StoryEditorOCM

božićne željeŠto će biti s prostorom splitskog škvera ako ode u stečaj i može li se spasiti Brodogradilište specijalnih objekata?

Piše Damir Tolj/SD
24. prosinca 2022. - 14:39

Pitanja ne mogu biti lakša, ali odgovori su teški.

Posebno kad nevolje pritisnu, a masne godine postanu posne. Odjednom više nitko ništa ne zna, posebno oni koji su do jučer sve znali, dijelili zlatne kune, stiskali ruke, davali izjave i uveličavali proslave: ministri, župani, načelnici. Stisnu se i uvuku u vratove, a posrnule poduzetnike puste niz vodu. Strahujući da bujica i njih ne odnese...

Evo pitanja: što će sutra biti sa splitskim škverom? Ako padne u stečaj, što je realno očekivati. Hoće li se u Supavlovoj uvali, na sjevernim gradskim obalama sutra graditi brodovi? Ikakvi! Ili će niknuti hoteli, marina, zgrade?

Novi javni, kulturni ili sportski prostori? Tvornica solarnih panela? Farma svizaca za motanje čokolade s nultom emisijom ugljikovih spojeva?! Plinski terminal?

Ili će rasti samo drača? Uglavnom, prosijavanjem i nejakim vlastitim snagama skupili smo poneke elemente odgovora. Možda koga i potaknu da pomogne raspuhati škversku maglu.

Od Spaladiuma do Jokera

Prvo: čitav prostor koji zauzima brodogradilište, odnosno tvrtka "Brodograđevna industrija Split" - u vlasništvu posrnulog poduzetnika Tomislava Debeljaka, koji je počišćeni i sanirani škver kupio od države prije desetak godina za sitnež - predstavlja pomorsko dobro. Sve unutar žice, a to nije malo. Tamo od "Konzuma" i Stinica na istoku, do Spaladium Arene i Lore na zapadu, pa na jugu gotovo do "Jokera", preciznije - uzduž Puta Supavla.

image
Tom Dubravec/Cropix

Sve skupa, oko 400.000 četvornih metara kopnene površine (k.č. 18/1, Split, 395.759 m2). Golem prostor usred grada. Ilustracije radi, to je kao deset Dioklecijanovih palača poredanih jedna uz drugu (dimenzije 180x216 metara, blizu 39.000 kvadrata).

Znači, dva cestovna pristupa, pa pješački i željeznički, sa svom potrebnom infrastrukturom: vodom, strujom, plinom, odvodnjom, utvrđenom obalom, morskim prilazom i dubinom mora do 15 metara.

U zemljišnim knjigama, odnosno u vlastovnici upisano je "pomorsko dobro, vlasički dio 1/1". A pomorsko dobro je "opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Na pomorskom dobru ne može se steći pravo vlasništva." Tako kaže zakon.

Drugo: ništa tu nije Debeljakovo - ni zemljište, još manje more, a ni objekti lučke infrastrukture, kao ni zgrade, pogoni i ostale građevine. Štoviše, država je najprije potrošila milijarde kuna sanirajući sve škverske uspjehe, pa obeštetila "Brodosplit" za izvlaštenje s pomorskog dobra s gotovo tri milijarde kuna. Ovako je to bila sročila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u rješenju od 13. listopada 2011., užežin škverske privatizacije:

image

Brodosplit se potpuno nalazi na pomorskom dobru, snimak sa servisa Katastar.hr

Katastar.hr

"Sklapanjem Sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između RH i poduzetnika Brodosplit d.d. dana 11. veljače 2011. godine, ugovorne strane utvrdile su postojanje međusobnih potraživanja i obveza. Sukladno Sporazumu, provodi se prijeboj međusobnih obveza i potraživanja Brodosplita i Republike Hrvatske u iznosu od 2.897.300.000,00 kuna.

Taj iznos predstavlja naknadu koju RH daje poduzetniku za vrijednost izvlaštenih nekretnina na zemljištu koje je proglašeno pomorskim dobrom, a što se kompenzira sa sljedećim potraživanjima Republike Hrvatske prema Brodosplitu..."

Drugim riječima, Debeljakove su samo škverske pokretnine, strojevi, oprema, dizalice i slično. Iako je velike dijelove te industrijske opreme za gradnju brodova "Brodosplit" založio ili predao u vlasništvo Debeljakovoj matičnoj tvrtki DIV.Također u predstečajnom postupku.

Koncesija do 2032. godine

Treće: budući da se škver nalazi na pomorskom dobru, odnosno na lokaciji koja predstavlja luku posebne namjene - brodogradilišnu luku od državnog značaja, RH je dala "Brodosplitu" koncesiju za škverske djelatnosti u uvali.

Ovako je to 28. siječnja 2021. opisala Vlada:

"Trgovačko društvo Brodograđevna industrija Split, ovlaštenik je koncesije u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - Brodogradilišta Split na rok od 32 godine, koja istječe 19. travnja 2032. godine. Ukupna površina lučkog područja danog u koncesiju iznosi 765.265 m2, od čega površina kopnenog dijela iznosi 542.256 m2, a površina morskog dijela iznosi 223.009 m2..."

Postoji i cijena koju koncesionar plaća, ali tu se stvari kompliciraju. Neko vrijeme Debeljak nije podmirivao koncesiju, a o tarifama sami nismo uspjeli pronaći najnovije informacije. One lanjske Vladine govore da "stalni dio iznosi tri kune po metru kvadratnom zauzete površine, a promjenjivi dio koncesijske naknade iznosi jedan posto godišnjeg prihoda luke".

Četvrto: Vlada je lani koncem siječnja dala suglasnost "Brodosplitu" da "Brodogradilištu specijalnih objekata", odnosno tvrtki kćeri, da u potkoncesiju dio pomorskog dobra.

Ovako kaže Vlada:

"Područje koje se predlaže dati u potkoncesiju sastoji se od Područja 1 i Područja 2 ukupne površine 41.867 m2 i obuhvaća u cijelosti k.č. 18/29, u naravi hala Brodoobrade koja služi za rezanje čeličnih limova i profila, te k.č. 18/79, u naravi Predmontažna hala u kojoj se montiraju čelični dijelovi trupa."

I još važnije:

"Jamstvo za ostvarenje plana i programa potkoncesije jest Ugovor o gradnji obalnih ophodnih brodova (1 prototip + 4 broda u seriji) potpisan 2. prosinca 2014. godine između Ministarstva obrane i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata. Prototip je isporučen 7. prosinca 2018. godine, a temeljem dodatka Ugovoru o gradnji od dana 17. veljače 2020. godine nastavljena je gradnja ostala četiri broda iz serije.

Projekt izgradnje pet brodova, okvirne vrijednosti 385 milijuna kuna, trebao bi omogućiti Hrvatskoj obalnoj straži da se uskladi s modernijim obalnim stražarskim službama na globalnoj razini. Oružane snage dobit će nove sposobnosti, a Brodosplit BSO novi proizvod koji može lansirati i na međunarodna tržišta."

image
Tom Dubravec/Cropix

E, tu dolazimo do bitnih pitanja! Nijedna ozbiljna država na svijetu, a kamoli uvažena članica EU-a, NATO saveza i, za koji dan, šengenskog područja ne bi sebi dopustila naručiti ophodne brodove, platiti ih većim dijelom i nakon osam godina dobiti tek jedan. "Omiš." S gomilom problema.

Ispravljeni Upisnik

Preostala četiri još se nedovršena i u različitim fazama stoje zatvoreni u halama "Specijalne" u pusom škveru. Tko zna što će biti s njima?! Pisali smo detaljno o tim čudesnim podvizima brodograditelja i naručitelja.

Nezavršeni brodovi upisani su bili kao već gotovi, kao vlasništvo "Brodogradilišta specijalnih objekata", bez ikakva upisanog tereta, zaloga ili slično, uz već dodijeljena imena ("Umag", "Karlobag", "Opatija", "Skradin"). Naknadno je to ipak ispravljeno u Upisniku, pa se navodi da su to brodovi u gradnji i da imaju zabilježbu.

Logično je upitati: što će biti s tim brodovima bitnima za sigurnost i nadzor morskih granica, odnosno vanjskih granica EU-a ako Trgovački sud u Splitu proglasi škverski stečaj, prema čemu sve vodi? "Brodosplit" je odavno bez novca, novih poslova nema bez državne potpore, a izgleda da je više neće ni biti, Debeljak teško može i do kakva ozbiljnijeg financiranja, kredita ili ulaganja, dugovi su golemi, imovina tanka, radnika, inženjera i meštara više nema...

Peto: nitko iz vlasti ne želi se izletjeti, ako mudre državne garniture uopće imaju ikakvu zamisao, ali o mogućim budućim koracima ipak se raspredaju priče.

U škverskim krugovima da se čuti scenarij prema kojem bi upravo država, akonto tražbina u "Brodosplitu" ili autoritetom svoje vlasti, mogla preuzeti upravo "Brodogradilište specijalnih objekata", oko njega organizirati proizvodnju, dovršiti ophodne brodove i zaposliti 500 ljudi. No, upitno je može li se to baš tako izvesti u stečaju: tko zna kako bi reagirali ostali vjerovnici, odnosno njihova skupština.

image
Tom Dubravec/Cropix

Imalo bi smisla zadržati tu sposobnost, imamo Mornaricu i Stražu, imamo nacionalnog putničkog brodara čiji dio flote je izgrađen baš u Splitu. Kao i dio vojnog programa stare i nove države, uostalom. Imamo brodograđevni studij i srednju (industrijsku) školu. A čemu sve to bez škvera?!

Možda je upravo s ovom tezom u izravnoj vezi lanjska informacija da Vlada nema ništa protiv ustupanja potkoncesije "Specijalnoj". Vidjet ćemo, nadležni šute o tomu. Ali je indikativno da u "Brodosplitu" praktički samo BSO nema blokirane račune.

Šesto: poznavajući izrazito teško stanje oko škvera, teško je očekivati da će se sutra u Supavlovoj uvali ukazati moderno i veliko brodogradilište, bilo u čijem vlasništvu. Teško ćemo tu više gledati velika porinuća.

A resurs je prvorazredni, već smo spomenuli o kolikom prostoru se radi, na kojoj poziciji i kako je komunalno opremljen. Na koncu, škverska uvala dobit će potpuno novu perspektivu izgradi li se planirani most Kaštela - Stinice (tik do brodogradilišta) s tunelom kroz Kozjak i spojem na autocestu.

Eto, sad bi naši stari zapivali: "A kroz buže o‘ madiri vitar sviri, ćale moj..."

Stipe Čogelja: ‘Namjenu prostora određuje aktualna vlast u Gradu Splitu‘

 

”Postoji više vrsta luka posebne namjene. Jedna od njih je brodogradilišna luka. Vrste luka određene su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Detaljnije odredbe donosi Uredba o razvrstaju luka, koja, među ostalim stipulira da postoje luke posebne namjene lokalnog, regionalnog i državnog značaja. Značaj luke određuje se prostorno-planskim dokumentima.

Prema metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja, u ovom slučaju vrstu luke i značaj, određuje županijski prostorni plan na prijedlog jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Splita. Isto se odnosi, primjerice, i na određivanje industrijske ili turističke zone.

Što se tiče koncesije, s obzirom na to da je na području ‘škvera’ prostorno-planskom dokumentacijom određena luka posebne namjene - brodogradilišna luka, državnog značaja, za nju je koncesiju dalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Koncesija na pomorskom dobru prestaje, oduzima se ili ističe sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru, podzakonskih akata i ugovora o koncesiji.

I još jedan, posebno važan Čogeljin pasus iz pisanog odgovora:

”Zaključno, ako pričamo o budućoj namjeni prostora, kada se ostvari jedna od gore spomenutih pretpostavki o završetku postojeće koncesije, razvidno je da će buduću namjenu predmetnog prostora odrediti u tom trenutku aktualna vlast u Gradu Splitu.

S tim da javnost ima pravo očekivati da se naprave strateški dokumenti i podloge za buduću namjenu tog prostora. Koliko je meni poznato, na tim je dokumentima radila prethodna gradska vlast. Dokle su došli i kako će izgledati, isključivo ovisi o Gradu Splitu i ljudima koji danas promišljaju prostor u njemu.”

Teo Vojković, šef splitskog urbanizma: ‘Ne možemo prejudicirati rasplet‘

 

Evo kako na škverska pitanja - osobito na upit o tomu je li Debeljak predlagao redukciju škverskog prostora u korist uvođenja stambene ili mješovite zone u okviru planiranih izmjena GUP-a - odgovara Teo Vojković, šef gradskog urbanizma:

- U sklopu planiranih i tekućih izmjena GUP-a i PPUG-a nije bilo nikakve inicijative Tomislava Debeljaka ili drugog predstavnika “Brodosplita” s prijedlogom koji spominjete, niti je s te strane bilo ikakvih drugih prijedloga, barem ne u formalnom obliku, s kojima bih bio upoznat. Je li u mandatu prethodne gradske vlasti, u sklopu aktivnosti u vezi s tzv. Masterplanom, bilo kontakata u tom smislu - nisam upoznat, ali oni danas ne bi bili ni od kakvog značaja, ako su i postojali.

Što bi gradske vlasti podržale Supavlu sutra, nestane li brodogradnje?

- Bez obzira na svijest o teškom stanja u kojem se “Brodosplit” trenutačno nalazi, mislim da sada ne bi bilo poslovno i društveno korektno ili opravdano prejudicirati konačni rasplet.

U svakom slučaju, gradska uprava i vlast u narednom razdoblju pomno će pratiti razvoj situacije u tvrtki koja je nekad bila jedan od gospodarskih stupova Splita i okolice, pa će u planiranim postupcima povezanim s izmjenama postojećih ili izradom novih planova o tim činjenicama voditi brigu.

Sve to, kaže Vojković, uz analize i studije, participaciju sveučilišta i znanosti, raznih struka i šire javnosti te u zakonom propisanoj proceduri i sukladno odredbama prostorno-planskih odredbi planova više razine i državnih strateških dokumenata.

Ministarstvo mora: ‘Otvaranjem stečaja koncesija ne prestaje‘

Ministarstvo mora nije nam otkrilo ima li “Brodosplit” dugovanja za koncesiju:

- Sukladno Vladinoj odluci, Brodograđevna industrija Split” ovlaštenik je koncesije luke posebne namjene brodogradilišta Split. Ugovor je zaključen je 19. travnja 2000., a koncesija je dana na 32 godine. Stalni dio naknade za koncesiju iznosi 2,3 milijuna kuna, a promjenjivi 1 posto prihoda.

Tko je ovlašten mijenjati koncesiju, odnosno odrediti drugu djelatnost na tom području?

- Namjena koncesije utvrđuje se sukladno prostornom planu. U slučaju da promjenom dokumenata prostornog uređenja dođe i do prenamjene područja za koje je koncesija dana, ona ostaje na snazi do isteka. Mogućnost promjene koncesije smatrala bi se bitnom izmjenom ugovora o koncesiji pa bi davatelj trebao pokrenuti novi postupak.

Može li mogući kupac “Brodosplita” ili ulagač koji bi preuzeo škver u stečaju ili njegove dijelove rušiti postojeće objekte i podizati nove, čija svrha nije brodogradnja?

- Za svaku gradnju na pomorskom dobru koja je predmet koncesije ovlaštenik je dužan ishoditi suglasnost davatelja koncesije, kao i sve potrebne dozvole.

Recimo, “Brodosplit” ode u stečaj. Jave se ulagači. Jedan bi hotele, drugi marinu i servis jahti, treći bi plinski terminal, a četvrti solarne panele. Što da rade?

- Ta luka nije industrijska luka već brodogradilište. Prenamjena područja moguća je izmjenom dokumenata prostornoga uređenja. Tada bi se raspisao novi natječaj za novoplaniranu djelatnost.

Otvaranjem stečaja, koncesija (kao pravo) ne prestaje. Međutim, povezana je s tvrtkom kojoj je dana, te se ne može prodavati u stečaju, a prestankom pravne osobe prestaje i koncesija.

18. srpanj 2024 23:32