StoryEditor

nova strategijaDo 2030. nastojat će se zaštititi 30 posto mora EU. Hrvatski europarlamentarac: U Jadranu je zabilježeno 113 invazivnih vrsta

9. lipnja 2021. - 14:40
Ilustracija/AFP

Klimatske promjene ugrožavaju ribarstvo i akvakulturu pa su potrebne hitne mjere za spas radnih mjesta i zaštitu morske bioraznolikosti, upozorili su eurozastupnici na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Iako je Europska komisija u veljači ove godine predstavila novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u kojoj se navodi kako se EU može pripremiti za neizbježne posljedice tih promjena i postati otporan na utjecaj klime do 2050., europarlamentarci smatraju da ta mjera ne štiti dovoljno najviše pogođene sektore; ribarstvo i akvakulturu.

Pojava invazivnih novih vrsta riba, povećanje temperature mora, porast razine mora, onečišćenje morskog ekosustava koji proizvodi najveću količinu kisika i zakiseljavanje oceana zbog porasta koncentracije ugljikovog dioksida glavni su pokazatelji negativnog utjecaja promjene klime, što dovodi do destabilizacije ribarstva i akvakulture, istaknuto je u raspravi na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu.

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit kazao je da će u okviru spomenute strategije ''EU na međunarodnoj razini promicati strategiju za bioraznolikost za razdoblje do 2030. kojom se nastoji zaštititi 30 posto mora Europske unije'' i da će EU ''zajedno s regionalnim ribarskim organizacijama nadzirati zaštićena morska područja i pokrenuti dijalog o oceanima i klimatskim promjenama''.

Zastupnici su pak ocijenili da Komisija nije dovoljno razradila plan za očuvanje radnih mjesta i osiguranje otpornosti ribarstva i akvakulture na klimatske promjene u sklopu zajedničke ribarstvene politike (ZRP).

Glavni cilj ZRP-a je osigurati dugoročnu ekološku održivost ribarstva i akvakulture, zajamčiti prihode i stabilna radna mjesta ribarima.

image
Ilustracija/AFP

Budući da Unija strategijom iz veljače nastoji smanjiti osjetljivost EU-a na utjecaje klimatskih promjena i stvoriti otporno društvo u skladu sa ciljevima Pariškog sporazuma i europskog Zelenog plana, europarlamentarci su istaknuli i da sektori ribarstva i akvakulture imaju važnu ulogu u zelenoj tranziciji EU-a.

Europskim Zelenim planom želi se do 2050. godine Europu učiniti klimatski neutralnom, a temeljni koraci u realizaciji plana su smanjenje neto emisija, ulaganje u zelene tehnologije te zaštita prirodnog okoliša.

Liberal Pierre Karleskind (Renew Europe) u raspravi održanoj u utorak  kazao je da ''ekosustavi moraju biti proizvodni '' i da se ''moraju obnoviti stokovi jer je to biološki način spremanja ugljika''.

Carmen Avram je napomenula da ''ribarstvo općenito, a posebno akvakultura, mogu biti saveznici u borbi protiv prirodnih katastrofa. (…) Zato su bitne subvencije za ove sektore jer su oni ovdje predvodnici, baš kao i poljoprivrednici''.

Gabriel Mato iz Europske pučke stranke (EPP) upozorio je da ''su nova zaštićena morska područja jedini instrument koji je predviđen od strane EU kao odgovor na klimatske promjene“ i da je ''potrebno unaprijediti biološko stanje jer problemi proizlaze iz loše kvalitete mora i oceana“.

Socijaldemokrat Manuel Pizzaro (S&D) izjavio je da je važno povećati ''otpornost ribarstva i radnih mjesta jer je jedino tako moguće osigurati generacijsku obnovu''. Prosječna dob u većini ribarskih zajednica je veća od 50, napominje se u dokumentu Odbora za ribarstvo (PECH) Europskog parlamenta.

image
Ilustracija/AFP

Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol (EPP) u raspravi je ocijenio da ''u Komunikaciji Komisije iz veljače nedostaje konkretnih prijedloga o tome što točno Europska komisija planira činiti kako bi poticala otpornost ribarstva na klimatske promjene. '  i upozorio na opasnosti koje zbog klimatskih promjena prijete Jadranskom moru.

"To govorim kao netko tko dolazi iz Hrvatske, pomorske države koja se diči svojom stoljetnom ribarskom tradicijom. Porast temperature mora pogoduje pojavi invazivnih vrsta što utječe i na naše tradicionalno ribarstvo, smanjujući riblji fond karakterističnih nam vrsta. U Jadranskom moru zabilježeno je 113 invazivnih vrsta od kojih su 64 unesene djelovanjem čovjeka, a u literaturi se navodi da je pojava 52 vrste posljedica klimatskih promjena", upozorio je Sokol te je dao primjer pojave invazivnih algi iz roda Caulerpa čijem progresivnom širenju pogoduje porast temperature, a koje razaraju bioraznolikost Jadranskog mora.

"Ovo je samo jedan od problema na koje očekujem da Strategija odgovori", zaključio je Sokol.

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici podržao Strategiju EU-a o bioraznolikosti i zatražio donošenje europskih propisa o zaštiti bioraznolikosti. U rezoluciji je parlament ponovio svoj zahtjev da se do 2030. tako zaštiti najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja EU-a.

image
Tomislav Sokol
Davor Pongračić/Arhiv/Cropix
18. lipanj 2021 14:53