StoryEditor

LJEPOTE JADRANADa bismo pronašli neobične otoke, ne trebamo tražiti dalje od hrvatske obale: ovo je naših deset najneobičnijih

Piše Martina Hrupić/Jutarnji Like
30. srpnja 2021. - 14:27
Taljurić (lijevo) dio je Parka prirode TelašćicaShutterstock

Zemaljska kugla obiluje prirodnim čudima, a među njima i doista neobičnim otocima. Primjerice, Rapa Nui ili Uskršnji otok s 887 čudnovatih statua od kojih neke teže čak 14 tona... Tu su i "otok zmija" u Brazilu pa otoci zečeva i mačaka u Japanu ili tzv. Vulcan Point na Filipinima - to jest otok u jezeru na otoku koji je usred jezera na još većem otoku...

No, da bismo pronašli neobične otoke, ne trebamo tražiti dalje od naše vlastite obale. S 1244 otoka, grebena i hridi hrvatska obala spada u najrazvedenije na svijetu i doista se može pohvaliti svakojakim čudima. Ovo je 10 najneobičnijih hrvatskih otoka po izboru Jutarnjeg lista.

Galešnjak

Iako Galešnjak ni izbliza nije jedini srcoliki hrvatski otočić - tu su još i Mrtonjak, Lukovnik i Rončić - jedan je od onih koji je osvojio srca javnosti. Smješten je u Pašmanskom kanalu, relativno blizu Zadra, a često ga se - upravo zbog njegova dražesnog oblika - naziva otočićem ljubavnika. Koliko je velik “srcem” toliko je mali dimenzijama - 1500 metara obale i visina od samo 36 metara. Prvi put ga je zabilježio još Napoleonov kartograf početkom 19. stoljeća. Nije naseljen te je u privatnom vlasništvu.

image
Galešnjak
Shutterstock

Baljenac

Ako tražite otočić koji nalikuje otisku prsta, to je Baljenac. Smješten je u šibenskom arhipelagu, blizu otoka Kaprija, a upečatljiv izgled može zahvaliti upravo ljudskom djelovanju. Naime, na tom se otočiću nalazi labirint suhozida dugačak čak 23 kilometra. Svi oni “nagurani” su na površini od samo 0,14 četvornih kilometara. Podignuti su u poljoprivredne svrhe, od strane stanovnika Kaprija. Ponekad ga nazivaju i Bavljenac.

Ljuljevac

Kao i Baljenac, i Ljuljevac svoju prepoznatljivost može zahvaliti radu ljudskih ruku. Naime, taj je otočić danas najpoznatiji po utvrdi Sv. Nikole koja ga u potpunosti prožima. Otok se nalazi u šibenskom arhipelagu, a utvrda na njemu dio je nekadašnjeg venecijanskog obrambenog sustava nastalog u 16. stoljeću. Utvrda je sagrađena na ulazu u kanal Svetog Ante kod Šibenika kako bi šibensku luku zaštitila od turskih brodova. Temelji utvrde izrađeni su od kamenja, a ostatak zdanja od cigli. Naoružana je i topovima te uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine u srpnju 2017. godine, kao jedan od najbolje očuvanih primjera venecijanskog obrambenog sustava u Dalmaciji.

image
Ljuljevac
Shutterstock

Otok Sv. Marije

Otok unutar otoka? Postoji, i to na Mljetu, u granicama nacionalnog parka koji pokriva trećinu Mljeta, a uključuje dva zaljeva - Malo i Veliko jezero. Otok Sv. Marije nalazi se u istočnom dijelu Velikog jezera. Sam otočić ima površinu pola hektara, a na njemu se nalazi benediktinski samostan.

image
Otok Sv. Marije
Shutterstock

Jabuka

Jabuka - doslovno stijena usred pučine - ima vulkansko porijeklo. Njezine stijene sadrže magnetit pa kompasi lude u njezinoj blizini, a i sam je otok poznat po svojoj nepristupačnosti. Njegove su obale strme, a more koje ga okružuje duboko je i do 260 metara. Jabuka je izložena i vjetrovima i velikim valovima, a njezin vrh ima 96 metara.

image
Jabuka
Shutterstock

Palagruža

Palagruža je dom najudaljenijeg svjetionika na Jadranu, izgrađenog 1875. Sam otok nalazi se 68 nautičkih milja od Splita. Visok je 92 metra, dugačak 1400, a širok 300 metara. Palagruža je vrh velikog kompleksa stijena različitih starosti, a ima i vrlo specifičnu klimu - iznimno blagu i s malo oborina. Zahvaljujući tome krasi je suptropska vegetacija.

image
Palagruža
Shutterstock

Ošljak

Otok Ošljak slovi kao najmanji stalno naseljeni jadranski otok. Smješten je u Zadarskom kanalu. Površina mu je 0,39 četvornih kilometara te broji samo 29 stanovnika. Obala mu je duga 2,41 kilometar, dok mu najviši vrh broji skromnih 89 metara.

image
Ošljak
Shutterstock

Susak

Smješten u otočnoj skupini Cres-Lošinj, Susak je prava posebitost. Po geološkim obilježjima razlikuje se od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan je od slojeva prapora na vapnenačkoj stijeni. Karakterističan je i zbog specifičnog načina govora, dražesnoj narodnoj nošnji, ali i po tome što je niz njegovih stanovnika emigrirao u SAD. U pisanim izvorima prvi se put spominje sredinom 9. stoljeća.

image
Susak
Shutterstock

Taljurić

Ovaj otočić dio je Parka prirode Telašćica. Radi se o kamenoj ploči promjera 60 metara visokoj samo tri metra. Sastavljen je od horizontalno uslojenog vapnenca čije su gornje slojeve oblikovali valovi pa iz daljine izgleda kao ravna ploha, odnosno kao daska koja se upotrebljava u kuhinji.

image
Taljurić (lijevo) dio je Parka prirode Telašćica
Shutterstock

Gaž

Nešto toliko prelijepo može nastati samo u brijunskom arhipelagu, složili bi se mnogi. Simpatični otočić - samo jedan od nekoliko na svijetu koji imaju oblik stilizirane, pojednostavljene ribice - sastavni je dio Nacionalnog parka Brijuni te jedan od 14 tamošnjih otoka i otočića. Kao i Galešnjak, potpuno je nenastanjen, a upravo je on poslužio kao inspiracija za logotip tog nacionalnog parka. Ponekad ga nazivaju i Gaz. Obala mu je dugačka tek 1,3 kilometara. Iako nije naseljen, njime dominiraju ostaci stambenog objekta s cisternom za vodu, omeđeni suhozidima koji se prostiru 80 metara u dužinu i 70 metara u širinu te dosežu visinu od četiri metra.

23. rujan 2021 22:28