Sve se mijenja na ovom svijetu, pa kada bi citirali prvo Heraklita „Panta rei”, odnosno ovu grčku izreku preveli kao što je to napravio Petar Preradović „Stalna na tom svijetu, samo mijena jest”, rekli bi kako je to u minulo vrijeme postala i vodilja nautičkog turizma.
Naime, naša turistička perjanica jer odavno imamo prefiks charter flote broj jedan u svijetu, je doživjela brojne promjene.
Od do jučer nezamislivog da u udarnim terminima a to su ljetna dva mjeseca srpanj i kolovoz, imamo „rupe” u popunjavanju kapaciteta, do toga da nam se predsezona „produžila” čak i na početak ožujka, nevezano o datumu Uskršnjih praznika koji uvijek garantiraju prvi masovniji dolazak nautičara na Jadran.
A mi sada već i koncem veljače imamo goste iz skandinavskih zemalja koji žele uživati u svim ljepotama našeg mora, otoka, obale...
Magična destinacija
Za njih je Jadran magična destinacija, odmor koji preporučavaju prjateljima, boravak koji uglavnom žele i ponoviti, no i dalje ostaju, barem našim ljudima u toj branši - problemi.
Problemi koji su uzročno posljedični za njihov biznis i uslugu u charter floti. A to je neophodan veći broj avio-linija, dolazak ne samo u ljetnim mjesecima već tijekom cijele predsezone i podsezone, pa manifestacije, razni programi koje gostima trebamo osigurati i nakon silaska s broda, a ne samo restoransku ponudu.
Trebamo uz turistički doživljaj imati i sadržaj za naše goste-nautičare.
O čemu smo naravno raspravljali i na konferenciji „Plavi horizonti – budućnost hrvatskog charter turizma”, u organizaciji naše medijske kuće „Slobodna Dalmacija – Hanza medija” održanoj u ACI-i marini u Milni, na Braču.
A što kažu ljudi na terenu, oni koji su u direktnom dodiru s gostima, posade znači skiperi i hostese, pa ljudi na kopnu u marinama, koji pružaju sve ostale usluge, do vlasnika charter firmi, ali i koncesionara marina.
Svi oni su, na neki od načina, i dio Udruženja nautičkog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te smo upitali Seana Lisjaka, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma pri HGK, o detaljima koji definiraju njihovo poslovanje.
- HGK pruža svu potrebnu infrastrukturu brojnim udruženjima i grupacijama koje sudjeluju pod njezinim pokroviteljstvom, odnosno kišobranom... Stoga je dostupnost i vidljivost naših prijedloga, sugestija te pojedinih zahtjeva, daleko lakša kada se kanaliziraju putem HKG i njezinih kanala – pojašnjava nam Lisjak, otkrivajući i sadašnji strukturu njihovog udruženja:
Dva udruženja sada jedno!
- Prije izmjena zakona o HGK, posebice o obvezi i načinu financiranja, postojala su dva udruženja. Udruženje marina pri HGK i Udruženje charteraša pri HGK. Nakon navedenih izmjena ta dva udruženja su pretvorena u Grupaciju marina i Grupaciju chartera koji zajedno tvore Udruženje nautičkog turizma.
Članice grupacija na svojim sjednicama i izvan njih izmjenjuju pozitivna i negativna iskustva kojima se susreću u poslovanju, daju prijedloge za korekcije ili izmjene postojećih zakonskih rješenja koja se u praksi pokažu kao teško provediva ili loša. Također u isto vrijeme pokušavamo formulirati i naše prijedloge uvažavajući zakonska ograničenja ili ako je potrebno i izmjene zakonskih rješenja koja se pokažu kontraproduktivna ili nefunkcionalna.
Naglašava Lisjak, kako su sada i vidljiviji, dostupniji javnosti svi njihovi problemi, kao i planovi i ideje za boljitak.
- Naime, sve to se tada komunicira u javnost putem izjava, intervjua ili gostovanja u emisijama posvećenim takvim temama, što je nama izuzetno važno, jer treba razgovarati, razmjenjivati iskustva, kroz tuđe probleme iznalaziti rješenja, spriječiti ponavljanje problematike, koja je ako želimo – rješiva. Glupo je ponavljati iste greške, a svi znamo od nas tko je u turističkoj branši, kako je gost uvijek u pravu, i treba gostu pružiti najbolje od odmora. Mi smo ti u industriji koji sve to trebamo i realizirati.
Iznosi nam naš sugovornik i brojke, koje i potvrđuju one promjene koje su prisutne u svakom poslovanju, a ove sezone itekako bile vidljive u nautičkom turizmu.
Povećan broj plovila za tristo!
Jer ne smijemo zaboraviti kako su sezonu 2024. obilježila i dva velika sportska događanja, nogometno prvenstvo u Njemačkoj te olimpijske igre u Parizu, što je u većini slučajeva kod gostiju kreiralo i datum odlaska na odmor i izbor destinacije.
Uz još jednu promjenu:
- Nemojmo zaboraviti kako je hrvatska charter flota, po podacima kojima se barata u javnosti, prošle godine imala oko 4.300 plovila. U 2024. godini je narasla na 4.600 plovila što je ogroman porast. Upravo je i to bio jedan od nekoliko razloga zašto se ove godine dogodio značajniji pad „bookinga” u srpnju. Prevelika i nagla inflacija ponude u smislu naglog porasta smještajnih kapaciteta, u kombinaciji sa ekonomskom inflacijom u smislu pada kupovne moći klijenata, sa naših tradicionalno emitivnim tržištima, kao što su Njemačka, Austrija.., rezultirali su padom potražnje u udarnom dijelu sezone – konkretan je Sean Lisjak, sve prisnažujući i s podacima iz tablice pregleda stanja u nautičkom turizmu na dan 16. listopada.
Vidljivo je kako smo u periodu od 1. siječnja do 16. listopada 2024. imali ukupno dolazaka 532.503, odnosno noćenja 3.514.829.
Dok su u istom periodu za minulu 2023. godinu te brojke bile – dolasci 534.706 odnosno noćenja 3.553.601.
Što sve rezultira godišnjim indeksom dolaska od 99,59 posto, a noćenja 98,91 posto.
Ciljane kampanje
A što dalje, ima li napretka za hrvatsku charter flotu koja je i sada u samom svjetskom vrhu, kako ćemo zadržati ove brojke?
- Daljnji napori Udruženja nautičkog turizma biti će usmjereni na iznalaženje podzakonskih rješenja za produžetak postojećih koncesija luka nautičkog turizma kojima ubrzo istječu koncesije. Treba i te procedure okončati, bez većih potresa i gubljena vremena na spore procedure. Ujedno ćemo se baviti i problematikom reguliranja i svojevrsnog ograničavanja nekontroliranog rasta broja plovila u charteru. Povećanje broja plovila itekako ugrožava naše more, svi znamo problematiku sidrenja i nekontroliranog uništavanja polja posidonije, pluća mora. Treba i to staviti u zakonske okvire, sa kontrolom sidrenja plovila, jer ako mi sami nećemo štiti naše more, tko će? - pita se Lisjak, nižući i još jedan od ciljeva u predstojećoj 2025. sezoni:
- Trebamo dati naglasak na ciljane kampanje vezanih za nautiku na tržištima Sjeverne Europe, SAD-a, UK-a... Njihovi gosti vole odmor na Jadranu, poglavito vidimo kroz „Yacht Week” kako mladi vole doći iz Amerike na sedmodnevnu „đitu” našim morem. Trebamo imati ciljane kampanje, za ciljane skupine gostiju koji vole i žele na našoj obali, otocima provesti svoj odmor, a mi imamo profesionalne posade, zadovoljavajuću infrastrukturu marina, pomorske vještine i znanje, kako bi svim gostima i omogućili odmor iz snova. Samo moramo poraditi na nijansama koji dodatno čine prelijepu sliku Jadrana kao top nautičke destinacije.
