StoryEditorOCM

velika potražnjaIskusni dubrovački pomorac: U ovoj turi sam ostao osam mjeseci na brodu jer nije bilo smjene, fali radne snage. Najviše u stroju, a paluba je manje-više pokrivena

Piše Kristina Filičić/DV
22. srpnja 2022. - 10:19
Nedostatak radne snage na tržištu rezultirao je ozbiljnim rastom potražnje za hrvatskim pomorcima, pogotovo časnicima i to u svim segmentima pomorske industrijeIlustracija/Shutterstock

- U ovoj turi sam ostao osam mjeseci na brodu jer nije bilo smjene, fali radne snage – kaže za Dubrovački vjesnik iskusni dubrovački pomorac koji problem vidi, kako kaže, u 300 tisuća blokiranih ukrajinskih kolega pa zbog toga 'naši pomorci, inače navikli na smjene po tri ili četiri mjeseca ili ugovore na pola godine, ostaju duže'.

Jedan kapetan nestašicu kadra osim u aktualnim ratnim zbivanjima vidi i u tome što su se 'mnogi kojima su brodari dali otkaze tijekom pandemije snašli drugačije'.

- Najviše fali ljudi u stroju, paluba je manje-više pokrivena. Malo je električara, elektroničara... ali nije to drastično uspijeva se pokrivat'. Ostaje se tjedan ili malo duže, ali daleko je to od onoga kad je bio covid. Iako, još je on aktualan, još neke zemlje imaju rigorozne restrikcije radi virusa. Ali to je pristojna zarada pa se ljudi strpe, izdrže tih pola mjeseca ili mjesec duže – smatra ovaj iskusni pomorac.

Izvjesno je kako su zbog rata u Ukrajini brodari suočeni s deficitom radne snage. Zanimalo nas je koliko 'nestašica' pomoraca utječe na naše pomorce, zadrže li se dulje na moru?

Proteklih pandemijskih godina svjedočili smo kako su neki ostajali i po deset mjeseci na brodu čekajući smjenu. Ponavlja li se priča, ovaj put zbog rata u Ukrajini?

- Rusi i Ukrajinci čine ozbiljan postotak pomoraca u svijetu, a prema nekim pokazateljima on iznosi oko 15 posto, negdje oko 250 do 300 tisuća pomoraca. Zbroj tih pomoraca jest veći nego što ima filipinskih pomoraca. Velik dio ukrajinskih pomoraca je odlučio ostati u domovini i boriti se za neovisnost. Rat je znatno otežao ukrcaj i iskrcaj ovih pomoraca, ali i dodatno zakomplicirao isplatu njihovih plaća zbog nestabilnosti u financijskim sustavima tih dviju država. Stroži vizni režim za ruske pomorce i stres koji pomorci proživljavaju na brodu zbog ratnih događanja, može dovesti do ozbiljnih posljedica zbog možebitnog manjka produktivnosti i fokusiranosti na svakodnevne radne zadatke – kaže Romano Perić, voditelj Ureda sindikata pomoraca Dubrovnik pa naglašava:

image

Romano Perić, voditelj Ureda sindikata pomoraca Dubrovnik

Tonči Plazibat/cropix

Potražnja za hrvatskim pomorcima

- Evidentan nedostatak radne snage na tržištu rezultirao je ozbiljnim rastom potražnje za hrvatskim pomorcima, pogotovo časnicima i to u svim segmentima pomorske industrije. Ovo je dobar moment za naše pomorce na svjetskom pomorskom tržištu rada jer im omogućuje da biraju bolje kompanije s kvalitetnijim uvjetima rada i primanjima, te da se učvrste na dobrim pozicijama.

Perić navodi kako je razdoblje covida brodare naučilo da se kvalitetnije i ranije pripreme za organizaciju smjene posade iz povoljnih luka za putovanje.

- Visoke cijene zrakoplovnih karata i zahtjevni protokoli određenih zemalja poput Kine prisilile su brodare da pomnije razrade plan smjene posade. Pomorci su postali svjesni da se repatrijacija može u bilo kojem trenutku zakomplicirati, pa su dosta tolerantniji na mogući produžetak ugovora. Tako da poteškoće u smjenama posada još postoje, ali su pozivi za pomoć i asistenciju daleko manji nego u pandemijskom razdoblju – kaže pomorski sindikalist svjestan kako neželjeni produženi ostanak na moru pomorcima izuzetno teško pada.

- Često nam se obraćaju pomorci od kojih je zatražen produljeni boravak na brodu. Razlog može biti situacija u Ukrajini, ali ne uvijek. Vrlo česti razlog prekomjernog ugovora jest loša i nekvalitetna organizacija smjene, uštede kompanije i manjak kvalificiranog kadra.

Na pitanje što pomorci mogu napraviti ako im brodar uvjetuje da ostanu, primjerice, još dva mjeseca na moru dok ne stigne smjena, Perić odgovara:

6+1+2

- Ugovori o radu imaju opciju brodara +/- jedan mjesec, što znači da brodar zbog operativnih zahtjeva može pomorcu skratiti ili produžiti mjesec dana od ugovorenog datuma. Nažalost, brodari u pravilu koriste opciju dodatnog mjeseca. Imao sam primjer prije par dana gdje je pomorcu istekao puni ugovor od 6 plus 1 mjesec, i kompanija ga je zamolila da potpiše produžetak ugovora na 2 mjeseca radi urednih brodskih dokumenta. Kada su nakon mjesec dana došli u povoljnu luku za njegov iskrcaj, pomorac je zatražio hitnu smjenu, a kompanija je negativno odgovorila što je rezultiralo otkazom i dodatnim troškovima pomorca. Savjetujem pomorcima da ukoliko žele doma a ispunili su ugovornu obvezu, ne potpisuju produžetak ugovora jer su im prava za repatrijacijom u prvom sljedećem povoljnom portu za putovanje doma daleko povoljnija. Tad im i mi možemo pomoći i to putem naše mreže ITF inspektorata ili lokalnog PSC-a.

Kako pomorac može nadoknaditi vrijeme koje je umjesto na moru trebao provesti na kopnu s obitelji?

- Nažalost, to su specifičnosti posla i većina pomoraca je u pravilu spremna na takav scenarij. Pomorac će u takvom slučaju tražiti duži odmor kod kuće. Oni pomorci koji nisu spremni na to da kompanija učestalo krši dogovore oko njegove smjene onda će vjerojatno potražiti novu radnu sredinu koja posvećuje više pažnje pomorcu – zaključuje Romano Perić.

Zapošljavanje diplomanata

- Posljednjih mjeseci smo svjedoci sve većeg broja potpisivanja memoranduma između agencija za ukrcaj pomoraca i Pomorskih fakulteta u smislu trenutnog zapošljavanja njihovih diplomanata. Ovo je svakako dobar način privlačenja većeg broja studenata pomorskih zvanja, jer na neki način garantira siguran posao nakon školovanja. Smatram da će vrlo brzo doći do stabilizacije na tržištu rada, pogotovo kad dođe do smirivanja sukoba, ali potražnja za radnim mjestima će biti stalno prisutna – kaže Romano Perić.

19. travanj 2024 06:00