dragocjeni cvijetPogledajte kako se bere ‘bijelo zlato‘, ovako se u Stonu radi već sedam stoljeća. Samo da kiše ne bude...

Kad zapeče i nebo se užari, čitav svijet moli za osvježenje, a u Stonu mole za još veće temperature jer je tako najbolja kristalizacija soli.

Sveti Frane, kojemu je posvećen prvi bazen iz kojega se vadi čista, bijela konzumna sol, svakog ljeta usliša molbe i Stonjane obdari "bijelim zlatom". Sol dobro rodi i u ostalim bazenima, Mundu i Svetom Petru i Pavlu, samo ne daj Bože kiše, ma ni jedne kapi, jer kiša otapa kristaliće soli u bazenima.

– Bazene smo očistili i oprali za kristalizaciju soli. Sada slijedi "upuštanje" mora, koje će pod žarkim suncem postati čista stonska sol, spremna za berbu prvih dana kolovoza – kaže Sveto Pejić, vlasnik solane i alfa i omega proizvodnje soli u ovom dijelu Lijepe naše.

Očekuje da će se ovog ljeta ubrati oko 300 tona soli i solnog cvijeta, koji je "top" po kvaliteti, ali i po cijenama.

Čak sedam stoljeća sol se u stonskim slanim bazenima proizvodi i sakuplja na isti način. Nova tehnologija ovdje još nije stigla. Glavni alat je lopata u spretnim rukama berača koji pune vagone.

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Lopate

Sve je kao u nekoj bajci. Mini lokomotiva vuče vagoncine pune soli, radnici u bijelim majicama s lopatama u rukama pod vrelim suncem i čista bijela sol, prizor je koji se može vidjeti samo u Stonu. Turistička je to atrakcija koja u Ston privlači mnoge iz zemlje i inozemstva. Svi se vole okušati u berbi te sa sobom ponijeti šaku čiste stonske soli.

Zanimljivo je da se sol vadi iz tri bazena: Munda, koji je za vrijeme Dubrovačke Republike bio za narod, dakle iz njega su sol uzimali stanovnici Stona i okolnih sela, te Petra-Pavla i Frane. To je isključivo konzumna sol, dok je u ostalim bazenima industrijska, koja se neće vaditi jer su puna skladišta od prethodnih godina.

Upravo je zbog izvornog načina proizvodnje i sakupljanja soli stonska solana zanimljiva strancima. Turiste posebno zanima takozvani solni cvijet, kristalizirana sol koja pluta po bazenima slično kao skorup na mlijeku. Skorup na slanoj vodi uhvati se na površini i to se onda vadi van, kaže nam Sveto Pejić i naglašava da će ove godine biti dovoljno konzumne soli za domaće ljude, ali i one koji posjećuju solanu.

Tom Dubravec/Cropix

Nakon što se cvijet uzme u bazenima, stavlja se na ljese i suši, a zatim pakira. Solni cvijet je u Europi iznimno cijenjen i može postići cijenu i do 120 eura za kilogram. A kako i ne bi bio toliko skup kad nastaje kako je to bilo u vrijeme Dubrovačke Republike.

Izvorna tehnologija

Tehnologija proizvodnje soli u stonskim slanim bazenima je jednostavna. Morska voda, koja ima 3,5 posto saliniteta, stoji u bazenima takozvanim službenicima i kad dosegne razinu od 24 posto saliniteta, pušta se u bazene za kristalizaciju. Čitav taj postupak, od zahvata do razine od 24 posto, traje od jednog do dva i pol mjeseca, što ovisi o količini kiše koja rastapa sol i smanjuje razinu saliniteta.

Ekološka sol proizvedena u Stonu mogla bi postati izvorni hrvatski brend na zahtjevnom europskom tržištu. Bazeni su izgrađeni za vrijeme Republike, kada je ta namirnica bila jedan od strateških interesa, a postojanje solane seže u daleko rimsko doba. Kristalizacijski bazeni nose ime svetaca pa se, osim već spomenutih Munda, Petra i Pavla i Frane, nazivaju još Nikola, Baltazar, Marija, Antun, Josip i Ivan.

Tom Dubravec/Cropix