StoryEditorOCM

Ronilac s misijomBoris Obradović, rizničar cavtatskog podmorja: dolije i amfore sigurne su pod njegovom zaštitom

Piše Ahmet Kalajdžić /DV
24. listopada 2023. - 09:18

- Živim uz more, Kako ne bih ronio? Počeo sam prije Domovinskog rata, a kasnije je ljubav prema moru samo jačala. Kad pozovu Kapetanija i bilo tko, priskočim u pomoć - priča cavtatski ronilac i sudionik brojnih akcija spašavanja na moru Boris Obradović koji je u konavoskom podmorju otkrio brojna arheološka nalazišta.

Čak četiri nalazišta

Godine 1997. otkrio je dolije, velike posude za ulje i vinozapremine dvije tisuće litara:

- To je jedino takvo nalazište na Jadranu, a deset tih posuda u podmorju istočno od Supetra još su netaknute u prirodnom okruženju, a potječu iz 2. stoljeća prije Krista. Na to vrijedno nalazište vodim turiste i svi se zadive viđenim. A na samo pestotinjak metara dalje je još jedno antičko nalazište s oko 1800 amfora iz 2 do 4.st. nakon Krista. U malom cavtatskom podmorju su čak četiri antička nalazišta od kojih su dva devastirana, a dva sačuvana, no prije zaštite mnogi su nalazi stradal - kaže sugovornik i podsjeća da podmorje Konavala krije još mnoge neistražene tajne. O arheološkom bogatstvu Obradović ima više teorija.

image

Ronilac Boris Obradović

Tonči Plazibat/Cropix

- Antički je Epidaurum bio važna i velika luka u uvali Tiha sa sidrištem. Povoljni položaj povezivao ga je s unutrašnjosti Rimskog Carstva i pogodovao razvoju tog trgovačkog središta, te nudio mogućnost ukrcaja pitke vode. Brodovi su bili drveni, a za potrebe posade i plovidbe na brodu se morala održavati vatra. Ali, na ovim bi prostorima bura oduvijek iznenada zapuhala te bi nerijetko došlo do požara i potonuća plovila. Zbog brojnih ostataka potopljenih brodova može se reći da imamo prvi hrvatski podmorski arheološki park - govori Obradović.

Ne bojte se ronjenja

Otkriva kako su Francuzi i Englezi 1958. tu istraživali s opremom koja je u bivšoj državi domaćem bila nedostupna, a Cavtaćani koji su im pomagali pričali su da su strani ronioci iz podmorja izronjavali nakit te izvlačili brojne amfore. Otad su kurenti iznova nanijeli pijesak i mulj preko nalazišta koja uvijek mame. No, za detaljnija istraživanja u podmorju uvijek nedostaje novca, pa mnogi modri grobovi drevnih jedrenjaka prekrivenih muljem i algama na morskome dnu čekaju otkriće.

image

Ronilac snimljen ‘ribljim okom‘

Ronilački Klub Epidaurus

Obradović radi u Osnovnoj školi Cavtat i odgaja mlade zaljubljenike u more. To je i njegov mlađi sin s kojim je koncem listopada planirao put u Egipat i Crveno more, no aktualni događaji na Bliskom istoku pomrsili su planove. Boris napominje kako na more izlazi uvijek u društvu, tu su prijatelji s kojima roni dulje od desetljeća, ali i mlađi ronioci.

- Budućnost cavtatskog i konavoskog ronjenja je zajamčena. No, iako je ronilačka oprema sve sofisticiranija i lakše dostupna, smeta ta fama o pogibeljnosti i opasnosti ronjenja. Treba reći da ronjenje na dah ima više opasnosti, dok je s opremom znatno sigurnije i tijekom duljih zarona nudi ljepši doživljaj u tišini podmorja.

image

Ostaci dolija u cavtatskom akvatoriju

Ronilački Klub Epidaurus
image

Ostaci dolija u cavtatskom akvatoriju

Ronilački Klub Epidaurus
image

Dolije su imale kapacitet 2000 litara ulja ili vina

Ronilački Klub Epidaurus
image

Ostaci 1800 amfora zaštićeni su čeličnom mrežom

Ronilački Klub Epidaurus
image

Čelična mreža štiti blago podmorja

Ronilački Klub Epidaurus
image

Prvi hrvatski podmorski arheološki park

Ronilački Klub Epidaurus
image

Velike dolije teže su od dvije tone

Ronilački Klub Epidaurus
image

Netaknute dolije i danas impresioniraju veličinom

Ronilački Klub Epidaurus
image

Arheološki su ostaci ‘udomili‘ mnoge ribe

Ronilački Klub Epidaurus
25. veljača 2024 10:09