StoryEditor

poziv na berbuVlasnik Solane Ston: Medicina stalno govori da trebamo manje soli, no problem je u aditivima koji se stavljaju u sve soli osim naše

Piše Maja Rilović Koprivec
5. srpnja 2021. - 12:49
Berba soli u Stonskoj solaniDenis Jerković/Cropix

Koncem srpnja, oko blagdana svetoga Liberana pa do početka kolovoza bit će berba soli u Stonskoj solani. Kad će točno biti, ovisi o vremenskim uvjetima, no sigurno je da će ove godine berbe biti na samo tri bazena, kao i lani – na Franu, Petru i Pavlu, i na Mundu.

Kaže to vlasnik solane Ston Svetan Pejić, koji već godinama organizira berbu soli kao prvorazrednu turističku, sportsku i ugostiteljsku manifestaciju. Tko god se želi okušati u berbi soli na stoljetnim bazenima stonske solane dobrodošao je, kaže Pejić.

Pet grupa

Solana Ston ima 53 bazena i oni se dijele na pet grupa, a zadnji u postupku proizvodnje su bazeni za kristalizaciju, koje je Dubrovačka Republika krstila imenima svetaca. Jedino je bazen Mundo – svijet – nazvan tako jer se za vrijeme Dubrovačke Republike sol iz toga bazena stavljala u posebno skladište za pučanstvo koje nije imalo novca za kupnju soli.

image
Svetin Pejić: Uvjeren sam da će se naša sol moći prodavati kao ljekovita sol
Božo Radić/Cropix

- Nadam se da će doći ekipe koje su bile u berbi i ranije, a koje mi prijateljski ugostimo i sve prijateljski oberemo. Ni lani pandemija nije omela nikoga da dođe, a još se svatko može javiti za berbu, mada još nismo sigurni kada će to biti i kako. To ćemo znati dva, tri dana prije, i sve ovisi hoće li biti kiše – govori Pejić.

- Naša je sol jedina u svijetu koja je sipka bez ikakvih aditiva. Sve soli apsorbiraju vlagu i postaju čvrste bez aditiva, osim stonske. Našu sol već nakon šest dana od dolaska u skladište, gdje se prirodno osuši, možemo pakirati i ona je takva ista i za još 60 dana i 60 godina. Ona nema gorčinu, zbog čega je najbolja za lešade – tumači vlasnik solane Ston, koji već 26 godina nastoji urediti imovinsko pravne odnose na solani kako bi se stekli uvjeti za obnovu svih danas oštećenih bazena.

- Bazeni solane oštećeni su u ratu, a i potresu, i s njih se može dobiti samo industrijska sol, a jednako nas košta kao i ona za prehranu. Bazeni su, naime, prvi put asfaltirani 1925. godine, a zubom vremena su oštećeni i površina se haba pa se sol ne može prodavati za prehranu nego samo kao industrijska. Da bismo dobili sasvim čistu sol, moramo bazene popločati kamenom. Jedan od bazena, Lazar, koji je popločan još u doba Dubrovačke Republike i s kojega je sol išla na Bečki dvor jer je bila najčišća, najbjelja i mogla postići najbolju cijenu, danas izgleda isto kao da je popločan prije nekoliko godina. Nema nikakvih oštećenja.

image
Ni ove godine neće izostati berba soli u Stonskoj solani
Tonči Plazibat/Cropix

Solni cvijet

Analizom smo utvrdili da je popločan našim lokalnim kamenom i zaključili da ako tim kamenom popločamo bazene za kristalizaciju solana ostaje vječni spomenik, a mi ćemo dobiti eko-sol, solni cvijet koji puno više vrijedi. Taj projekt je još 1997. godine Ministarstvo gospodarstva ocijenilo najprofitabilnijim projektom, no nažalost nije zaživio zbog slučaja Dubrovačka banka, koji je svima već poznat, kasnije i zbog birokracije. Već 26 godina pokušavamo provesti knjiženje solane i nadamo se da smo to upravo priveli kraju. Lani smo sve papire predali na zemljišno-knjižni odjel Suda i vjerujemo da će to uskoro biti dovršeno. Tek kada taj postupak dovršimo, moći ćemo ulaziti u kredite i uređivati sve naše bazene za kristalizaciju – pojašnjava Svetan Pejić i dodaje:

– Čekam već 26 godina pa mogu još dvije. Uvjeren sam da će se naša sol moći prodavati pod ljekovitu sol. Kada je u pitanju zdravlje, naročito bolesti probavnog sustava, te srca i visokog tlaka, medicina stalno govori da trebamo manje soli, no nije u pitanju sol, nego upravo aditivi koji se stavljaju u sve druge soli osim stonske.

Trošimo 60 tisuća tona godišnje za prehranu


Hrvatske solane, kaže Pejić, godišnje proizvode 15 do 20 tisuća tona soli, a Hrvatska troši 60 tisuća tona samo za prehranu. Zamislite koliko se uvozi kada je ukupna potrošnja soli, od prehrane, industrije, kozmetike, cesta, od 120 do 250 tisuća tona soli, ovisno od zime, dodaje Pejić. Napominje da je naše more inače najsjevernije more u svijetu gdje se prirodnim putem, isparavanjem, proizvodi sol, i na granici rentabilnosti.

Izgrađena u doba Dubrovačke Republike kao njezin najvrjedniji resurs koji je trebalo štititi zidinama, stonska solana od svih solana na Mediteranu koje se sastoje od više kompleksa, skladno je građena u jednoj cjelini, i u odnosu na svoju površinu daje više soli nego druge solane. Lijepo je i pravilno građena jer je njezin bogati vlasnik Dubrovačka republika 1575. godine od soli imala prihod od 15.900 dukata, a od cijelog gospodarstva Stona i okolice koje je tada bilo također dosta razvijeno i sve zasađeno maslinom i lozom, samo 1830 dukata.

image
Iz jednog bazena ručno se izvadi oko 50 tona soli
Denis Jerković/Cropix
item - id = 1110445
related id = 0 -> 1119976
24. rujan 2021 21:55