StoryEditorOCM

Ima li im spasa?Potraga za živim periskama od Lokruma do Lastova: ‘Za sada nema dobrih vijesti...‘

Piše Gabrijela Bijelić/DV
29. prosinca 2023. - 10:30

Pronalazak čak 78 živih malih periski kod Poreča ispunilo je optimizmom sve znanstvenike i zaljubljenike u ovu plemenitu stanovnicu Jadrana i Sredozemlja, izloženu nezapamćenom pomoru koji je uz španjolsku obalu počeo još u jesen 2016., a šireći se prema istoku, u proljeće 2019. je stigao i u Jadransko more.

Podmladak periski sad je u karanteni u pulskom akvariju, a kakvo je stanje ‘fonda’ u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije, ima li tamo ‘bebica’ koje bi mogle ukazivati na poboljšanje epizootiološke situacije, pitali smo biologinju s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku Anu Bratoš Cetinić:

ŽIVOT NA SJEVERU

- Nema dobrih vijesti, najbliža odrasla živa jedinka je u Omišu. Mi na našem području nažalost redom nalazimo ‘pokojnice’. Građani su sa svoje strane aktivni u prijavljivanju nalaza, no uglavnom se događa da naiđu na žive primjerke vrste Pinna rudis, i to su nam dragocjeni podatci. Naime, ova vrsta izgledom je slična plemenitoj periski Pinna nobilis pa je u vremenima koja su bila bolja za plemenitu perisku, često ostajala neopažena. U okviru projekta Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojeg sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sustavno se, već treću godinu zaredom, postavljaju kolektori na staništima plemenite periske u sezoni njezina mriješćenja, pa je tako i pronađeno navedenih 78 mladih jedinki na području Poreča, a još ih je nekoliko zabilježeno na kolektorima postavljanim u sjevernom dijelu Jadrana. Nadu nam daje i nedavno otkrivena populacija odraslih jedinki na području Vrsara – ističe Bratoš Cetinić i osvrće se na kolektore postavljene u području Dubrovačko-neretvanske županije u sezoni 2023.:

- Dosad je tu obrađeno više od 80 posto kolektora postavljenih na nekad bogatim staništima od Lokruma i Elafita, preko Mljeta, Lastova, ušća Neretve i Malostonskog zaljeva, ali na žalost, mlade palasture nisu pronađene. Znanstvenici još ne mogu odgovoriti na pitanje je li ovaj ‘porečki nalaz’ naznaka da smrtonosna zaraza popušta i da uzročnik bolesti periske posustaje. Ne može se prognozirati ni stanje pronađenih živih mladih periski, one su u optimalnim uvjetima na promatranju – objašnjava dubrovačka znanstvenica.

- Prvi poznati znaci zaraze koja je dovela do masovnog stradavanja plemenite periske pojavili su se upravo kod nas, na Elafitima, gdje je 2019. primijećeno kako periske ubrzano ugibaju, nakon čega su primijećeni masovni pomori koji su se širili prema sjeveru. Malostonski zaljev, područje dotad izuzetno bogato populacijama ovog najvećeg jadranskog i sredozemnog školjkaša je među posljednjim područjima u koje se proširio uzročnih smrtnosti plemenite periske, pa sam tako posljednju živu jedinku vidjela upravo u Bistrini – otkrila je dr. Bratoš Cetinić.

image

Kolektor za lov mlađi periske

Sveučilište u Dubrovniku

Potraga za mlađi periske zadaća je i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, partnera projekta Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u južnom dijelu Jadrana. Cilj je očuvanje i spas od izumiranja mediteranske i jadranske endemske vrste školjkaša.

Projekt je dio nacionalnog programa očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru. Aktivnosti očuvanja plemenite periske koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a provode javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima te znanstveno-stručna zajednica. Projekt Očuvanje plemenite periske u Jadranu traje od 2020. do 2025. te je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Aktivnosti koje Javna ustanova provodi radi očuvanja plemenite periske su postavljanje 9 trajnih priveznih linija s 36 kolektora na tri različite lokacije u zaštićenim područjima, a to su Uvala Blace - područje ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve, uvala Pještata - područje posebnog rezervata u moru i području ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev te uvala Suđurađ - područje ekološke mreže Natura 2000 Elafiti. Također, tu je kontinuirani monitoring i vađenje kolektora za prihvat mlađi plemenite periske, te prijevoz potencijalno nađenih juvenilnih jedinki u Akvarij u Puli. Važan je i izlazak na lokacije potencijalnih nalazišta živih jedinki prema dojavama sugrađana koji su pokazali veliki interes za ovu temu – kaže nam zaposlenik Javne ustanove Lukša Kalafatović i ističe kako od početka projekta kroz edukativne radionice nastoje povećati svijest javnosti o važnosti zaštite ugrožene endemske vrste školjkaša od izumiranja.

Kalafatović potvrđuje da ni županijska Javna ustanova u protekle tri godine provedbe projekta nije zabilježila pronalazak žive jedinke plemenite periske. Zabilježena je, podsjeća, dubinska vrsta iz istog roda ali druge vrste (Pinna rudis) koja je iz prirodno dubljih lokacija prešla u plića područja, zauzimajući stanište plemenite periske (Pinna nobilis).

ŽIVE OSJETE VIBRACIJE

Već treću godinu aktualna je i akcija ‘Jeste li ih vidjeli’ kojom Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poziva javnost svake godine da dojavi lokacije možebitnih živih jedinki plemenite periske. Akcija se provodi od 2020. godine i aktualna je kroz cijelu godinu, a ponajviše ljeti, kad je i učestalost opažanja morskih organizama povećana.

- Poziva se stanovništvo na dojavu lokacija i dostavu fotografija i informacija o prisutnosti živih jedinki s ciljem zaštite i praćenja stanja populacije. S obzirom da uspravna ljuštura plemenite periske u sedimentu ne podrazumijeva nužno i živu jedinku, živost se može potvrditi ako se iznad nje nježno prođe rukom. Osjećajući vibracije, živa periska će se zatvoriti.

Lokacije plemenitih periski mogu se prijaviti izravno Javnoj ustanovi putem e-maila na adresu info@zastita-prirode-dnz.hr ili Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na adresu vrste@mingor.hr.

Ugroženi filtrator mora

Aktivnosti očuvanja plemenite periske u Jadranu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a provode ih javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima te znanstveno-stručna zajednica. Projekt Očuvanje plemenite periske u Jadranu započeo je 2020. godine i traje do 2025. godin, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Plemenita periska je strogo zaštićena vrsta u RH sukladno Zakonu o zaštiti prirode te se nalazi na popisu kritično ugroženih vrsta zbog masovnih pomora uzrokovanih parazitom (Haplosporidium pinnae) i bakterijom (Mycobacterium sp.). Plemenita periska ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora. Zbog bolesti koja ju je zahvatila još u 2016. godini u Španjolskoj, a od 2019. godine se proširila Jadranom broj živih jedinki u moru se drastično smanjio. Zato je ključan za opstanak vrste pronalazak živih jedinki koje su razvile prirodni imunitet.

17. lipanj 2024 17:46