StoryEditor

kokolitoforideIstražujući preživljavanje algi u uvjetima bez svjetlosti, znanstvenica s IRB-a došla do novih otkrića važnih za razumijevanje ciklusa ugljika

23. studenog 2021. - 14:15

Istražujući preživljavanje jedne od najvažnijih skupina algi u oceanu u uvjetima bez svjetlosti, znanstvenica s IRB-a Jelena Godrijan u suradnji s kolegama s Bigelow laboratorija za oceanske znanosti, došla je do novih otkrića važnih za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika.

Rezultati istraživanja Jelene Godrijan iz Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere Instituta Ruđer Bošković u suradnji  sa znanstvenicima iz SAD-a Davidom Drapeauom i Williamom Balchoms iz Bigelow laboratorija za oceanske znanosti objavljeni su u uglednom časopisu 'New Phytologist', priopćeno je u utorak s IRB-a.

IRB podsjeća da je jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bio ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleničkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku krizu, a nedavno objavljeno istraživanje, ističu, donosi nove spoznaje važne za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika.

Dr. sc. Jelena Godrijan i suradnici proučavali su kokolitoforide, sitne jednostanične alge s oklopom koji čine pločice kalcijevog karbonata i dokazali da kokolitoforide mogu zaobići ugljikov dioksid i fotosintezu te, kao građevne molekule, koristiti otopljene organske molekule koje u obilju nalazimo u morima i oceanima, ističe se u priopćenju.

Za ekologiju, ali i evoluciju kokolitoforida važna su dva slučaja u kojima fotosinteza nije moguća. To su duboki ocean u koji svjetlost ne dopire, ali je nastanjen kokolitoforidama, te pad meteora prije 65 milijuna godina nakon kojega do površine Zemlje duže razdoblje nije dopirala sunčeva svjetlost (oko 60 dana). To je dovelo do izumiranja ne samo dinosaura, već i 90 posto morskih organizama koji su imali oklope od kalcijevog karbonata, uključujući i kokolitoforide.

"Nizom eksperimenata, mi smo pokazali da ove alge imaju fleksibilnost u prehrani te da unose otopljene molekule, acetata, manitola i glicerola u svoje stanice. Ta fleksibilnost im omogućuje preživljavanje u mraku najmanje 30 dana te čak i razmnožavanje pri većim koncentracijama tih molekula. Korištenjem radioaktivnih oblika ovih navedenih molekula pokazali smo da kokolitoforidi nakon unosa odmah koriste te molekule kao građevni materijal jer je zabilježen minimalni gubitak radioaktivnosti iz stanica", objašnjava dr. Godrijan.

Dodaje da su u jednom od eksperimenata zabilježili radioaktivni otisak i u kalcijevom karbonatu koji čini oklop stanica kokolitoforida, što je najvažnije otkriće ovih eksperimenata.

"Činjenica da se otopljeni organski ugljik ugrađuje i u kalcijev karbonat, zasad nepoznatim procesom iznimno je važna jer direktno povezuje inače odvojene komponente ciklusa ugljika, odnosno biološku i karbonatnu pumpu. Rezultat do kojeg smo došli zahtijeva dodatna istraživanja o kruženju ugljika i ulozi koju kokolitoforide imaju u njemu", zaključuje dr. Godrijan.

05. prosinac 2021 03:40