StoryEditorOCM

SCUBA SKENERZaronili smo do misteriozne olupine kraj Pelješca koja i dalje nosi ‘ožiljke‘ velike eksplozije

Piše Ivana Nobilo
4. svibnja 2023. - 09:10

Nema ronioca koji već nije čuo za olupinu njemačkog torpednog broda S-57 na Pelješcu. Naravno da je i naš „highlight“ ronjenja na ovom povijesno i prirodno izuzetno bogatom poluotoku bio ovaj izvrsno očuvani ratni brod i jedva smo dočekali da nas vlasnici centra Žuljana iz obitelji Lopin odvedu na ovu lokaciju koja se nalazi oko dvije nautičke milje južno od otočića i svjetionika Lirica, uz južnu obalu Pelješca.

Mala bova koja pluta na površini namreškanog mora jedini je orijentir spretnom Teu koji nas bez greške dovozi na mjesto urona. U obaveznom brifingu doznajemo osim tehničkih podataka važnih za ronjenje ponešto i o povijesti ovog ratnog broda. Sagrađen je u jeku prve godine Drugog svjetskog rata, 1940. u njemačkom brodogradilištu Luerssen – Vegesack, tada specijaliziranom za gradnju manjih borbenih plovila, a ona su se izrađivala u velikim serijama i pokazala veoma korisnima čak i u borbama s najvećim ratnim brodovima.

Prema podacima koje je prikupio povjesničar i istraživač podvodnih olupina Danijel Frka ovaj je brod prve tri godine svog postojanja proveo u ratnoj službi u Sjevernom moru, da bi potom 1943. dobio premještaj u Tirensko more te godinu dana kasnije i u Jadran gdje je bio uključen u 3. flotilu torpednih čamaca njemačke mornarice, u tzv. Schnellboote ili „S“ flotilu s bazom u Rijeci Dubrovačkoj. S 57 je zajedno s ostalim brodovima iz flotile sudjelovao u osiguranju njemačkih konvoja na području južnog Jadrana, braneći ih od napada britanskih torpednih čamaca koji su tada bili bazirani u Komiži na otoku Visu.

image
Ivana Nobilo/Cropix

Na svoj posljednji ratni zadatak je ovaj torpedni čamac isplovio 18. kolovoza 1944. godine, kada je uz još četiri torpedna čamca ovog tipa štitio skupinu jurišnih čamaca vršeći potragu za preživjelima na poprištu borbe koja se odigrala prethodne noći, na području između Korčule i Mljeta. Te noći naišli su na zasjedu britanskih čamaca koji su otvorili žestoku paljbu na njih, a ponajviše na S 57 koji je bio čeoni čamac flotile. Nakon što je višestruko pogođen, na njemu je izbio požar, a svi pokušaji gašenja i tegljenja do obale, čak i uz pomoć ostalih brodova S flotile, bili su potpuno bezuspješni.

S buktinjom su se borili i dalje, a Pelješki teren na ovom je mjestu izuzetno strm i nepristupačan pa ni nasukavanje na obalu nije dolazilo u obzir. Stoga je donešena odluka da se brod uništi eksplozivom, što je i napravljeno, a točno u 4.32 sati brod je potonuo i danas leži na dubini od 20 do 38 metara, nagnut na desni bok.

image
Damir Zurub/Cropix

Ozbiljnost naših lica dok smo slušali Teov više nego zanimljiv brifing vrlo brzo je zamijenio osmjeh i uzbuđenje pred skok u kristalno bistro more koje je i inače značajka akvatorija oko Žuljane. Zbijajući svoje beskrajne šale naš Damir je po običaju zabavljao čitavu ronilačku grupu koja je u svom hihotanju postajala sve glasnija i već se s nestrpljenjem spremala za novu avanturu. Dio grupe već je otprije navikao na naš malo življi ulazak u more, a dio, uglavnom stranih gostiju, još se pomalo navikavao, ali i polako prihvaćao ovo raspoloženje.

Na najljepši mogući način slika mjehurića zraka nastalih nakon skoka u more pretopila se kroz nepreglednu plovu srdela u pogled na tridesetmetarski čelični kostur koji gotovo osamdeset godina u tišini čuva mračne ratne priče i tajne nastale za njegova života. Nekadašnja drvena oplata broda istrunula je s godinama što daje ovoj olupini prepoznatljiv izgled i mogućnost pregleda broda bez zavlačenja kroz uske otvore, a jednolična pješčana podloga na padini i velika vidljivost mora dopuštaju pogled na brod u cijelosti, od pramca koji leži na najplićem dijelu do krme koja se nalazi na 38 metara dubine.

image
Damir Zurub/Cropix

Prolazak od pramca prema najdubljem krmenom dijelu, pa ponovno natrag dao nam je lijepi uvid u čitav brod, a ono što nam je prvo zapelo za oko su dvije torpedne cijevi ugrađene u pramac s poklopcima za izbacivanje na lijevom i desnom boku. Pramčani top koji se nalazio između ovih cijevi na žalost je skinut, ali vidljivo je, zbog spužvi crveno, sidreno vitlo. Obraštaji plavih i crvenih spužvi na čeličnim rebrima daju čitavom brodu posebnu starinsku patinu, a međurebreni prostor dom je i brojnim jatima riba koja naglo mijenjaju svoj smjer pred dolaskom ronioca.

Ušate i fratri bježali su u mračne otvore u unutrašnjost broda, dok su crneji kružili oko zidova nekadašnje kormilarnice. Kavale, škarpine i ostali veći primjerci riba koje vole zavlačenja u tamne prostore također su se mogle zateći u utrobi broda. Ovdje se još uvijek može razaznati mjesto eksplozije koja je bila uzrok potonuća broda i tek tanki čelični profili pri dnu još uvijek povezuju oba njegova dijela.

image
Damir Zurub/Cropix

Razgledali smo još dva torpeda pričvršćena na palubi i prošli kraj postolja puškomitraljeza MG 15 koji je poput većine manjih i prepoznatljivih dijelova olupina koji se relativno lako skinu, netragom nestao. Još jedno takvo prazno postolje nalazi se i na krmi, ali je zato odlično očuvan dvocijevni protuavionski top kalibra 20 mm srećom još uvijek ovdje i pokretan je na svom postolju. Ovo je, naravno, mjesto gdje smo se najviše zadržali kako bi svaki član grupe dobio svoju fotografiju uz ovaj prepoznatljivi dio schnellboota.

Unaprijed smo upozoreni i da se suzdržimo od pomicanja topa, kako bi on ipak ostao sačuvan i na svom mjestu za neke druge ronilačke grupe koje će doći poslije nas. Vidljivi su brojni dijelovi broda, od brodskih vijaka, uređaja za stvaranje umjetne magle, u strojarnici ostaci motora, a može se i zavući u pramčani dio u kojem se nalaze ostaci drvene građe.

Stare ribarske mreže zaplele su se i na ovu olupinu, a sada su postale dom manjim školjkama, algama i brojnim morskim pužićima.

image
Ivana Nobilo/Cropix

Naše gotovo 40-minutno razgledanje broda S 57 završilo je upozorenjima naših manometara, jer zraka je pomalo nestajalo, a trebalo je još odraditi sigurnosni zastanak. Moj Garmin dao mi je još tri minute kako bi ponovno uz jato srdela koje je poput rijeke prolazilo pod našim ronilačkim brodom posložila dojmove u svojoj glavi i zaključila kako doista nije čudo da je ova jedina očuvana olupina u klasi brzih torpednih čamaca danas zaštićena zakonom te je na njoj dozvoljeno ronjenje samo uz ronilačkog vodiča ovlaštenog ronilačkog centra.

image
Damir Zurub/Cropix
16. travanj 2024 09:51