Neovisno o činjenici da nas do proslave velikih obljetnica najstarijih i najuspješnijih šibenskih klubova dijeli više od 2 godine, već sada valja polako pripremati programe, kojima bismo zasladili okrugle rođendane tih sportskih udruga. Devedesete obljetnice HNK Šibenik i 100. rođendana VK Krka te 50. godišnjice KK Šibenka. Klubova, čije je rađanje i djelovanje bilo, ruku na srce, usko vezano za politička zbivanja i burnu prošlost Krešimirova grada i Dalmacije, pa i šire.
Nogometni klub utemeljili su šibenski radnici i skojevci kao pandan ondašnjem, pomalo gospodskom Osvitu. No, u praskozorje Drugog svjetskog rata spojili su se „ osvitovci“ i šibenski „crveni“ (danas narančasti) u malu šibensku tvrđavu antifašizma. Slično je bilo i šezdesetak godina poslije, kad su nogometaši Šibenika gotovo pohrlili u Domovinski rat. Od trenera Nikice Cukrova do kapetana Gorana Pauka. Od Gorana Jurišića- Miškete do Nebojše Pešića.
Treba li posebno objašnjavati domoljubni, hrvatski značaj osnivanja Veslačkog kluba Krka poslije otkrivanja podatka da je jedan od njegovih utemeljitelja, Filip Babić u veslačkom čamcu pod okriljem noći iz (onda) talijanskog Zadra pobjegao u hrvatski Šibenik!
Kako, pak, zaboraviti da je slavna Draženova Šibenka, poslije sramno otete titule prvaka bivše države, posegnula za prvim javnim izrazom borbe protiv srpskog hegemonizma u sportu.
- Svaki put, kad dođem u Šibenik ne mogu se nadiviti novim ljepotama starog hrvatskog grada. Zato čestitam gradonačelniku Željku Buriću i suradnicima na naporima, koje ulažu u uređenje Krešimirova grada. Da ne govorim o šibenskih sportašima, koji zaslužuju ne samo divljenje već i snažniju potporu. Zbog slavne prošlosti i aktualnih uspjeha – potencirao je na nedavnoj godišnjoj svečanosti šibenskog sporta Siniša Krajač, pomoćnik glavnog tajnika u Hrvatskom olimpijskom odboru.
Zbog slavne tradicije Šibenčani u nadolazećim sportskim obljetnicama nikako ne bi smjeli zaostajati za sličnim događajima iz prošlosti. Pedesetu obljetnicu Krke je, primjerice, uveličao dolazak čuvenih engleskih osmeraca Oxforda i Cambridgea, koji su 1973. godine u šibenskoj luci prvi put zaveslali izvan svoje Temze.
Kako, pak, zaboraviti proslavu 8o. rođendana Šubićevca, kad su u lijepo i staro šibensko kazalište svratili i izbornik (i bivši prvotimac Šibenika) Slaven Bilić i legendarni Vatreni Igor Štimac.
- Mi, stari igrači Hajduka smo uvijek s poštovanjem stizali na utakmice na Šubićevac. Svejedno, radilo se o prijateljskoj, ligaškoj i kup-utakmici. Znali smo da nas čeka „pravi“ suparnik i klub s tradicijom, vrijednom divljenja, tako je na spomenutoj proslavi zborio Štimac, te nam sve to još jednom ponovio kod nedavnog susreta na splitskoj rivi.
Možda ova kolumna i ne bi toliko žurila u susret velikim datumima šibenskog sporta da nam se, baš kao i kolegici Jordanki Grubač, ne čini kako je 150. rođendan Šibenskog narodnog kazališta bio nešto siromašniji od značenja te obljetnice. Slavne povijesti te kulturne ustanove, u kojoj su trag ostavili i veliki Ivo Brešan i Arsen Dedić i Goran Višnjić, a koja je u tisne šibenske kale dovodila i velika svjetska imena poput Petera Ustinova, Josephine Becker…
Zadnji bi reci vjerojatno imali i više gorčine da se nismo osladili informacijom kako će bivše kino „Odeon“ nositi ime Arsena Dedića. „Akademskog težaka iz šibenskog Varoša“ i „Nikole Tesle hrvatske kulture i umjetnosti“, te autora košarkaške himne „Ši-Ši-Šibenka“. Zakletog Šibenčanina, koji je napravio đir Zagrebom u šibenskoj nošnji, kad je Draženovim slobodnim bacanjima Šibenka nadvisila Bosnu.