremu na brod Sea Star Divinga u Moluntu i laganom vožnjom put Rta Oštra slušali brifing Klare Ljubenko, naše voditeljice zarona.

image
Božidar Vukičević/Cropix

„Brod leži na svojem lijevom boku, na dubini od 28 do 44 metra i djelomično je utonuo u mulj. Potreban je oprez zbog izuzetno gustog pomorskog prometa u Bokokotorskom kanalu, ali i zbog vidljivosti koja često zna biti vrlo loša, mjestimično gotovo poput bijele kave, pa se na samo dno ni ne ide..“ – objašnjava nam Klara, a mi se nadamo da ćemo imati sreće i da će vidljivost biti bar donekle dobra. Obzirom na sunčano vrijeme nekoliko prethodnih dana, očekivali smo da će ipak biti u redu.

U prolazu bacamo pogled na tvrđavu izgrađenu u doba Austro-Ugarske kao dio fortifikacijskog sustava zaštite, na najjužnijoj točki kopnene Hrvatske, Rtu Oštra, dok se na suprotnoj strani nazirala kopnena granica s Crnom Gorom.

image

Pogled na četvrtaste prozore časničkih prostorija

Ivana Nobilo/Cropix

Prije Prvog svjetskog rata Kaiser je preplovio mnoga mora od Istočne Azije, Atlantika do Sjevernog mora i sudjelovao u mnogim povijesno važnim događajima poput diplomatske misije u Kini, prisustvovanja proslavi godišnjice Kolumbova otkrića Amerike u luci Cadiz, sudjelovanja u blokadi otoka Krete, dok je između putovanja najčešće boravio u Puli.

Za čitavo vrijeme Prvog svjetskog rata brod je baziran u Boki kotorskoj, u to doba području velikog strateškog značaja za Austrougarsku mornaricu, te vršio službu pokretne topničke bitnice s ciljem obrane cijelog bokokotorskog zaljeva, a pripao je Drugom divizionu obalnih oklopnjača. Ovdje je dočekao i kraj rata kada su u Boku Kotorsku uplovili saveznički brodovi nakon čega je cijela austrougarska flota podijeljena između Velike Britanije, Francuske i Italije, a novostvorena država Kraljevina SHS dobila je tek neznatan dio manjih, većinom nedovršenih ili neispravnih torpiljarki. Svi su ovi brodovi razoružani i raspremljeni, a svo je topničko streljivo i eksploziv ukrcano na krstaricu Kaiser Franz Joseph I koja je prvobitno dodijeljena Francuskoj. Brod nakrcan opasnim eksplozivnim teretom predstavljao je opasnost za obližnje stanovništvo pa je premješten na ulaz u zaljev Boka kotorska između rta Kobila i rta Oštra, na udaljenost od tristotinjak metara od obale, gotovo na sadašnju poziciju njegove olupine.

image
Ivana Nobilo/Cropix
image
Ivana Nobilo/Cropix

Već u listopadu te iste 1919. godine kada je usidren, orkansko jugo nalijeva more u brod i već preopterećen više nego što je trebao biti, uz neuspjele pokušaje spašavanja nekolicine članova posade, ova dotrajala i slabo održavana krstarica se otrgnula od plutače i potonula pod površinu mora.

A mi smo se nakon više od stotinu godina usidrili na ovo isto mjesto kako bi svjedočili povijesti iz prve ruke. Skočili smo u more i po užetu se krenuli spuštati u duboko plavetnilo prema najplićem dijelu, sredini broda, na desni bok olupine gdje su već nazirali četvrtasti prozori časničkih prostorija ispod glavne palube. Brod leži na lijevom boku pod kutem od devedeset stupnjeva, a obzirom na dubinu i veličinu broda preporuka je da se on obiđe u minimalno dva zarona, kako bi poštovali sva sigurnosna pravila i kako bi u miru mogli razgledati svaki detalj ove zanimljive olupine. Krenuli smo prvo lijevom stranom prema pramcu usmjerenom ka rtu Oštra.

image

Topnički balkoni, iako prazni, prepoznatljivi su dio olupine

Božidar Vukičević/Cropix

Na sredini broda pažnju su nam privukli veliki prazni topovski balkoni, jarboli otpalih vrhova i žutim spužvama sumporačama gusto obrastao izvidnički koš. Ovo je vrlo atraktivno mjesto za podvodne fotografije pa nas je zadržalo neko vrijeme, malo i više od planiranog. Svi topovi su uklonjeni u prethodnih nekoliko pokušaja rezanja i vađenja broda, a vidljivi su i četvrtasti otvori na desnom boku također nastali u tim procesima, no dva topa su ipak donekle sačuvana i nalaze se u Cetinju, isprva postavljeni pored predsjedničke rezidencije Plavog dvorca, ali naknadno bez oznake premješteni pored Vojnog stana na livadu, danas gotovo obrasli žbunjem i korovom.

Dva topa s Kaisera odvezeni su Cetinje i prvo postavljeni pored Plavog Dvorca a zatim bez oznake premjesteni pored Vojnog stana na livadu.

image

s ds ds sd

Ivana Nobilo/Cropix

Nastavili smo dalje, prateći konturu broda lagano se spuštajući dalje i dublje prema pramcu. Dvije oveće kirnje načas su mi privukle pogled, ali su vrlo brzo nestale u tami jednog od prozora. Na pramcu nas je dočekalo veliko desno sidro u čije se ležište smjestila smeđa morska zvjezdača, a neposredno kraj sidra mogla se vidjeti i veća količina zaostalog eksploziva koje je na hrpi ležalo na željeznom boku. Samo je sidro već djelovalo golemo i moćno. „Trebalo je ovakvu grdosiju od broda i dobro učvrstiti.“ – prošla mi je misao groz glavu. Drugo, lijevo sidro nedostaje, pretpostavlja se da je izvađeno s ostalim djelovima broda koji su se dali lakše iznijeti iz mora van.

Na stražnjem dijelu broda, na krmi nekada je mjedenim slovima pisalo Kaiser Franz Joseph I. Danas je ostalo samo par slova i jedva da bi se dalo pretpostaviti da je ovdje pisalo ime krstarice. Pogonske elise na krmi također više ne postoje, izvađene su kao i dio inventara koji se mogao izvući kroz rupe probijene na boku ovog fascinantnog broda.

image
Božidar Vukičević/Cropix

U povratku smo se još jednom osvrnuli na grozdove žutih spužvi koje su ukrašavale stražnji jarbol s odlukom da se ovdje jednostavno moramo vratiti još jednom jer iako zavlačenje u unutrašnjost broda nije dozvoljeno, a ni preporučljivo zbog mulja koji se nalazi unutra ali i zaostalih ribarskih mreža i parangala, nije ju moguće razgledati u samo jednom zaronu. Još jedan razlog našem povratku je i osoblje centra Sea Star Diving kojem se jednostavno moraš vratiti pa makar i ne ronio.

12. travanj 2024 11:36