StoryEditor

od meduze do crvaDr. sc. Nikša Glavić: Kupači moraju biti svjesni da more nije bazen. To je živi svijet pun različitih bića, treba biti na oprezu

Piše Kristina Filičić/DV
22. lipnja 2022. - 10:28

U Jadranu se pojavila kompas meduza, inače stanovnica obalnih voda Atlantskog oceana i Mediteranskog mora. Čitamo, a i gledamo snimke kako se negdje duž Jadrana pojavio morski pas pa se nagađa o vrsti. O vatrenim crvima malo tko i govori, valjda smo se navikli na njih. Toliko su se proširili da 'sretnici' na njihove otrovne bodlje nagaze i u plićaku, piše Dubrovački vjesnik.

A ljeto je stiglo, sezona kupanja je i službeno počela. U našem je moru sve više za nas neuobičajenih često invazivnih vrsta.

U Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku pitali smo što sve možemo očekivati u našem akvatoriju. Hoće li 'kompas' koji može izazvati opekline i žarenje i u dubrovačke vode?

- Kompas meduza (Chrysaora hysoscella) se u većem broju pojavljuje u proljeće, tako da je ovo ljetno pojavljivanje vjerojatno na zalazu i ne može se očekivati viđenje većeg broja pripadnika ove vrste u moru. Meduze spadaju u megaplankton, zbog svog sporog pokretanja plivač uglavnom sam naiđe na njene lovke, koje mogu biti i do jednog metra u duljinu – pojašnjava dr. sc. Nikša Glavić, znanstveni suradnik Instituta i preporučuje da se ne približavamo 'uljezu'.

image

Kompas meduza (Chrysaora hysoscella)

Ilustracija/Shutterstock

- Ako ipak dođe do opekline, tretman je neutralizacija kiselinskog otrova s otopinom sode bikarbone ili, a prije je bilo i za kupiti, otopinom amonijaka, koja je lužnata. Pogodno je i staviti neku kremu za smirenje kože, poput Aloe vere i slično – savjetuje Glavić i dodaje:

- Meduza uvijek ima u moru i možemo očekivati sve vrste koje borave u Jadranu, ali, kao i kod morskih pasa, ukoliko nije riječ o izrazitom bumu meduza, pojedinačni nalaz nije česta i svakodnevna pojava.

Za vatrenog crva ističe kako je riječ o mnogočetinjašu čije su čekinje smještene na izdancima, a koje mu služe za obranu, povezane s izlučivanjem neurotoksina.

- Povećana prisutnost ove vrste u plitkim vodama može biti povezana s povećanim razmnožavanjem zbog zagrijavanja morske vode te zbog promjena u populacijama njegovih predatora. Čekinje, kada se odlome i zabodu u kožu izazivanju osjet pečenja, a pošto se radi o koktelu u kojem ima i neurotoksina, može izazvati gubitak osjeta i čak paralizu dijela ekstremiteta. Čekinje bi trebalo što prije izvaditi iz kože, isprati hladnom vodom i primijeniti antihistaminsku mast – pojašnjava naš sugovornik.

image

Dr. sc. Nikša Glavić, znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

Institut za more i priobalje

Zašto je sve više neuobičajenih vrsta u Jadranu, kako nađu put do nas?

- Neobične vrste u Jadranu imaju nekoliko puteva ulaza. Jedan je širenje areala vrsta koje su stalni stanovnici Sredozemlja i istočnog Atlantika, drugi je prodor tzv. Lesepsijskih vrsta koje dolaze putem Sueskog kanala iz crvenog mora i Indijskog oceana te treći put, donošenjem ličinki ili mladih/odraslih organizama putem balastnih voda brodova. Samo pojavljivanje nije isto što i uspostavljanje stabilne populacije na ovom području, a pošto smo mi na južnom dijelu Jadrana, prvi smo na putu ulasku tih organizama – ističe stručnjak Glavić pa će kako se više vrsta morskih organizama u zadnje vrijeme pojavilo u Jadranu.

Spominje trumpetaču, mramornicu, napuhaču...

- Napuhača spada u porodicu četverozupki, i njena su tkiva bogata izrazito jakim neurotoksinom ''tetraodotoksinom'', poput ribe fugu. Nikako se ne preporučuje dirati je golim rukama, a posebno jesti njeno meso – savjetuje dubrovački znanstvenik i dodaje:

- Mnogi morski organizmi mogu biti štetni za čovjeka, poput već spomenutih meduza i vatrenog crva, ali i ježinaca, na koje svi kupači nailaze u plićaku, zatim obraštajnih rakova vitičara, brumbuljaka, zbog kojih su stijene poput grubog brusnog papira. Kupači trebaju biti svjesni okoliša u koji zalaze (mora), jer je to živi svijet pun različitih bića, nije bazen, treba obraćati pozornost. Što se tiče uzimanja organizama na koje naiđu, treba znati da su neki i zaštićeni, tako da se treba suzdržavati od uzimanja ''suvenira'' poput morskih ježinaca, zvjezdača i kućica puževa – napominje dr.sc. Nikša Glavić iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Rijetki su opasni

- Morskih pasa uvijek ima u Jadranu, samo što je viđenje tako blizu obale rijetko i izaziva uzbuđenje i strah. Od oko 50-tak vrsta morskih pasa u Jadranu, samo su rijetke vrste opasne za čovjeka, a i slučajnost susreta pojedinog plivača sa životinjom je razmjerno mala – kaže dr.sc. Nikša Glavić i dodaje kako ove godine prema njegovim saznanjima 'na našem području nije bilo dojava o viđenju morskih pasa'.

22. lipanj 2022 10:38