budućnost akvakultureHrvatska je među četiri zemlje u EU koje uzgajaju najviše riba: ‘Idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ribolov‘

Održiv uzgoj riba podrazumijeva brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima, rečeno je u petak na završnoj konferenciji talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet - Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi održanoj u Zadru.

"Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ribolov. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Da bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu, istaknuo je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta Boris Habrun.

Hrvatska je već sada među četiri zemlje u Europskoj uniji koje uzgajaju najviše riba. Ispred nje su Grčka, Španjolska i Italija, a unatoč jačanju uzgoja riba Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta ribom, mekušcima, školjkašima i drugom hranom podrijetlom iz vode. Uzgojem i ulovom Europa zadovoljava samo 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane.

"U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatska ima veliki deficit koji se od njezina ulaska u Europsku uniju povećao, ali u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježimo višegodišnji suficit. Prošle godine smo uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od  boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije", rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Upozorio je kako je svojevrsni apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po stanovniku godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.

Voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš, kazala je kako je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027.

Ciljevi tog plana su povećanje proizvodnosti akvakulture, njezina otpornost na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog, tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi.

Direktor proizvodnje Cromarisa Dane Desnica rekao je da ta tvrtka ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12.000 tona ribe, što bi bio rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.