StoryEditor

maritimna baštinaUdruga Palagruža nastavlja s dokumentiranjem i izradom tradicionalnih komiških brodova, traži partnere za gradnju leuta i loje

24. siječnja 2022. - 09:57

Udruga Palagruža nastavlja s dokumentiranjem i izradom tradicionalnih komiških brodova te, nakon što je izradila replike sandule i ofalkone gajete, traži partnere za gradnju leuta i loje.

Udruga djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata, gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje.

U okviru svojih aktivnosti udruga dokumentira i izrađuje replike tradicionalnih komiških brodova koje su danas potisnula moderna plovila i materijali, koji su lakši za održavanje i traže manje posvećenosti vlasnika.

„Kako bismo mlade zainteresirali za brodogradnju, krenuli smo od manjih i jednostavnijih formi, tako smo započeli s gundulom, zatim smo napravili sandulu pa ofalkonu gajetu-učilo“, rekao je za Hinu Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruža.

Udruga sudjeluje na raznim festivalima na kojima predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu, tako su prilikom promocije sandule na europskom festivalu mora u zaljevu Morbihan i tijekom tradicionalnih radionica Barake Palagružone uspostavili suradnju sa skupinom žena iz francuskog gradića Rochefort-sur-Loire i njihovom gradonačelnicom.

„Žene koje nikada nisu bile u doticaju s brodogradnjom prihvatile su izazov i u sedam dana napravile gundulu koju smo im onda mi donirali“, rekao je Cvitković.

Gundula je drvena barka duljine oko četiri metra koja se koristila za veslanje na obližnja komiška žala, a sandula njen bliski srodnik za ribarenje iz obitelji malih čamaca ravnog dna.

Kao što je običaj u Komiži, članovi Udruge sa sobom su ponijeli pepeo izgorjelog broda  koji se pali na sv. Nikolu i njime posuli novu gundulu, da joj bude sretna plovidba rijekom Loireom, a prilikom tog blagoslivljanja broda „gradonačelnica Rocheforta plakala je i na kolumbi broda napisala zavjet da će se ta gundula na kraju svog životnog vijeka zapaliti u Komiži, pred crkvom sv. Nikole“, prepričava Cvitković.

Udruga svake godine organizira veslačku regatu gundula za djecu i mlade, a zanimljivo je spomenuti da su se nekada održavale regate gundula u kojima su sudjelovale samo žene.

Naime, Zora Mardešić, prva spikerica Hrvatskoga radija, do II. svjetskog rata često je dolazila u Komižu i organizirala ove regate, a „nagrade pobjednicama bile su bogate“, stoji u tekstu Milana Samaržije u vlasništvu čije obitelji je jedna od zadnjih sačuvanih gundula.

Upravo su po toj gunduli, jednoj od sudionica ženskih regata, članovi Udruge izradili replike.

Dok je drugdje ovaj brodić gondula, u Komiži to je gundula zbog toga što su se u izoliranim otočkim dijalektima sačuvali staroslavenski zatvoreni samoglasnici, isto tako na komiškom dijalektu brod nije brod, već brud.

Novi život gundula, gajeta i loja

„Budući da su se u Komiži proizvodile plastične gundule poznate kao sandoline za pretpostaviti je da je bila neka drvena od koje su izradili kalup“, kaže Cvitković opisujući tijek prvog projekta, a kako je pronađena izvorna gundula priča nam Zoran Demaria, član Udruge, „budući da sam u nonotovoj konobi imao dio jedne stare gundule, raspitao sam se i saznao gdje se nalazi posljednja cijela očuvana gundula“.

image
Duje Klarić/Ilustracija/Cropix

Po pronalasku, Zoran i Miro su je izmjerili i fotografirali, a Nenad Zlodre, Ivica Žižić i Cvitković razradili su novu konstrukciju gundule i izradili prototip.

Zlodre je pripremio 3D vizualizaciju gundule, a zatim su se iz te vizualizacije „izvukla rebra i isprintala na laseru, a potom su ih djeca na radionicama sastavljala. Napravili smo na taj način maketu u mjerilu 1:10, gundulu u prirodnoj veličini i ofalkonu gajetu-učilo“, objasnio je za Hinu Zlodre.

Sandulu, „radnički brod“ za potrebe svakodnevnog ribolova i odlazak na obližnje pošte, udruga je izradila „po starinsku“, kaže Šimun Mardešić – Palagruža koji je zajedno s kalafatom Tonkom Božanićem – Pepetom radio na sanduli, naime dijelovi ovog malog broda od 4-5 m spajaju se čavlima.

Na zadnjim radionicama dodano joj je jedrilje koje je „ekstenzija zabave, a sandula je jednostavan brod na kojemu se djeca na siguran način mogu učiti svim pomorskim vještinama“, rekao je Mihovil Dekaris, član Udruge koji će voditi školu jedrenja.

U projektu Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra „koji se temelji na izvornoj komiškoj gajeti Jaglici koju smo detaljno dokumentirali, kao i njenu sestru Cicibelu“, objašnjava Cvitković  dokazano je „da se radi o potpuno identičnim gajetama te da Cicibela nije bila zadnja gajeta kako se do tada pretpostavljalo“.

Izrađena umanjena verzija tog tradicionalnog komiškog ribarskog broda s rastavljivim dijelovima trupa, falcima po kojima je brod i dobio ime (grč. falkes=ograda), a koji su komiški ribari, jedini pučinski ribari do 19. stoljeća, koristili za ribolov te redovito pohodili Diomedov otok, Palagružu. Ova maketa od četiri metra služit će kao učilo za djecu o brodskim nazivima i pomorskim vještinama.

„Pored automatskog laserskog 2D skenera koji smo izradili Tomislav Balja i ja, razvili smo s našim suradnicima i metodu skeniranja pomoću 3D skenera tako da se brod skenira s nekoliko pozicija izvan broda i unutar broda. Nakon toga snimku obrađujemo u softveru Rhinoceros i dobijemo detaljno precizan brod“, objasnio je Cvitković.

Na spomenuti način udruga je dokumentirala i brodove za nove projekte, leut Pruga Biševo, jedan od zadnjih komiških leuta koji je sve do 2014. vozio na linij 612 Komiža-Biševo, i loju Bella Fica.

Loja je barka svjećarica za lov plave ribe a služila je i za komunikaciju među većim brodovima tijekom ribolova.

U potrazi za partnerima

Što se sljedećih projekata tiče Cvitković kaže da „trenutno nema otvorenih poziva koji se tiču maritimne baštine, a na koje bi mogle aplicirati udruge samostalno“.

"Za dokumentiranje i izradu replike loje planiramo aplicirati na županijski natječaj, koji traži sufinanciranje. Većina natječaja je za sufinanciranje projekata, što je nama kao maloj udruzi bez prihoda gotovo nemoguće“, kaže Cvitković.

Na isti problem je udruga naišla u pokušajima da aplicira na natječaje EU-a, no sada planira prijavu na neki od natječaja programa Erasmus+ i u potrazi je za partnerima.

Udruga bi se „rado uključila u Erasmus projekte u sklopu kojih bi mladi iz cijele Europe mogli dolaziti u Komižu i sudjelovati u dokumentiranju, izradi nacrta i gradnji brodova“, dodao je.

04. srpanj 2022 00:46