Mnogi se povesele kad ih sretnu u podmorju i požure obavijestiti javnost o pronalasku još nekoliko zdravih primjeraka periske u južnom akvatoriju. Tek naknadno, nažalost, doznaju da su zapravo naišli na pinnu rudis, školjkaša koji samo na prvi pogled nalikuje pinni nobilis ili plemenitoj periski, životno ugroženom školjkašu Jadrana.
Kako razlikovati dvije vrste palastura, objasnio nam je znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Valter Kožul:
- Pinna rudis za razliku od Pinne nobilis znatno je manji školjkaš koji naraste od 25 do 35 centimetara dok nobilis naraste i više od 120 centimetara. Školjka je prekrivena velikim, stršećim izbočinama, odnosno bodljama raspoređenim u sasvim pravilne redove, od 5 do 8, i izraženim blizu otvora školjke. Kod Pinne nobilis izbočine su gušće i nježnije. Oba školjkaša žive sa šiljastim krajem svoje ljušture okomito pričvršćenom za stijenu ili sediment brojnim nitima bisusa – objašnjava Kožul i dodaje kako se ‘rudis‘ u prirodi doista može zamijeniti s mladim jedinkama ‘nobilisa‘, ali ima i uočljivih nepodudarnosti:
- Pinna rudis ima trokutastu i robusniju školjku, s manjim brojem većih stršećih ljusaka. Štoviše, kod P. rudis boja je više smeđa ili ružičasto-narančasta, dok je kod mladih P. nobilis homogeno žućkasta. Odrasli primjerci Pinne nobilis potpuno izgube izbočine na površini školjke. Također, staništa dviju vrsta su različita, jer se P. nobilis može naći na muljevitom ili pjeskovitom dnu, dok P. rudis preferira pukotine stijena – rastumačio nam je dubrovački znanstvenik.
Za napomenuti je kako u okviru nacionalne akcije ‘Jeste li ih vidjeli‘ Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i ove godine poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su uočene žive jedinke plemenite periske (Pinna nobilis).
- Ako opazite plemenitu perisku za koju sumnjate da je živa, potrebno je provesti kratku provjeru kako bi se potvrdila sumnja. Iznad periske trebate nježno proći rukom kroz morsku vodu, uslijed čega će se periska, ako je živa, zatvoriti. Pri tome trebate paziti da perisku ne dirate – upozoravaju iz Zavoda i za najvrednije dojavljivače najavljuju nagrade, ali i mogućnost da pronađenoj jedinki daju ime.
Stručnjaci ističu kako je diljem Jadrana primjetne brojne prazne ljušture uginulih jedinki. Mnogi ‘pronalazači‘ ponadaju se da uspravna ljuštura znači da je riječ o živoj jedinki, no kako je školjka zakopana u sedimentu, često se dogodi da ona ostane vertikalno iako je već ‘pokojnica‘.
Dojave o opažanjima živih jedinki plemenite periske, iznimno su važne zbog identifikacije onih koje su usprkos zarazi i dalje žive.
Prošle godine zaprimljeno je više od 150 dojava o opažanjima plemenite periske, a potvrđena su 23 slučaja duž Jadrana. Najnoviji nalaz uključuje 5 mladih primejraka zdrave plemenite palasture, a pronađene su prilikom pregledavanja pergolara na uzgajalištu školjkaša ispod Šibenskog mosta.