StoryEditor

više od atrakcijeSplit već 40 godina nema svoj akvarij i propušta priliku da godišnje ima i do 200 tisuća posjetitelja. ‘Piciginaši‘ imaju plan

Piše Merien Ilić
23. svibnja 2022. - 07:43

Je li žalosno da Split nema svoj akvarij? Odgovor je potvrdan posebice kad se zna da je početkom 90-tih godina, Poglavarstvo uložilo značajna sredstva da se na prostoru gradskog kupališta "Bačvice" sagradi novi namjenski prostor za gradski akvarij.

No, on do danas, nažalost, nije priveden svojoj temeljnoj namjeni. Vrata budućeg akvarija i dalje stoje zaključana, a prostor se koristio tek nekoliko puta u svrhu izložbi i prezentacija.

Na spomen gradskog akvarija svi lamentiraju oko nekadašnjeg ponosa grada, onog otvorenog na rtu Marjana pri Institutu za oceanografiju i ribarstvo 1955. godine i dograđivanog do 1958. godina. Taj akvarij imao je čak 26 bazena, a godišnje je bilježio na desetke tisuća posjetitelja.

image

Akvarij na Institutu na Marjanu 1986. godine

 

Vinko Ninčević/Arhiva SD

Nažalost, akvarij je, zbog objektivnih, uglavnom higijensko-sanitarnih razloga, zatvoren 1986. godine, a njegov unutrašnji dio prenamijenjen je za uzgoj morskih organizama. Stav je bio da se novi akvarij smjesti negdje blizu centra grada gdje bi imao više posjetitelja i time osigurao sebi samofinanciranje.

I tako, došla je 2010. godina kada je stigao konkretan prijedlog za akvarij. Ekološko društvo "Picigin-Bačvice" na molbu tadašnjeg direktora "Bačvice plaže", izradilo je idejni prijedlog mogućih sadržaja polivalentnog akvarija. Ideju je sjajno razradio Stjepan Jukić, sada umirovljeni znanstveni savjetnik IZOR-a, ujedno i član društva "Picigin-Bačvice".

image

Ovako je prostor na Bačvicama izgledao 2005. godine

Božidar Vukičević/Arhiva/Cropix

- Projekt bi uključio, osim akvarija, i malakološku zbirku Bakotić te makete brodova. Dubrovački akvarij, u čiju inicijativu sam također bio uključen, zarađuje oko 100 tisuća kuna godišnje i najposjećeniji je nakon tamošnjih zidina.

Za splitski akvarij pomogla bi nekakva javno-privatna inicijativa, ali se Grad mora na nju odlučiti - Jukićeva je ideja uz procjenu kako bi splitski akvarij na Bačvicama mogao godišnje imati oko 200 tisuća posjetitelja.

Nažalost, ideja se nije pomakla s mrtve točke osim što se za lokaciju gradskog akvarija počela spominjati i oronula zgrada "Dalmacijavina" u Trajektnoj luci.

- Rad gospodina Jukića za lokaciju Bačvice je još uvijek aktualan, s tim da se u proteklih 12 godina Split radi nedostatka cjelovitog upravljanja prometnuo u svojevrsni monokulturni turistički pogon.

Centar grada postao je velika smještajna jedinica sa restoranima za turiste, a u kulturnu infrastukturu grada, koja bi podržavala takav turistički rast, se nedovoljno ulagalo.

Stoga bi akvarij trebalo aktivirati tako da on ne bude puka turistička atrakcija nego institucija znanstvenog, istraživačkog i edukacijskog karaktera, koja će biti aktivna cijele godine i služiti građanima Splita, a ne samo ljeti u svrhu turizma - smatraju iz društva "Picigin Bačvice" predlažući da bi i Prirodoslovni muzej zajedno sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo trebao preuzeti inicijativu u osmišljavanju i razradi projekta akvarija na Bačvicama.

image
Ante Čizmić/Cropix

- Mišljenja smo da je zgrada "Dalmacijavina" prevelika za akvarij, te je bolja lokacija bila uvala Bačvice. Prostor bivšeg "Dalmacijavina" svakako treba iskoristiti za sadržaj javne namjene koji treba biti osmišljen u sklopu koncipiranja kompletne gradske infrastrukture - kažu iz društva "Picigin-Bačvice" koji su odlučni u poboljšanju cijele uvale te su prije nekoliko mjeseci Gradu Splitu i "Splitskoj obali" uputili analizu stanja i prijedloge kako uljepšati Bačvice.

- Uz bezbroj naknadnih intervencija objekt na Bačvicama je izgubio zamišljenu vizuru. Prostor planiranog akvarija je bez funkcije, a u međuvremenu je izgubio pješački ulaz jer je prodan prostor na tom ulazu. Zapravo, čitav kompleks Bačvice u tragičnom je stanju, podređen isključivo ugostiteljskim sadržajima i to vrlo niske kvalitete pretežito sezonskog karaktera sa vrlo neorginalnom ponudom. U naravi to je prostor za opijanje turista, a to za poslijedicu opet ima neke druge komunalne probleme.

image

Devastirana zgrada Dalmacijavina 

Duje Klarić/Cropix

Za građane je kompleks, u ovom obliku i funkciji - ruglo. Sam projektant Kuzmanić je nedavno izjavio da je kompleks u takvom stanju da ga je najbolje srušiti. Iako je on u pravu, to nije moguće. Zato treba spasiti što se može - kažu iz društva predlažući da Grad krene u traženje partnera za akvarij koji bi se koristio i za istraživačke, obrazovne i za turističke svrhe.

Konačno, njihov prijedloge je da se čitav prostor od uvale Bačvice do POŠK-a zaštiti kao svojevrsni biološki rezervat zbog posejdonije, kamenih grebena u moru, izvora slatke vode, zapravo cijelog staništa koje privlači mnoštvo ptičjeg i životinjskog svijeta.

- Na taj način uz akvarij kao znanstveno-istraživačko-edukacijsko-prezentacijski centar, imali bismo prostor Bačvica kao živu zbirku za razledavanje i proučavanje.

Takvom zaštitom Bačvica moguće je dobiti bogat ekosustav s kapitalnim primjercima i velikom koncentracijom riba, koji sam po sebi postaje turistička atrakcija, poput Velikog i Malog jezera na Mljetu - smatraju piciginaši i zaljubljenici u ovu uvalu.

Lučka uprava Split ostavlja mogućost akvarija u zgradi 'Dalmacijavina'

Kako se o akvariju razmišljalo i u kontekstu zgrade Dalmacijavina, zatražili smo stav Lučke uprave Split:

- Grad Split nije izmijenio prostorno-plansku dokumentaciju za područje Gradskog projekta Istočna obala koje obuhvaća i Gradsku luku Split. Lučka uprava Split više nema vremena čekati Grad, te će provesti istraživanje tržišta i raspisati međunarodni natječaj za koncesiju na lučkom području na lukobranu i u zgradi Dalmacijavino kao zaštićenom kulturnom dobru, sukladno svim pozitivnim propisima i važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Natječaj će uključiti i mogućnost razvoja javnih sadržaja u zgradi Dalmacijavino poput akvarija - odgovorili su nam iz Lučke uprave.

Konzervatorima je bitna obnova zgrade, a ne namjena prostora

Dr. sc. Sandi Bulimbašić, povjesničarka umjetnosti iz splitskog Konzervatorskog odjela, više puta je pisala o zgradi Dalmacijavina, sagrađenoj 1958.-1959. godine, te napravila preventivnu, a zatim i trajnu zaštitu. Ocijenila je kako je zgrada vrijedan primjer hrvatske moderne industrijske arhitekture, nezaobilazan i u valorizaciji opusa arhitekta Stanka Fabrisa.

- Kao konzervatorica ne bih se posebno izjašnjavala na upit o namjeni – akvarij ili zašto ne Pomorski muzej kojemu zaista nije mjesto unutar tvrđave Gripe. Na Bačvicama već postoji zgrada namijenjena akvariju. U rješenju o zaštiti ne štiti se izvorna namjena zgrade.

Industrijske građevine poput Dalmacijavina prikladne su za različite vrste sadržaja, no s obzirom na sveopću pretjeranu turistifikaciju grada, zgradu ne treba promišljati isključivo u funkciji hotela, kako se do sada često spominjalo u javnosti - smatra ova konzervatorica. Konzervatorima je, prije svega, bitna primjerena arhitektonska obnova zgrade.

29. srpanj 2022 13:36