StoryEditor

SEZONA PROŠLA SJAJNODubrovnik ugostio konferenciju ‘Nautički turizam: Iskoraci i osuvremenjivanje hrvatskog nautičkog turizma‘ u organizaciji Slobodne Dalmacije

Piše Maja Rilović Koprivec/DV
27. listopada 2021. - 21:12

Nautička sezona je prošla sjajno i još traje, sve je duža, a nautičara na našem dijelu Jadrana sve je više, pa kada do kriza i dođe, upravo se nautički turizam prvi oporavlja. Održivost turizma posebno nautičkog turizma treba biti naš cilj. 

Rečeno je to večeras u Dubrovniku na konferenciji "Nautički turizam: Iskoraci i osuvremenjivanje hrvatskog nautičkog turizma" u organizaciji Slobodne Dalmacije, javlja Dubrovački vjesnik.

Što nautički turizam Jadrana, najtoplijeg i najbližeg mora bogatim europskim državama, poput Austrije, Njemačke, Švicarske, očekuje u  budućnosti, zašto je u pandemiji pretrpio najmanju štetu i najbrže se oporavio od svih turističkih sektora, svoja su viđenja iznijeli Siniša Orlić, iz uprave za sigurnost Ministarstva prometa i pomorstva Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta te Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove pri Ministarstvu turizma i sporta, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, te predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, a ispred domaćina glavna urednica Slobodne Dalmacije, Sandra Lapenda Lemo, koja je svima poželjela dobrodošlicu. 

- Plovidba Jadranom se pokazala kao omiljena destinacija i starim nautičarima i novima, a u pandemiji je novo normalno najlakše je palo nautičarima. U marinama su napravljeni i tehnološki iskoraci sezonu su dočekale spremne, usluga je podignuta na još višu razinu i sve to dovelo je do toga da je iza nas jedna od najuspješnijih nautičkih godina – rekla je Lapenda Lemo.

- Trendovi se mijenjaju, brodovi su sve dulji, turistički ukusi sve specifičniji. Potrebno je raditi na postojećim nautičkim kapacitetima, odraditi novi ciklus ulaganja u marine te valja pričati i o produljenju roka koncesija.

Činjenica da su nam nautički gosti vjerni, te da nema odveć velike fluktuacije u njihovim dolascima govori kako nam je nautički turizam na dobrom kursu. Ali ne smijemo se uljuljkati već nam valja plovidbu pažljivo prilagođavati tržištu brinući se pri tome o održivosti naše ponude. Imamo samo jedan Jadran – istaknula je glavna urednica Slobodne Dalmacije.

image

 
Tonči Plazibat/Cropix

Ministrica Nikolina Brnjac rekla je kako je Hrvatska na današnji dan prešla 75% turističkog prometa iz 2019. a doprinijela je tome dakako i nautika.

- Nautički turizam je naša perjanica i u njega treba ulagati u očuvati. Treba govoriti i o održivosti i u tom smjeru ide naša strategija  turizma. I jedan dio sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak bit će namijenjen nautičkom sektoru, a Ministarstvo turizma će obrazložiti uskoro svim dionicima koji će  to prihvatljivi projekti za ta sredstva – najavila je ministrica Brnjac.

Kada je riječ o iskoracima nautičkog turizma, Kristijan Pavić rekao je kako je upravo marina Komolac itekako iskoračila naprijed, dobila je nagradu Turističke patrole za gastronomiju, a ACI Dubrovnik  je jedna od najtrofejnijih hrvatskih marina i posebno se ističe po stoljetnom ljetnikovcu Sorkočević, a koji bi uskoro trebao u rekonstrukciju. 

- Upravo smo krenuli u rekonstrukciju marine kako bi dobili dodatnih 220 metara obale za prihvat velikih brodova. Vjerujem da ćemo uz investicijski ciklus dodatno pozicionirati dubrovačku regiju u vrh nautičkog turizma – rekao je uvodno Pavić. 

Na panelu koji je vodio novinar Slobodne Saša Ljubičić, razgovaralo se o perspektivama za daljnji razvoj nautičkog turizma. 

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić istaknuo je kako je hrvatski nautički turizam u svjetskom vrhu, a po brojkama e-visitora,  čarter je iznad prosjeka  te je i ove godine pobjednik ukupnog turističkog sektora. 

image
Kristjan Staničić
 
Tonči Plazibat/Cropix

- Nautički turizam i u uvjetima pandemije prepoznat je kao sektor koji pruža sigurnost. S aspekta promocije mi smo kroz osam promotivnih kampanja ove godine koristili nautički turizam, a promoviralo se kroz niz kampanja na tržištima i SAD i Velike Britanije ali i najbližim tržištima posebice Njemačke, Austrije, Mađarske, te posebice Poljske odakle je zabilježen porast broja gostiju.  

Monika Udovičić  rekla je kako je  444.000 dolazaka u čarteru ove godine i tri milijuna noćenja nautičara   vrlo važno  jer prosječan nautičar prema istraživanju Tomas  prosječno troši značajno više od prosječne potrošnje  drugih gostiju, a ima i velikoga utjecaja na druge turističke sektore.

- Kod nas nedostaje shopping zona koje nautičari traže,  ali smo se značajno pojačali u segmentu ugostiteljstva i usluga u čemu su nautičari iznimno zadovoljni – rekla je Udovičić.

Predsjednik uprave ACI-a istaknuo je kako je u njihovima marinama oporavak na južnom Jadranu i dubrovačkom području išao nešto sporije nego na sjevernu no tu je uz manje uplova ostavreno više prihoda. 

Govoreći o sigurnosti nautičara i mora kapetan Siniša Orlić rekao je kako je srednja Dalmacija u smislu sigurnosti najkritičnija, no ove sezone nije bilo iznimnih situacija  koje se nisu događale i ranije. 

image
Siniša Orlić
Tonči Plazibat/Cropix

- Pokušavamo utjecati na neravnomjernu raspodjelu čarter flote u vršna tri mjeseca. Problemi se događaju svake subote, na području  Splita i okolice kada isplovljava čarter flota i mini kruzeri koji traže iste vezove, a u pojedinim situacijama se stvara kontraefekt. Primjerice - sjeverni dio Jadrana nema tih poteškoća – rekao je Orlić.

On je najavio i pojednostavljivanje aplikacije eCrew za nautičare od nove sezone.

– Jadran, posebno hrvatski dio relativno je opterećeno more, u njega uđe godišnje 70 milijuna tona opasnih tereta, uz 100.000 naših plovila i 60.000 stranih nautičara riječ je o velikom opterećenju posebno u nekim akvatorijima.

Dodao je kako unatoč porastu broja nautičara u Jadranu broj nesreća na moru to ne prati, i broj nesreća ne raste. Kapetanije naprave 8000-9000 inspekcijskih nadzora u sezoni, a pokušava se što više biti na moru.

- Mogućnost havarije u Jadranu je moguća no mala, a neminovno je da Jadran prima sve više otpadnih tvari tijekom godine jer se povećava broj brodova.  Zakonski propisi za sigurnost mora postoje, no ključna je primjena i edukacija – dodao je.  

Staničić je najavio izradu nove strategije održivosti Hrvatskog turizma i strateški plan promidžbe turizma za idućih pet godina, a Hrvatska se pozicionira kao cjelogodišnja turistička destinacija.

- Nautički turizam sigurno opravdano može očekivati turiste cijelu godinu, za to treba ipak ostvariti neke preduvjete kakve su primjerice cjelogodišnje avionske linije. Cilj je da imamo turiste u duljem periodu - rekao je Staničić .

Direktor HTZ-a  dodao je kako je naročito ove godine bila istaknuta visoka sezonalnost, a naglasak je bio na povratku avionskog prometa. Rekao je kako se radi na tome da Hrvatska bude povezana s glavnim europskim središtima  te da će se ponovno staviti naglasak na pred i posezonu kako bi se  postupno vratili  na pozicije koje smo imali prije pandemije.

image
Kristijan Pavić
Tonči Plazibat/Cropix

Kristijan Pavić govorio je i o rekonstrukciji marine u Rovinju koja se razvija za novu klijentelu i kao destinacija, te o razvoju buduće ACI-jeve megamarine Porto Baroš u Rijeci.

– Nama koncesije ističu 2030, godine a jedan od osnovnih preduvjeta za sve investicije je produljenje koncesija. Mi smo spremni za investicije i u stalnom smo kontaktu s jedincima lokalne samouprave za marine koje su često u srcu mjesta – istaknuo je Pavić.  

Govoreći o planovima za gradnju novih vezova, Kristijan Pavić također je rekao kako  treba voditi računa o tome da duljina brodova raste, ali i o održivosti marina i ukupnog turizma.

Na pitanje jesu li cijene u marinama konkurentne i hoće li biti promjena – Kristijan Pavić je odgovorio potvrdno. Prostora za povećanje cijena ima no uz to treba ponuditi i nove usluge u marinama, a koliki će biti novi cjenik koji ovisi i o inflaciji ali i potezima konkurencije,  odlučiti će se prije početka nove nautičke sezone, rekao je predsjednik uprave ACI-ja.

Predstavnici marina koji su došli na dubrovačku konferenciju pozdravili su pojednostavljenje postupka prijavljivanja plovila i pojačanju nadzora i edukacije nautičara i mišljenja su da samo svjesnost o sankcijama može prisiliti nekoga da krši pravila sigurnosti.

Poslovanje marina je uređeno no druge luke se također bave nautičkim turizmom, a to bi trebalo urediti, ističu kao i obavezu da se kod izrade strategija treba uključiti lokalne zajednice. Direktorica pulske marine predložila je da po pitanju rasterećenja  južnog i srednjeg Jadrana treba  povesti računa o razvoju Zračne luke Rijeka. 

Svi su panelisti istaknuli održivost kao ključni smjer razvoja no neki od predstavnika marina naglasili su kako se u ekološkoj zaštiti mora treba povesti računa o tome kakve brodove uopće dozvoljavamo da uplovljavaju u Jadran, te da bi trebalo i ekološki dio naplaćivati odnosno da se potiču brodovi da koriste električni pogon ili samo na jedra, da manje  plaćaju ili imaju prednost pri ulasku primjerice u NP Kornate oni brodovi koji imaju ekološke standarde.

- Moramo poticati i plovidbu i gradnju ekoloških brodova, naši su gosti o tome osviješteni i spremni su za to više platiti - ističu.

I Stipe Čogelja, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana, rekao je kako se očekuje snažniji utjecaj Ministarstva u  podizanje ekoloških standarda i u zelena ulaganja kako bi postali bolja destinacija. 

Dr. Vincije Lupis održao je nakon panela predavanje o obitelji Sorkočević koja je upravo na području današnje marine u Komolcu podignula ljetnikovac Skala, a koji bi trebao u skoru rekonstrukciju. 

image
Vinicije Lupis
Tonči Plazibat/Cropix
item - id = 1138434
related id = 0 -> 1138913
related id = 1 -> 1136247
09. prosinac 2021 06:22