StoryEditor

biolozi i roniociDruštvo istraživača mora – 20000 milja: Vidimo kako se Jadran mijenja, najveća prijetnja su svakako klimatske promjene

Piše Mišel Kalajžić/Zadarski.hr
30. ožujka 2022. - 08:30

Udruga 20000 milja, ili punim nazivom Društvo istraživača mora – 20000 milja, bavi se ponajviše onim što joj i samo ime nosi – istraživanjem mora.

- Naš primarni interes je biologija mora, odnosno pobliže upoznavanje, istraživanje, očuvanje i zaštita bioraznolikosti toga našeg šarolikog morskog ekosustava. Isto tako, primarni interes djelovanja nam je da važnost i vrijednost očuvanog života u moru na interesantan način upoznaju i svi drugi kroz naše edukativne aktivnosti – radionice, predavanja, interaktivne izložbe fotografija, edukativne članke i druge aktivnosti. Društvu je sjedište u Zadru, no područje djelovanja nam je mnogo šire od našeg županijskog centra. Tako brojne istraživačke, pa tako i edukativne radionice, provodimo diljem Hrvatske – posebice smo aktivni na otocima i u našim zaštićenim područjima; no posljednjih godina aktivni smo i u susjednim državama - reći će za Zadarski.hr Barbara Čolić, mag. ekologije i zaštite prirode, dopredsjednica i voditeljica projekata.

image
Udruga 20000 Milja (privatni Album)

Društvo postoji već 17 godina, a ideja o osnivanju je došla vrlo spontano od skupine ambicioznih mladih biologa mora i ronioca. Nakon završetka fakulteta (PMF – biologija u Zagrebu) našli su se pred velikim upitnikom – Kako nakon završetka fakulteta nastaviti raditi sve ono što su imali priliku činiti u sklopu djelovanja jedne druge udruge – "Udruge studenata biologije BIUS" koja je ima i "Grupu za biologiju mora".

U toj ambiciji, želji i ljubavi za nastavak istraživanja mora, prvenstveno kroz boravak na terenu, osnovano je Društvo istraživača mora – 20000 milja. Veza s BIUS-om još uvijek je snažna, pa tako Društvo djeluje kao mentorska organizacija brojnim mladim studentima u BIUS-u.

- Društvo u svojim redovima okuplja istraživače mora iz svih prirodoslovnih grana, a poglavito iz područja biologije. U Društvu aktivno sudjeluje 15-ak članova od kojih su svi ronioci i biolozi mora. Naši članovi su ambiciozne, svestrane i kreativne osobe koji imaju veliku ljubav prema morskom okolišu i organizmima. Naše Društvo okuplja vrlo raznolik kadar ljudi od profesionalnih biologa, sveučilišnog osoblja, profesora biologije, a najveći dio Društva zapravo čine mladi ljudi koji su još uvijek studenti (Sveučilišta u Zadru ili Zagrebu) ili su fakultet završili u posljednjih nekoliko godina.

Projekt koji nas zaokuplja većinu godine je zasigurno ljetna škola biologije – volonterski kamp "CROpwall" koji provodimo za internacionalne studente u suradnji s britanskom organizacijom Operation Wallacea koja ovakve kampove organizira s lokalnim partnerima (poput nas) u još 15-ak zemalja diljem svijeta. Na tom kampu nam godišnje sudjeluje više od 200-tinjak studenata iz cijeloga svijeta koji uz naše vodstvo upoznavaju bioraznolikost Jadranskog mora i uče provoditi osnovna istraživanja pod morem. Kamp smo prve dvije godine držali na Mljetu, a 2019. godinu smo se prebacili u bliže susjedstvo – prekrasnu Silbu. Godine 2020. nam je situacija s koronavirusom poremetila ove aktivnosti, ali smo uspješno nastavili sezonu 2021. i pripremamo se za 2022. Lokalna zajednica na Silbi nas izvrsno prihvaća i jako volimo raditi na tom i drugim otocima kroz ovaj projekt, ali i brojne druge - ističe Čolić.

Uz brojne projekte koji su usmjereni na građane, edukaciju i promociju volonterizma u svrhu zaštite prirode i okoliša, imaju razvijenu iznimno snažnu suradnju s brojnim javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima s kojima u suradnji provode programe praćenja stanja zaštićenih vrsta i staništa, kao i druga značajna istraživanja.

image

Posidonia

Jordi Regas

- Zasigurno nam je djelovanje od 2019. nadalje iznimno obilježila plemenita periska premda se njenim istraživanjem bavimo još od 2012. Praćenjem drugih vrsta, zajednica i staništa se također bavimo ponajviše naseljima posidonije, zajednicama ježinaca i trpova te ribama. Te programe uvijek provodimo u suradnji s javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima – nacionalnim parkovima, parkovima prirode i Natura 2000 ekološkom mrežom. Samo neke od njih su JU PP Telašćica, PP Lastovsko otočje, JU Natura Jadera, JU Priroda ŠK županije, JU Kamenjak i drugi - kaže Čolić.

Istraživače iz Društva pitali smo mijenja li se i na koji način Jadran, koliko djelovanje čovjeka i klimatske promjene utječu na osjetljivu ekološku ravnotežu?

- Kao istraživači mora koji mnogo vremena profesionalno i privatno provodimo u moru primjećujemo kako se Jadran mijenja – najveća prijetnja su svakako klimatske promjene koje za sobom povlače brojne posljedice za koje još ne možemo znati raspon utjecaja. Klimatske promjene su tu – moramo pokušati smanjiti izvore antropogenog utjecaja zbog kojih dolazi do njih, ali svakako se treba posvetiti ublažavanju i prilagodbi. Velik broj vrsta u moru osjeti ove klimatske promjene – bilo to u vidu zakiseljavanja mora, češćih ekstremnih nevremena, a ponajviše kroz temperaturu. Ono što mi uočavamo, a brojni stručnjaci se bavi i istraživanjem toga, je utjecaj klimatskih promjena na jedno od najljepših staništa u Sredozemlju – koraligenska zajednica koja se razvija na posebnim lokacijama dublje od 30 metara. Ova zajednica obiluje šarenilom i životom no gubi neke od svojih ključnih dionika upravo zbog temperature. Mnoge vrste koje žive tako duboko žive u hladnijim temperaturama te intenzivna zagrijavanja tijekom ljetnih mjeseci koja sežu i u dubinu dovode do bolesti i pomora – vrlo osjetljiva je crvena rožnjača, tj. crvena gorgonija – čest motiv brojnih podvodnih fotografa. Klimatske promjene moramo shvatiti kao izniman stres, na ljude, na kopnene ekosustave ali i na morske – u stresnom okruženju svi smo mi podložniji oboljenjima. Možda se upravo to dogodilo i s plemenitom periskom - ističu.

image
Udruga 20000 Milja (privatni Album)

Govoreći o klimatskim promjenama svi se slažu da je potrebno očuvati kopnene šume. No naselja posidonije (Posidonia oceanica) također pohranjuju značajne količine ugljika u svom sedimentu, a pod velikim su negativnim utjecajem čovjeka. Pored svih poznatih uloga koje ova biljka ima (proizvodnja kisika, izgradnja stanište, zaštita plaža od erozije, biološka raznolikost), ovo je još jedna njena značajna uloga radi koje ju je potrebno bolje istražiti. Početak takvih istraživanja u Jadranu upravo su radili na području Parka prirode Telašćica kroz 2019. i 2020. godinu kroz jedan mali pilot- projekt sa Sveučilištem u Zadru.

Društvo je provodilo i istraživanje zajednica riba neinvazivnim metodama u morskim zaštićenim područjima – Brijuni, Kornati, Mljet i Lastovo.

- Cilj je bio istražiti priobalne zajednice u infralitoralu s ciljem utvrđivanja početnog stanja prije uvođenja tzv. no – take zona, odnosno, "zona stroge zaštite". Premda su brojna područja predodređene za takav vid zaštite, zasad je implementacija konkretnije započela samo u Parku prirode Telašćica. Situacija u moru nije obećavajuća, ribe je sve manje, zajednice su sve siromašnije vrstama i u zajednicama nedostaju velike jedinke koje bi "spasile stvar". Iz naših istraživanja važno je istaknuti tu Nacionalni park Brijuni u kojem je vidljivo kako učinkovita implementacija zaštitnih mjera ima pozitivan učinak za zajednicu. Svakako se nadamo da kada u nekoj skoroj budućnosti budemo ponavljali svoja istraživanja na tom području, taj rast u zajednici riba bude još očigledniji. A za ostala područja naše preporuke glase – "Implementacija zaštite i kontrola - imamo prekrasno more i odličnu podlogu za bogat morski život, no bez očuvanja ključnih strateških točaka samo je pitanje vremena kada će cijeli ekosustav dosegnuti točku bez povratka - kažu istraživači.

- Naziv udruge automatski asocira na poznatu knjigu pisca Jules Verna "20000 milja pod morem" i upravo je to ono što smo željeli da bude asocijacija drugima kada čuju naziv naše udruge – da smo "pod morem". Svakako, ta je knjiga služila mnogima od nas u djetinjstvu kao bijeg u svijet koji je bio čudnovat i zanimljiv, a svakako se možemo složiti da s djelovanjem kroz udrugu svakim zaronom i istraživanjem proživljavamo te djetinje želje. A jedan od dražih citata iz spomenute knjige nam je: "More je sve. Ono pokriva sedam desetina Zemljine površine. Ono odiše čistoćom i zdravljem. Ono je beskrajna pustinja, gdje čovjek nije nikada usamljen, jer se osjeća da život ključa na svim stranama."

Želimo da svi osjete tu povezanost – i s tim vezano – upravo provodimo jedan veliki projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda kojim želimo svima u Hrvatskoj – i onima na otocima i na obali i na kopnu osvijestiti da moramo "misliti (na) plavo" kroz edukaciju diljem zemlje uz pomoć mobilnog edukativnog centra. Svojim iskustvom s terena približit ćemo brojnoj djeci i mladima te široj javnosti kako mi utječemo na more i kako ono utječe na nas.

Voljeli bismo kada bi si svi mi na trenutak mogli osvijestiti jednu stvar – a to je da ne postoji Jadransko, Sredozemno ili Sargaško more; ili pak Atlantski ili Indijski ocean – sva mora ovog svijeta tvore jednu cjelinu – jedan Ocean koji nas sve povezuje - zaključuju.

Što mi možemo učiniti?

Nešto što naočigled nije povezano s pitanjem klimatskih promjena, ali uvelike ima veze to je način na koji pojedinci mogu puno učiniti kroz pitanje konzumerizma i količine otpada koje stvaramo. S tim je vezana inicijativa "Zajedno protiv morskog otpada" pod čijim okriljem provodimo brojne projekte. Inicijativa je fokusirana prvenstveno na edukaciju građana o otpadu s naglaskom na to kako naše navike izravno utječe na brojne prizore neuglednih plaža zatrpane naplavnim otpadom, staništa prekrivena zaostalim ribolovnim alatima kao i brojne druge ružne prizore ali i mnogo opasnije ugroze. Sve to činimo kroz edukaciju u vidu izložbi fotografija, građanskih akcija čišćenja plaža i podmorja, monitoringa naplavnog otpada, izrada i postavljanje kanti za sakupljanje naplavnog otpada te njihovo "posvajanje" od građana.

26. rujan 2022 07:43