U vodama ispred Barija (Italija) sakupljena je koćom, na dubini od 100 metara te muljevitom dnu, nova riba za Jadransko more. Naime, radi se o prvom nalazu dviju jedinki vrste Bregmaceros nectabanus za naše more.
To je vrsta koja naseljava Zapadni (jugoistočni Karibi) i Istočni Atlantik (od Maroka do Namibije). Može ga se naći i u Indijskom oceanu te u tropskom dijelu Tihog oceana sve do otočja Fidži. Zabilježen je i u Južnoj Africi. U Sredozemnom moru je pronađen u vodama Turske, Izraela te Grčke (Egejsko i Jonsko more).
Vrsta je prvobitno pogrešno determinirana kao Bregmaceros atlanticus u svim prethodnim izvješćima za Sredozemno more prije 2017. godine. Od tada se tek naknadno utvrdilo da je riječ zapravo o vrsti Bregmaceros nectabanus, koju smatraju lesepsijskim migrantom te da je pasivnim putem, najvjerojatnije balastnim vodama, dospjela u Sredozemno more iz Crvenog mora preko Sueskog kanala.
Moguće je da su uneseni i njezini rani razvojni stadiji (jaja, ličinke, postličinke) pa se daljnji razvoj do odrasle jedinke odvijao u novoj sredini. Postoji mogućnost da je dospjela i morskim strujanjima odnosno uplivom voda iz Jonskog mora u Jadransko more jer je već nešto ranije zabilježena u Jonskom moru.
Najvjerojatnije je da su upravo rani razvojni stadiji uneseni u novi okoliš, ili čak i odrasli organizmi. Mala je vjerojatnost da je ova vrsta uspjela aktivnim migriranjem dospjeti u Jadransko more i to prije svega zbog njezine male veličine. Ona je uglavnom plijen drugim vrstama, a hrani se planktonom.
Može živjeti na dubinama do 350 metara. Maksimalno može narasti negdje do 12 cm, a najčešće između 4 i 10 cm. Jedinke ulovljene u Jadranskom moru su bile dugačke oko 7,3 cm.
Ovim nalazom potvrđen je petnaesti nalaz vrste ribe u Jadranskome moru koja potječe iz Crvenog mora. Englesko ime ove vrste glasi smallscale codlet te smo stoga odlučili da hrvatsko ime ovoj vrsti bude sitnoljuskavi bakalarčić.
U ovom trenutku ne možemo procijeniti njezin utjecaj na ostale vrste u novom okolišu no najvjerojatnije je gotovo nikakav upravo zbog činjenice da zauzima niži položaj u hranidbenom lancu i ne sadrži nikakve opasne toksine u svom tijelu.
