StoryEditorOCM

INTERVJU TJEDNA/2. DIOJosip Bilaver: Za divlju gradnju na pomorskom dobru kazne će biti do 130.000 eura, a ispisivat će ih - komunalni redari!

Piše Ivica Nevešćanin/Zadarski.hr
29. studenog 2022. - 17:00

U drugom dijelu razgovora s državnim tajnikom Josipom Bilaverom o prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, (prvi dio pročitajte OVDJE) govorimo o uvođenju novih instrumenata nadzora i kontrole koji bi dugotrajno trebali sačuvati pomorsko dobro od uzurpacije i devastacije. Prijedlog zakona je do 17. prosinca u javnom savjetovanju, a nakon toga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prijedlog šalje Vladi na usvajanje. Odatle će u Sabor na prvo čitanje...

image

SPECIJAL: SD
Zadar, 251122.
Josip Bilaver je drzavni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.
Foto: Luka Gerlanc/CROPIX

Luka Gerlanc/

Prijedlog da jedinice lokalne samouprave (JLS; gradovi i općine) moraju uklanjati bespravne objekte na pomorskom dobru izgrađene prije svibnja 2011. koji se ne mogu legalizirati, sigurno će izazvati burne reakcije. Naime, troškovi uklanjanja takvih objekata su visoki, a JLS nemaju viška novca. Osim toga, one najčešće nisu sudjelovale u stvaranju nereda na pomorskom dobru, niti su imale ovlasti da to spriječe. Pomorskim dobrom je oduvijek upravljala država, a slučaja uzurpacije i devastacije obale ima na svakom koraku. Financijski je to neizdrživo, pogotovo za male općine i gradove, kao da ih se zbog nečega kažnjava...

- JLS je ta koja gospodari i upravlja pomorskim dobrom i u najvećoj mjeri ubire prihod od toga. Pogotovo novom odredbom kojim koncesijska odobrenja zamjenjujemo s dozvolama na duži period. Naša je pretpostavka da će prihodi JLS rasti četiri do pet puta u odnosu na sadašnje prihode. Namjerno nismo ulazili u dio njihovih prihod, dapače, država je u prijedlogu novog zakona predvidjela da se odriče jednog svog dijela koncesijske naknade (3 posto) u korist županije i JLS-a. Nama nije interes ni na koji način opteretiti JLS, međutim isto tako smatramo da ukoliko oni ubiru većinu prihoda da moraju kvalitetnije gospodariti pomorskim dobrom u buduće. Ministarstvo godišnje izdvaja preko 110 milijuna kuna što preko Županijskih lučkih uprava te općina i gradova za sanaciju pomorskog dobra, uređenje plaža, šetnica, riva...

Primjerice, u Zadru smo ove godine dali 1,250.000 kuna za uređenje luke u Foši što je bila obveza JLS-a. U odnosu na 20 milijuna kuna 2016. taj iznos je povećan za gotovo šest puta na 110 milijuna kuna 2022. godine. Plan je za iduću godinu isti, a poruka je sljedeća: JLS-ovima ostavljamo sav prihod kojeg ostvaruju na pomorskom dobru, a država subvencionira i pomaže uređenju pomorskog dobra. No jedan dio troška moraju preuzeti na sebe.

Kojim instrumentima mislite provodit zaštitu pomorskog dobra? Namjere su dobre, ali praksa često krene u drugom smjeru. Potrebno je povećati broja inspektora, lučkih kapetana, komunalnih redara..., a to znači opet nove troškove. JLS se odavno žale da, primjerice, komunalni redari nisu zakonski dobro definirani, trpa im se sve i svašta, a zapravo nisu kvalificirani za inspekcijske poslove?

- U prvom redu treba postojati bolja i kvalitetnija komunikacija i koordinacija između rada državnih službi, državnog inspektorata, lučke kapetanije i JLS-a. Mislim prije svega na operativnu razinu između institucija. Drugo, uz sve pogodnosti koje dajemo JLS-ovima, od njih tražimo odgovorno upravljanje pomorskim dobrom. U Lučkim kapetanijama se ne može pohvaliti velikim brojem djelatnika i cilj nam je zapošljavanje novih djelatnika u narednom razdoblju i povećanje plaće jer su plaće izrazito niske. Na taj način je teško nekoga motivirati da dođe raditi u Lučku kapetaniju. Drugo, u suradnju s Državnim inspektoratom i Carinom koja je i dosad radila nadzor nad pomorskim dobrom, ovlastiti za inspekcijski nadzor želimo dati dijelu komunalnih redara JLS-a. Oni će prije dodjele tih ovlaštenja proći posebne obuke u financijskom trošku Ministarstva mora. Želimo time poslati poruku da JLS dajemo većinu sredstava, ostavljamo im autonomiju da odlučuju koje će plaže gospodarski eksploatirati ili evaluirati, povećat ćemo im prihode, ali zato, ponavljam, tražimo odgovornost. Smatramo da su komunalni redari oni prvi koji dolaze u doticaj s eventualnim kršenjem odnosno nelegalnom gradnjom na pomorskom dobru. Dok ta informacija stigne do Državnog inspektorata ili djelatnika Lučke kapetanije ili Carine, nerijetko prođe i po nekoliko dana, dovoljno da nastane nepovratna šteta na pomorskom dobru.

image

Ilustracija

Dusko Marusic/Cropix

Kakve će dakle ovlasti imati komunalni redari? Hoće li moći zaustaviti radove na pomorskom dobru i ispisati kaznu počinitelju?

- Moći će zaustaviti radove i ispisati kaznu. Preciznije, moći će izdati mjeru zabrane korištenja pomorskog dobra i naložiti uklanjanje s pomorskog dobra nelegalnih objekata ili građevine te naložiti povrat pomorskog dobra u prvobitno stanje, sukladno njegovoj prirodi i namjeni. Također će imati ovlasti izricanja novčanih kazni koje će se, ovisno o težini prekršaja, kretati između 30 i 130 tisuća eura. Time želimo poslati jasnu poruku da nema više tolerancije za nelegalnu uzurpaciju i nelegalno građenje na pomorskom dobru.

Hoće li prihod od kazni ostati JLS-u?

- Novčana kazna prihod je JLS.

Što će, pored takvih komunalnih redara, raditi Lučke kapetanije, a što inspektori?

- Svi će raditi sličan posao. Ideja je da sve instituciji imaju bolju koordinaciju i da se međusobno nadopunjuju. Komunalni redar je sigurno onaj koji će prvi doći u doticaj s počinjenjem nekog djela, on je taj koji može pozvati Lučku kapetaniju ili Carinu ako se radi o koncesioniranom području, a može i sam djelovati ako u tom trenutku oni nisu u mogućnosti izaći na teren.

Hijerarhijski, tko je kome u tom sustavu nadređen? Tko donosi konačnu odluku o sankcioniranju? Hoće li svi moći kažnjavati počinitelje?

- Za jedan prekršaj izriče se jedna kazna. Konačnu kaznu izriče sud. Komunalni redar izdaje prekršajni nalog. Carina i Lučka kapetanija kažnjavaju počinitelje kad je u pitanju kršenje uvjeta koncesije, a kad je u pitanju pomorsko dobro u općoj upotrebi, gdje dakle nema koncesije gospodarskog korištenja (na šetnici, plaži...), komunalni redar ima ovlasti inspekcijskog nadzora. Protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna može se podnijeti žalba voditelju prekršajnog postupka pri nadležnoj lučkoj kapetaniji koji odlučuje po žalbi. Nakon toga ide se na sud.

Inspektori lučke kapetanije uvijek mogu postupati na pomorskom dobru. Neovisno da li je ono u koncesiji ili u općoj upotrebi. Dakle ako komunalni redar ne izađe na teren ili ne postupi LK uvijek može. To je u osnovi osigurač da ne bi došlo do situacije da komunalni redar ne želi postupiti. Nadalje, lučki redari postupaju u lukama otvorenim za javni promet te imaju ovlast održavati red u luci, nadzor koncesionara u luci.  Mogu izdati rješenje zabrane korištenja, uklanjanja građevina, vozila podrtina. Također mogu naplatiti novčanu kaznu koja je prihod Lučke uprave. Ako lučki redar ne postupi, kapetanija uvijek može.  

JLS su dakle dužne pojačati službe komunalnih redara, što znači novi trošak zapošljavanja...

- Ako nemaju sredstava, moći će službu dogovoriti sa susjednim JLS. Ako ni to nije moguće uspostaviti ili to ne žele, odnosno ako ne žele ili ne mogu uspostaviti kvalitetno upravljanje pomorskim dobrom na svom području, dajemo mogućnost županiji da takvim JLS oduzmu pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra i prenesu ga na sebe. U osnovi je vrlo jednostavno, dajemo vama prihode, ali i obveze upravljanja. Ako nećete odgovorno upravljati, oduzimamo vam ovlasti i mogućnost gospodarskog upravljanja.

Jesu li u završnom prijedlogu zakona ostale sankcije za čelnike JLS, odnosno župane, gradonačelnike i načelnike, ako ne održavaju red na pomorskom dobru?

- Da, ostale su u prijedlogu zakona, ali o tome će biti sigurno još riječi. Naime, Ministarstvo uprave treba ocijeniti koliko je to u skladu s drugi pozitivnim propisima. U radnom skupini smo imali predstavnike DORH-a i Ministarstva uprave i pravosuđa, ali kad zakon prođe javno savjetovanje, dužni smo ga poslati na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave. Tada ćemo vidjeti što je u sukladnosti s drugim pozitivnim propisima.

Prijedlog zakona je na koncu dobio javnu podršku Pokreta otoka. Jesu li zadovoljni i drugi dionici, odnosno članovi radne skupine?

- Mi stvarno cijenimo doprinos svih članova radne skupine, pa tako i platforme Pokret otoka, kao i Otočnog sabora. Ozbiljno smo razmotrili sve prijedloge, obavili smo s njima razgovore i mislim da smo došli do kvalitetnog prijedloga zakona. Moram naglasiti da se svi članovi radne skupine ne slažu oko svih odredbi ovog zakona, ali nije bilo ni realno očekivati da će se svi slagati oko svega jer u radnoj skupini imamo uključene razne predstavnike različitih interesnih skupina. Nama je najvažnije, što sam i rekao prošlog ljeta, da zakon bude u nacionalnom interesu i interesu naših građana, a ne u prilog ijedne interesne skupine.

Je li netko iz radne skupine odbio prihvatiti vaš prijedlog zakona?

- Niti jedan predstavnik radne skupine se ne slaže sa cjelokupnim zakonskim prijedlogom. Svatko je tražio nešto za svoju interesnu gurpu, a mi smo zastupali i zastupamo nacionalni interes.

Primjerice, udruga nautičkih marina je tražila da se automatski može ići na produljenje koncesija, a tražilo se i obeštećenje za privatizirane turističke objekte na pomorskom dobru...

- Mi smo se odavno opredijelili za tržišno natjecanje i po pozitivnim zakonskim propisima po isteku koncesije ide novi javni natječaj koji treba biti otvoren i pružiti svim sudionicima ravnopravne uvjete za natjecanje. Što se tiče dijelova pomorskog dobra koji su privatizacijom ušli u temeljni kapitela tvrtki, njih nije moguće obeštetit, jer su oni sva svoja ulaganja, odnosno gradnje na pomorskom dobru, nerijetko nezakonita, višestruko isplatili, a država od toga nije dobila ništa. Mislim da smo napravili zakon koji prije svega štiti nacionalne interese i interese lokalnog stanovništva.

image

SPECIJAL: SD
Zadar, 251122.
Josip Bilaver je drzavni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.
Foto: Luka Gerlanc/CROPIX

Luka Gerlanc/

Kako će novi zakon pomoći da se brže reagira na negativne pojave, poznato je da je sporost i potkapacitiranost sustava dovela do kaosa na obali. Kako, osim visokim sankcijama, pokrenuti sustav i prevenirati štetu na pomorskom dobru?

- Zakon smo radili u dobroj vjeri s pretpostavkom da ćemo imati puno bolju koordinaciju među nadležnim tijelima i službama. Pozivam sve koji su odgovorni za buduće provođenje zakona, a tu posebno mislim na JLS i regionalne samouprave, da nove odredbe i nove uloge shvate ozbiljni te da se prema njima odgovorno ponašaju. Ministarstvo ćemo dati svoj doprinos putem edukacije lokalnih redara i većeg broja djelatnika lučke kapetanije. Da bi zaštitili pomorsko dobro bolje nego do sada, bilo je nužno donijeti ovakav prijedlog zakona.

S obzirom na planirana nova zapošljavanja, koliko će provođenje novog zakon financijski koštati?

- Točan iznos ne znam, ali pokušat ću drukčije odgovoriti. Pomorsko dobro je naime toliko važno, ono obuhvaća više od trećine područja Republike Hrvatske, gotovo cijelo stanovništvo naše zemlje je okrenuto moru i pomorsko dobro se shvaća kao svoje, da nema te cijene koju država neće uložiti da bi ga očuvala i sačuvala za buduće generacije. Govoriti o iznosima u ovom trenutku nema smisla, ukoliko bi izgubili prirodnost i prepoznatljivost naše obale onda nismo napravili ništa. Ako pogledamo druge mediteranske zemlje, mislim da još uvijek nismo zakasnili, da je ovo jedan od najboljih zakona koji se donosi na području EU i cijelog Mediterana. Kad primjerice vidite kakve su plaže kod njih, a kakve će biti kod nas, kakav je sustav kod njih a kakav kod nas, možemo s razlogom biti ponosni na predloženi zakonodavni okvir. Moramo još poraditi na prevenciji i samoj kontroli poštivanja zakona. Dio toga će biti ugrađen u pravilnike koji će se donijeti nakon usvajanja zakona, tako da se početak njegove primjene može očekivati najduže u roku godine dana.

06. veljača 2023 03:24