StoryEditorOCM

važna diskusijaPanel ‘Slobodne‘: što donosi novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i lukama? Hoće li plaže i dalje biti ‘slobodne‘? Postoji li mogućnost ograđivanja kupališta? Evo odgovora

Piše Diana Barbarić/SD
30. studenog 2022. - 10:42

Konferencijska dvorana splitskog hotela Park u kojoj je danas održana konferencija na temu "Promidžba pomorstva Republike Hrvatske – predstavljanje novog zakonodavnog okvira“ bila je zaista pretijesna za sve koji su htjeli sudjelovati da se i doslovno morala proširiti kako bi se svi smjestili. Srećom, zbog mobilnih pregrada to je bilo lako izvedivo.

U pitanju je, dakle, bila itekako zanimljiva panel rasprava u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hanza Medije, a u fokusu je bio prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će do 17. prosinca biti u javnom savjetovanju, a potom će ga resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prijedlog poslati dalje na protokol u Vladu, a potom i u Sabor.

image

Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Sandra Lapenda Lemo, glavna urednica Slobodne Dalmacije 

Jakov Prkić/Cropix

Prema riječima Sandre Lapende Lemo, glavne urednice Slobodne Dalmacije, već sada je dobar dio naše obale devastiran i krajnje je vrijeme da se situacija na pomorskom dobru dovede u red, pa su očekivanja od novog zakona velika. Župan Blaženko Boban je uvjeren kako se, zakonskom reformom, nikad više neće dogoditi da neka plaža bude ograđena, kao što je to, prisjetio se, bio slučaj s Bačvicama u doba kad je on bio dijete.

- Nadam se da će nakon ovako kvalitetnog prijedloga zakona svim devastacijama doći kraj - poručio je župan Boban uoči početka rasprave koju je moderirala naša kolegica Sandra Barčot.

Uvodno je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kazao kako su ponosni što je prvi put zakonski regulirano kako plaže neće moći biti ograničene niti ograđene, te da će pristup svim pojedincima biti omogućen na sve plaže u Hrvatskoj. Što se tiče hotelskih plaža, naglasio je kako su neke od njih do sada bile ograničene, ali da ubuduće to neće biti slučaj. 

image

Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ,  Stipe Čogelja - zamjenik župana, Miroslav Ivić - direktor PJ Slobodna Dalmacija i župan Blaženko Boban

Jakov Prkić/Cropix

- U Zakon smo stavili da nema mogućnosti ograđivanja plaža i da su sve one u javnoj uporabi. To je najvažnije i građani mogu biti mirni. Do sada su županije mogle odrediti da se neke plaže mogu ograditi, to više neće biti moguće. Sad je u tijeku savjetovanje, pozivam sve da se uključe, postoje mogućnosti dorade zakona... Bili smo dosad inkluzivni, uvažit ćemo sve kvalitetne primjedbe. U radnoj skupini je bilo raznoraznih pritisaka i na njih nismo odgovorili. Oni su imali svoje interese, a mi smo napravili zakon da naše stanovništvo bude zadovoljno. Mi zastupamo nacionalne interese. Imperativ nam je sačuvati pomorsko dobro - istakno je državni tajnik Bilaver.

Marijana Iviček, načelnica sektora za pomorsko gospodarstvo MMPI, predstavila je nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Izdvojit ćemo najzanimljivije novosti.

Zakonom se želi zaštiti pomorsko dobro na način da se ono uknjiži, te da ubuduće inspekcijski nadzor uz lučku kapetaniju provode i komunalni i lučki redari. Povećat će se broj prekršaja, a predviđene su i značajno veće novčane kazne za devastaciju pomorskom dobra i one će se, ovisno o težini prekršaja, kretati između 30 i 130 tisuća eura. Nadalje, predviđeno je učinkovito upravljanje pomorskim dobrom i njegova gospodarska valorizacija. U tom smislu koncesijska odobrenja zamijenit će se dozvolama koje će, umjesto jednu, trajati četiri godine, ali će se dobivati temeljem javnog natječaja, pa se očekuju znatno veći prihodi od njih. Zakon predviđa i transparentost u upravljanju pa će se tako izraditi i jedinstvena nacionalna baza podataka pomorskog dobra.

U pogledi nasipavanja obale, smatrat će se legalnim nasip koji je vidljiv na snimkama Digitalne ortofotokarte do svibnja 2011. ili je do tog referentnog datuma evidentiran u katastru, uz određene iznimke. Nasipi koji nisu vidljivi do tada, a sagrađeni su bez valjane pravne osnove smatrat će se nezakonitima i uklonit će se na temelju izvršnog rješenja. Iznimno, pojasnila je Iviček, jedinica lokalne samouprave u roku od dvije godine od stupanja na snagu novog zakona može prostornim planom omogućiti zadržavanje nasipa u prostoru u funkciji opće upotrebe.

image

Maja Jurišić iz Pokreta otoka

Jakov Prkić/Cropix
image

Tonči Bauk, načelnik općine Dugi rat

Jakov Prkić/Cropix

Prvi put se u zakon uvodi i pojam plaže, te ih se razvrstava po funkciji i namjeni.

- Imamo 1904 morske plaže u Hrvatskoj, od toga su 1554 prirodne, na njima nema gradnje ni dohrane, a koriste se u pravilu temeljem dozvolom. Prema procjenama u Hrvatskoj je i 350 uređenih plaža, koje se koriste temeljem dozvola ili koncesije - kazala je Iviček.

Predstavila je i podjelu s obzirom na funkciju i namjenu, a najviše zanimanja je izazvala definicija morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja. Ona je definirana kao "uređena morska plaža u turističkoj zoni, koja je s turističkim sadržajima izgrađenima izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu.

Kod dodjele koncesija na plažama, u resornom Ministarstvu navode da su se vodili javnim interesom. Ovo je jako zanimljivo:

koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70 posto kopnenog i 50 posto morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostatak mora biti dostupan svima. Što se tiče plaža unutar izgrađenog naselja, sve je isto, osim što su omjeri manji: 50 i 30 posto...

Redali su se potom panelisti: Nina Perko, ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Stipe Čogelja, dožupan Splitsko-dalmatinske županije, Maja Jurišić iz Pokreta Otoka, te Tonči Bauk, načelnik općine Dugi rat i Petra Radić, načelnica općine Podgora, svaki sa svojim pogledima na novi zakon, ali načelno bez većih primjedbi na njegov nacrt.

image

Nina Perko, ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora

Jakov Prkić/Cropix
image

Dožupan Stipe Čogelja

Jakov Prkić/Cropix
image

Petra Radić, načelnica općine Podgora

Jakov Prkić/Cropix

Perko je istaknula kako puno očekuje od pojačanog inspekcijskog nadzora koje novi zakon predviđa. Ministarstvo će obučavati komunalne i lučke redare, a jednom kad nekome odrežu kaznu od 130.000 eura, uvjerena je, nikome više neće pasti na pamet graditi svoju privatnu rivu. Samo jedna takva kazna bit će dobra generalna prevencija.

Ključno je u startu reagirati, čim starta devastacija, kazala je.

Zamjenik župana SDŽ Stipe Čogelja je obećao da u Splitsko-dalmatinskoj županiji niti jedna koncesija neće biti izdana za ograđivanje plaža, a veseli ga i što se cijeli sustav decentralizira. Izračunao je da bi SDŽ od koncesija mogla zarađivati duplo više nego dosad, čak 60 milijuna kuna.

Tonči Bauk se požalio kako je skoro  70.000 kvadrata pomorskog dobra u njegovoj općini prekrivenom šljakom koja tamo stoji od 2010. godine, a rekao je i da devastacija obale tamo traje već 25 godina.

- Jedino u Dućama nema devastacije i nasipanja - rekao je Bauk i pozdravio novi prijedlog zakona, kao i Petra Radić iz Podgore.

Najprije je, kazala je, htjela srušiti sve bespravne objekte na pomorskom dobru, ali ponekad to napravi više štete nego koristi, upozorili su je stručnjaci...

Kao dokaz da je tema konferencije itekako aktualna svjedoči i činjenica da se ispred hotela Park na Bačvicama, uoči početka rasprave, okupilo dvadesetak prosvjednika, mahom predstavnika civilnog sektora.

image

Marijana Iviček, načelnica sektora za pomorsko gospodarstvo MMPI

Jakov Prkić/Cropix
image

Novinarka Slobodne Dalmacije Sandra Barčot

Jakov Prkić/Cropix
image

Antonieta Trgo iz Građanske inicijative ‘Za Dugi Rat‘  

Jakov Prkić/Cropix
image

Petra Radić i Josip Bilaver

Jakov Prkić/Cropix
image

Glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo

Jakov Prkić/Cropix
image

Državni tajnik Josip Bilaver

Jakov Prkić/Cropix

Razvili su bijeli transparent na kojem su parafrazirali narodnog heroja Radu Končara: "Koncesiju ne tražimo, niti bi vam je dali".

Većina njih je potom i ušla u dvoranu gdje se odvijala rasprava i žustro polemizirala s panelistima, a imali su i jako puno pitanja.

Kako su kazali novinarima, posebno im je zasmetalo što je nezavisna županijska vijećnica Maja Jurišić iz Pokreta otoka potpuno promijenila retoriku otkad je ušla u Upravno vijeće nove županijske ustanove Dalmatinska energetska agencija.

Ona je pak istaknula kako smatra da se treba odmaknuti od potpuno aktivističke priče jer živimo od turizma i da bi bilo licemjerno očekivati da nećemo imati gospodarsku djelatnost na plažama. Budući da je i sama bila član radne skupine koja je iznjedrila ovakav prijedlog zakona, smatra da se postigao dobar kompromis. 

image

Damir Višić, poznati zaljubljenik u jedrenje i more

Jakov Prkić/Cropix

-  Ne možemo reći da smo potpuno zadovoljni s dijelom koji definira 70 posto za turističke komplekse, ali to je stvar pregovara na e-savjetovanju - ustvrdila je Jurišić.

Rasprava

Panelisti su nastojali odgovoriti na sva pitanja iz publike, a svi skupa su dobili upute da se uključe u e-savjetovanje koja će trajati sve do 17. prosinca. Rečeno je da će se svi prijedlozi pažljivo iščitati, a kvalitetni i uvažiti.

Vladimira Mascarell iz inicijative Javno je dobro, smatra da će taj rok biti prekratak i općenito ima jako puno primjedbi na prijedlog zakona.

- Pravilnik kojim je ovu materiju regulirala Splitsko-dalmatinska županija je puno bolji od cijelog ovog prijedloga zakona. Samo ste ga trebali prepisati - istaknula je.

image

Žarko Dešković, predsjednik Jedriličarskog kluba Labud i Sandra Lapenda, glavna urednica Slobodne Dalmacije

Jakov Prkić/Cropix
image

Župan Blaženko Boban

Jakov Prkić/Cropix

Među onima koji su ga kritizirali su bili i predstavnici Udruge Krizni Eko Kaštelanski Stožer - KEKS, te sportskih klubova i to Jedriličarskog kluba Mornar, Udruge Krizni Eko Kaštelanski Stožer - KEKS, Jedriličarskog kluba Labud, Jedriličarskog kluba Zenta... Oni su se bunili što će, čini se, ostati bez prihoda od potkoncesija, koji su im omogućavali da budu samoodrživi.

Mariana Bucat, splitska arhitektica i kandidatkinja za gradonačelnicu Splita iz stranke Pametno je također među onima koji su razočarani prijedlogom ovog zakona koji se čekao skoro dva desetljeća.

-Toliko je predloženi zakon nestrukturiran, traljavo napisan, pun kontradikcija kao što su da je sam po sebi nezakonit, u dijelovima neprovediv, povremeno komičan… Tako bi bilo puno lakše u njemu probrati nešto što ima smisla - smatra Bucat.

Sve u svemu, sasvim je izvjesno kako će autori prijedloga zakona imati što čitati, jer primjedbi, kritika i sugestija stvarno ne manjka.

25. siječanj 2023 11:40