Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru, u partnerstvu s dva europska visoka učilišta, u Ljubljani i njemačkom Flensburgu, uspostavlja novi pomorski studijski program – diplomski studij Pomorski menadžment. Novi studij trebao bi zaživjeti u akademskoj godini 2022./23., projekt izrade ovog studijskog programa dovršen je u travnju ove godine, a sada je u postupku akreditacije.
Značenje novog studija, odnosno projekta BE UNIZD, višestruko je. To je prvi pomorski studij diplomske razine na Zadarskom sveučilištu, jer je do sada Pomorski odjel školovao studente na dva preddiplomska studija – do razine "bakalara".
Projekt je dio internacionalizacije plavog obrazovanja Sveučilišta u Zadru te je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Združeni studij triju visokoškolskih ustanova u tri europske države pronašao je četvrtog partnera upravo u Zadru, u "Tankerskoj plovidbi", čiji su stručnjaci značajno doprinijeli razvoju kurikuluma novog studija.
Kapetan Svetko
Zanimljivo je da će studenti pomorstva u Zadru sada prvi put imati priliku studirati u tri grada Europe. Naime, svi će studenti prvi semestar provesti na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru, drugi na Fakultetu za pomorstvo i promet u Portorožu, a treći na Sveučilištu primijenjenih znanosti u njemačkom Flensburgu. Četvrti semestar rezerviran je za istraživački projekt magistarskog rada. Nakon završetka studija polaznici će steći titulu mag. ing. pom. menadžmenta.
Upravo internacionalno, europsko obilježje novog studija i studiranja na više ustanova razlikuje novi zadarski studij od sličnih studija pomorskog menadžmenta na pomorskim fakultetima u Rijeci i Splitu. Njime Zadarsko sveučilište u pomorskom obrazovanju hvata korak s ta dva fakulteta puno dulje tradicije.
Obrazovanje pomoraca u Zadru uglavnom se vezivalo uz ovdašnju srednju Pomorsku školu, iz koje već generacijama, točnije od 1957., izlazi dobar pomorski kadar.
Rijetko koja srednja škola u nas ima tako visok rejting i popularnost u sredini u kojoj djeluje kao zadarska Pomorska škola, a to se u posljednja tri desetljeća vezuje uz ime Svetka Perkovića, nedavno prerano preminulog, a sad već legendarnog ravnatelja škole koji je čitav svoj radni vijek posvetio unaprjeđenju obrazovanja pomoraca u školi koju je vodio, i osobito učenicima, koji su mu u svakoj prilici bili na prvome mjestu.
Oproštaj koji su učenici Pomorske škole, ali i mnogi drugi Zadrani priredili u gradskoj lučici Foša ovom omiljenom i karizmatičnom ravnatelju, kapetanu, kako su ga zvali, nije zabilježen u novijoj povijesti Zadra.
Iako sam Perković nije sudjelovao u osnivanju i djelovanju Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, pokretanje novih pomorskih studija u ovom gradu pomoraca bio je logičan slijed nakon što je srednja Pomorska već stekla ugled i puno dalje od Zadra.
Jednostavno, u Zadru je bilo neminovno da školovanje pomorskoga kadra bude podignuto na višu razinu.
S brojnim projektima i aktivnostima Pomorskog odjela Zadarskog sveučilišta upoznao nas je dr. sc. Josip Orović, zamjenik pročelnika Odjela i izvanredni profesor, predstojnik Brodostrojarskog odsjeka, koji je i sam pomorsko školovanje počeo u Pomorskoj školi u Zadru.
S kakvim je znanjem iz te škole došao na Pomorski fakultet u Rijeci, govori i Rektorova nagrada za najboljeg studenta Pomorskog fakulteta 2001. godine. Danas je prof. Orović posvećen svojim studentima, budućim inženjerima brodostrojarstva, te osobito novim projektima koji su pokrenuti na Pomorskom odjelu.
Projekt GUTTA
Dočekao nas je u kabinetu koji je skriven u zgradi Zadranima poznatoj kao "Piramida", tik do Pomorske škole. Dok su budući brodostrojari punom parom rješavali zadatke koje im je profesor postavio na interaktivnoj digitalnoj školskoj ploči, profesor Orović proveo nas je kroz najatraktivniji dio kabineta – prostorije koje "glume" kapetanski most i strojarnicu, i u kojima su moćni simulatori s nekoliko velikih ekrana, na pravom brodu prozora kapetanskog mosta, odnosno upravljačkog sustava strojarnica.
Za laika je simulator kapetanskog mosta atraktivniji iako je cijeli sustav integriran u jednu cjelinu. Raspolaže s velikim brojem modela brodova, plovnih područja i luka, pa smo se mi, primjerice, "provozali" na "tankeru" kroz Gibraltar, u popriličnoj gužvi brodovlja, i to u više vremenskih uvjeta – po bonaci, izrazito valovitom moru, po kiši, snijegu i magli.
Nije čudo da kormilar Jure (Mišković, naš fotoreporter koji je simulator prepoznao kao gaming konzolu) zamalo nije puknuo u jedan drugi tanker u prolazu. Da jest, zapalio bi Gibraltar!
Prof. Orović nam je objasnio da je sustav simulatora nabavljen 2017. godina i da je vrijedan više od tri milijuna kuna te da se može nadograđivati ili po potrebi zamijeniti. Tako se, osim za nastavu za studente i polaznike tečajeva, može koristiti za znanstvena i stručna istraživanja, maritimne studije, rekonstrukciju pomorskih nesreća…
Zanimljivo je da tek posljednjih više studenata upisivalo pomorstvo nakon završetka drugih srednjih škola, a uglavnom je veći interes za Studij nautike, na koji se godišnje upiše oko 60 studenata, a manje za Studij brodostrojarstva, gdje ih se upisuje između 30 i 40 godišnje. Ali zato su brodski strojari traženiji i lakše nalaze posao, odmah nakon školovanja.
Prof. Orović s osobitom strašću i neskrivenom ambicijom govori o nizu projekata koje Odjel realizira ili će tek realizirati. Onaj koji je, između ostalih, sada u izradi je projekt GUTTA – Ušteda goriva i smanjenje emisija CO2 iz pomorskog prometa u Jadranskom moru.
