StoryEditorOCM

zanimljivoPotopljeni grad Sipar, nedaleko od Umaga, jedan je od najslikovitijih arheoloških lokaliteta

Piše OM
2. travnja 2024. - 14:01
Lani je u splitskom Pomorskom muzeju priređena izložba posvećena lokalitetu Sipar, autorice Branke Milošević ZakićTom Dubravec/Cropix

Uz zapadnu obalu Istre, četiri kilometra od Umaga, nalazi se potopljeni grad Sipar, jedan od najslikovitijih arheoloških lokaliteta, piše Glas Istre.

Pod imenom Sipar podrazumijeva se naselje, kaštel i feud.

Na mjestu keltskog naselja te potom rimske rustikalne vile s kraja 2. ili početka 1. st. pr. Kr. izgrađeno je tijekom kasne antike (4./5. st.) manje utvrđeno naselje s kaštelom od kojega su se sačuvali dijelovi kule i obrambenih zidova.

U pisanim dokumentima Sipar se prvi put, uz ostale istarske priobalne gradove (civitates), spominje kao Sapparis, odnosno Siparis u djelu Cosmographia Anonima Ravenjanina, nastalom između 6. i 7. st. Poslije se prepoznaje kao urbs Sipiares, kako ga naziva Ivan Đakon krajem 10. i početkom 11. st. kada nabraja istarske gradove koje su 876. godine razorili neretvanski gusari pod vodstvom kneza Domagoja. Tada su poharali i Novigrad i Rovinj. Ivan Đakon za Domagoja je napisao da je najgori knez Slavena, »Sclavorum pessimo duce«.

Zbog raznih opasnosti koje su im prijetile, Siprani su više puta morali napuštati svoje naselje: učestali upadi gusara, raznih neprijatelja, potresi, stalne provale barbara... No kada bi opasnost prošla oni bi se ponovno vraćali i obnavljali grad i zidine. Za razliku od mnogih drugih naselja, koja na istom prostoru žive i do dva tisućljeća, Sipru se nakon Domagoja prekida život. Primat u priobalnom pojasu sjeverozapadne Istre tada prelazi na Humagum, naselje na kojem tijekom stoljeća nastaje današnji grad Umag.

Kaštel je sagrađen oko 1000. godine kada je navodno jedno vrijeme služilo i kao svjetionik. Nije isključeno da su ga sagradili gusari koji su tu i stanovali i otud se spremali za svoje gusarske pohode. Bio je u dobrom stanju do 1943. godine, kada su njegov gornji dio artiljerijom srušili Nijemci iz strateških razloga.

Današnje ruševine siparskog kaštela, koje se još vide, ostaci su ulazne tvrđave, a tvrđava se nalazila na drugom otočiću, prema moru. U vrijeme velikih oseka vidi se cesta koja je vodila do kaštela.

Danas je u vrijeme većih oseka moguće uočiti ostatke potonulog grada u moru. Tijekom hidroarheoloških i kopnenih istraživanja na dnu nalazišta otkriveno je sedamnaest prostorija naselja s duguljastim hodnikom koje se razvijalo kroz više stoljeća. Tu su uočeni brojni predmeti: amfore iz Gaze, fina keramika, koštane alatke i poklopci koji datiraju iz razdoblja od 1. st. prije Krista do 2. st. nakon Krista.

Lokalitet Sipar, kao arheološka baština, zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske i upisan u Registar kulturnih dobara, a arheološka istraživanja vodila je Branka Milošević Zakić, viša kustosica iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.

18. travanj 2024 02:21